Sedam tisuća recepata na devet tisuća stranica raspoređenih u 20 svezaka tvrdog uveza, novo su izdanje biblioteke Jutarnjeg lista, naziva Enciklopedija mediteranske kuhinje.
Prvi i, uz Jutarnji list, besplatan svezak, raskošne kulinarske zbirke posvećen je maštovitim predjelima. U sljedećih 12 nastavaka pregledno i bogato ilustrirano predstavljena su jela od tjestenine, svezak posvećen juhama, njokima i palenti, potom pripravcima od ribe, bijelog mesa, crvenog mesa i divljači, osmi svezak donosi recepte za jaja, nareske i sireve dok iza njega slijedi poseban svezak sa receptima za kruh, pizze i slane pogačice.
Deseta knjiga na 450 stranica donosi recepte za povrće i priloge, potom torte, voće i slastice te kolačiće. Nakon 13 svezaka s receptima mediteranske kuhinje, slijede izdanja kojima su obuhvaćene delicije različitih svjetskih kuhinja, od kineske, japanske, afričke, europske do američke kuhinje. Posljednja dva izdanja donose pregled svjetskih vina te piva koja su dobar završetak finog obroka.
S tim se slažu i vrhunski domaći kuharski profesionalci čiji se staž broji desetljećima te koji odavno ne gledaju recepte. Iako im je, zahvaljujući bogatom iskustvu, dovoljno "škicnut" samo sliku nekog jela, Miroslav Dolovčak, inače proglašen najboljim kuharom za ovu godinu i Branko Čukelj, šef kuhinje zagrebačkog hotela Westin, pozdravljaju izlazak Enciklopedije Jutarnjeg lista. Hranu mediteranske kuhinje opisuju kao zdraviju budući da je, kažu, bazirana na laganijim namirnicama, bogata ribom, povrćem, manje kalorična, brže probavljiva te ima kraći rok pripreme, čime se ne uništavaju vitamini. Kvalitetu prvog sveska sa 448 stranica recepata za mediteranska predjela prepoznali su i ti poznati šefovi kojima su bogate ilustracije dovoljan izvor informacija.
- Iz dobre slike može se napraviti dobar recept. Profesionalac će dobiti inspiraciju i napraviti vlastitu kreaciju. Bitno je znati dvije tri osnovne namirnice koje su vidljive upravo na slikama - otkrivaju kuhari, dodajući kako su predjela važan dio dobrog obroka. Slow food, kaže, nezamisliv je bez njih, a i u standardnom restoranu uvijek, kažu, dobro dođu dok se čeka glavno jelo.
Predjela, naime, imaju povijest koja seže još od Rimskog Carstva, gdje se prije same gozbe posluživao širok raspon laganih jela. Svezak naziva Predjela podijeljen je na sedam specifičnih cjelina među kojima su, između ostalog, predjela poput raznih pašteta, salata, uštipaka, umaka. U predgovoru su nabrojani osnovni i korisni savjeti poput onog da se u slučaju odluke za raznovrsna predjela treba naći i kakava salata. Potom, treba paziti da se ne posluže predjela previše slična jelima koja slijede, kao i da izbor između hladnog i toplog predjela ovisi o trenutnom godišnjem dobu. Hladna predjela primjerenija su ljeti, a zajedničko objema vrstama jest dekorativni aspekt. Sva predjela trebaju biti ponajprije vizualno privlačna te prije nepca ugoditi očima", stoji u predgovoru sveska Predjela. A za dekoraciju i stvaranje samog tanjura privlačnim potrebna je maštovitost. Maštovitost je ključ za hranu općenito, složit će se Čukelj i Dolovčak, koji je naslov najboljeg kuhara 2006. godine zaradio prošlog mjeseca na natjecanju u Opatiji. U konkurenciji 40 natjecatelja, okus i izgled hrane koju je spravio Dolovčak, inače kuhar hotela Westin u kojem radi 25 godina, Kuharski savez Hrvatske ocijenio je najboljom. Privatno, kao svoj prvi izbor jela, Dolovčak će navesti upravo jelo iz mediteranske kuhinje, škampe u pršutu i umaku od buzare. Mediteranski je i izbor Čukelja koji se ipak odlučio za varijantu s mesom. Konkretno, odrezak od crvenog mesa s laganim umakom od rajčice i maslinama najdraže je jelo kuhara koji je u kuhinji spomenutog hotela proveo cijeli radni vijek, posljednjih 28 godina. Otada su, složit će se, kuhinja i kulinarstvo doživjeli pravu revoluciju. Osim tehnološkog napretka, velika razlika očita je i zbog puno većeg izbora samih namirnica. Danas je, nabrajaju, apsolutno svaka namirnica dostupna, što još donedavno nije bio slučaj zbog čega je izbor jela bio bitno sužen. Ali, i ljudi su danas kad je hrana u pitanju, prilično zahtjevniji.
