Ekonomski oporavak: uvjet za EU

Loša ekonomska situacija mogla bi zaustaviti ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Na tu je opasnost za nedavnog boravka u Zagrebu upozorio bruxelleski izvjestitelj Hannes Swoboda. “Treba spriječiti da europski građani steknu dojam kako Hrvatska dolazi kao proračunski i gospodarski slaba država”, pa je stoga “bitno da hrvatska Vlada poduzme vrlo odlučne korake u sanaciji proračuna te financijskog i gospodarskog stanja zemlje”, prepričao je Swoboda Europskom parlamentu svoje razgovore sa šefovima hrvatske države.

Set dosad poznatih zahtjeva - da Hrvatska na djelu a ne samo na papiru argumentira svoju odanost europskim zakonima, reformira pravosuđe i konkretnim osudama dokaže svoju borbu protiv korupcije - nije se doticao ekonomije. Njeno uvrštavanje ne treba shvatiti kao izmišljanje novih problema. S obzirom na Grčku i druge ekonomski nestabilne zemlje, reagiranje EU vrlo je logično. Ako mora spašavati članice, s pojačanim će oprezom paziti koga prima u društvo. Situaciju komplicira činjenica da Hrvatska, za razliku od većeg dijela Europe, ne pokazuje znakove oporavka. Zato ekonomski faktor može postati presudan za odluku o datumu prijema.

Hrvatska politika u vezi s Europom često ima sasvim nerealna očekivanja. Na stranu sada fantazme Franje Tuđmana da će Hrvatska ući u EU pod vlastitim kondicijama. Željan europske potvrde, ali ukopan u svojoj antieuropskoj politici, prvi je predsjednik za mnogo godina blokirao približavanje Europi.

Prvu posttuđmanovsku vlast Bruxelles je dočekao raširenih ruku, ali je njeno taktiziranje oko Haaškog suda ohladilo nade, pa je Hrvatska opet ostala pred vratima, gledajući u leđa velikom konvoju zemalja koje su u to vrijeme uplovile u EU. Bivši premijer Ivo Sanader s jedne je strane uklanjao europske prepreke, s druge ih je strane stvarao. Generale je izručio Haagu, ali glavnina problema, koji se na putu prema Europi još moraju riješiti, rezultat su njegove vlasti: i progon korupcije i savladavanje ekonomske krize.

Također je bio nerealan u očekivanju da će pristupanjem Europi svi unutarnji disbalansi Hrvatske automatski nestati. Taj je optimizam bez pokrića zadržala i njegova nasljednica. Potrudila se ukloniti slovenske barijere, ali ekonomske kao da ne primjećuje, pa se diplomatski kor po Zagrebu već mjesecima s čuđenjem raspituje zašto Jadranka Kosor ignorira poduzimanje mjera nužnih za gospodarski oporavak zemlje. Štoviše, iz vladajućih se krugova može čuti svakojakih budalaština, poput one da će Europa spašavati Hrvatsku od bankrota, baš kao što sada spašava Grčku. Ili one da će se ekonomski procvat zemlje osigurati sredstvima iz europskih fondova.

Jedan od takvih bisera je i nedavna tvrdnja ministra financija Šukera da s pristupanjem Europi poljoprivredni poticaji padaju na trošak bruxelleske blagajne. Upravo suprotno: neće Europa rješavati hrvatske probleme, nego bi zbog neriješenih problema, dosad političkih, danas sve više ekonomskih, mogla prolongirati prijem Hrvatske. Swobodino javno upozorenje samo je pokušaj da se hrvatska Vlada prizove pameti.