- Moj prvi radni dan, prije 28 godina, i prva narudžba u tadašnjem hotelu Intercontinental, bile su domaće kobasice s kiselim zeljem i restanim krumpirom - prepričava Čukelj, navodeći primjer jela koje danas baš i nije česta narudžba, ali se niti ne nalazi na menijima uglednih hotela i restorana. Umjesto zelja, kobasica i krumpira, nepca današnjih gostiju prije će isprobati specijalitete poput uvijenih telećih prsa s aromatičnim travama, dinjama punjenima salatom od račića ili pak medaljonima gusje jetre s buketom svježih salata i umakom od brusnica, jelima koja se nalaze na meniju Čukeljevog Božićnog buffeta.
Simpatični sugovornici, kako kažu, nakon toliko godina u kuhinji, više vole isprobati nešto novo negoli se najesti.
OKVIR
Predjela
Predjela su smatrana kao proizvoljno kreirani sitni zalogaji na tanjuru koji služe, kako se kaže, pripremi nepca. Mediteranska kultura odavno ih poznaje, a u širokom spektru predjela nalaze se umaci, bruschette, maštoviti kanapei, različite paštete. Kuharica Jutarnjeg lista na 450 stranica nudi recepte za brojna predjela mediteranske kuhinje, od jednostavnih peretaka sa sirom, slanih uštipaka, ribljih pašteta pa sve do konkretnijih delicija poput fileta bakalara u tijestu.
Tjestenina
Špageti sa slaninom, lukom, pužići s umakom, parmezanom, lazanje na brojne načine, dio su bogate ponude jela pod zajedničkim nazivom Tjestenina. Tanjur tjestenine osnova je mediteranske kuhinje, a njegova upotreba i različiti načini pripreme rasprostranjeni su diljem svijeta.
Riža
Bilo kao predjelo ili pak dodatak jelu, riža čini jednu od osnova prehrane. Njezine najstarije varijante sežu unazad 12 tisuća godina kad se koristila na obroncima Himalaje. Danas postoji široka lepeza jela čiji je osnovni sastojak.
Juhe, njoki i palenta
Kroz povijest riječ je o hrani koja slovi kao ona najzasitnija, ali i najjeftinija. Raznolike juhe, njoki i kombinacije palente mogu se pronaći kako u jednostavnim i ne pretjerano bogatim kuhinjama tako i na onim rafiniranijim jelovnicima.
Riba
Jedna od je od osnova mediteranske kuhinje zbog koje takav način prehrane slovi kao najzdraviji. Brojne vrste plave ili bijele ribe pripravljene na maštovite načine temelj su zdravog, mediteranskog, ručka. Među brojnim receptima ovaj dio enciklopedije Jutarnjeg lista nudi i način pripreme jednostavnog sendviča od brancina.
Bijelo meso
Poznati talijanski kuhar Gualtiero Marchesi u jednom je intervjuu otkrio kako više voli pripremati bijelo meso negoli ribu. Svoju izjavu čuveni Marchesi kasnije je objasnio izjavom kako se od bijelog mesa "mogu pripremiti tolika jela koje je moguće iskombinirati čak i od iznutrica". Brojni od takvih recepata dio su i kuharice Jutarnjeg lista.
Crveno meso i divljač
Ovo izdanje kuharice Jutarnjeg nudi brojne recepte za bogate i konkretne odreske te raznolika jela od divljači, delicije od srnetine, različite gulaše.
Jaja, naresci, sirevi
Mnogi vrhunski kuhari, prema prehrambenoj važnosti, jaja će smjestiti odmah nakon mesa. Sastavni su dio, ali i poseban zalogaj, u mnogim jelima. Upravo kao i sirevi kojima je mediteranska kuhinja oduvijek bogata.
Kruh, pizze i slane pogačice
Integralni, bijeli, s maslinama, od pšenice, neke su od mogućnosti za pripravu kruha čiji su recepti dostupni u ovom izdanju. Isti dio enciklopedije bogat je i brojnim receptima za različite pogačice te pizze.
Povrće i prilozi
Svježe, kuhano, sirovo, kakvo god, povrće je obavezan sastojak u mediteranskoj kuhinji. Bez njega ne mogu niti vrhunski kuhari svjetskog glasa koji upravo pomoću povrća stvaraju predivne kreacije na tanjuru. Mnoge od njih donosi ovo izdanje kuharice Jutarnjeg.
Torte
Krumpir, riža ili pak bundeva, neki su od sastojaka u tortama specifičnima za mediteransku kuhinju. Uz njih, izdanje kuharice posvećeno tortama, sadrži primjerice i recept za tortu od kruha i čokolade.
Voće i slastice
Stotine recepata čiji su glavni sastojak različite vrste voća, priređene na brojne specifične načine, uz dodatak uputa za izradu vrhunskih slastica.
Kolačići
Od sezama, s bademima, finim medom ili pak narančinom koricom, tek su neki od brojnih vrsta sitnih kolačića čiji su recepti dio ovog izdanja.
Istočnjačka kuhinja 1
Vijetnamski specijaliteti, kineska i japanska kuhinja odavno su prešle azijske granice, a u ovom nastavku Jutarnji list donosi stotine popularnih recepata. Uz spomenute, izdanje sadrži i recepte za popularna jela korejske i kambodžanske kuhinje.
Istočnjačka kuhinja 2
Maštoviti recepti za jela od ribe u kombinaciji sa specifičnim začinima, karakteriziraju indijsku kuhinju, čije kulinarske majstorije donosi ovo izdanje kuharice. Uz indijsku, na 450 stranica kuharica sadrži i recepte za jela tajlandske te kuhinje specifične za jugoistočnu Aziju.
Afrička i orijentalna kuhinja
Perad i začini vrlo su važan dio afričke kuhinje čije specijalitete Jutarnji predstavlja u ovom izdanju. Banane na brojne načine, deserti od datulja, neki su od primjera zanimljivih recepata koje donosi ova kuharica.
Europska kuhinja
Probrane francuske delicije, konkretna njemačka jela i austrijski specijaliteti, tek su dio ponude izdanja koje obuhvaća stotine recepata različitih europskih kuhinja.
Kuhinja južne, srednje i sjeverne Amerike
Fast food nije jedini dio američke kuhinje koju karakteriziraju i mesna štruca, punjena purica, juha od školjaka ili pita od jabuka. Ti, kao i recepti poznate južnoameričke kuhinje, posebice meksički specijaliteti, predstavljeni su u ovom izdanju.
Svjetska vina
Mnoga jela mediteranske kuhinje zahtijevaju konzumaciju vina koje je standardno piće u kulturi prehrane spomenutog podneblja. Kuharski znalci, ali i laici s istančanim nepcem, ističu važnost dobro odabranog vina uz konkretno jelo. U tom izboru pomoći će izdanje Jutarnjeg lista o svjetskim vinima.
Svjetska piva
Iako vino prati epitet zdravog i korisnog pića, poslije ručka sve je uobičajenija i čaša piva, koje je standard u sjevernoeuropskim zemljama poput Belgije. Piće sve popularnije na globalnoj razini također ima svoju posebnu kulturu, a o njegovim brojnim vrstama korisno je imati izdanje Jutarnjeg pod nazivom Svjetska piva.
Prvi i, uz Jutarnji list, besplatan svezak, raskošne kulinarske zbirke posvećen je maštovitim predjelima. U sljedećih 12 nastavaka pregledno i bogato ilustrirano predstavljena su jela od tjestenine, svezak posvećen juhama, njokima i palenti, potom pripravcima od ribe, bijelog mesa, crvenog mesa i divljači, osmi svezak donosi recepte za jaja, nareske i sireve dok iza njega slijedi poseban svezak sa receptima za kruh, pizze i slane pogačice.
Deseta knjiga na 450 stranica donosi recepte za povrće i priloge, potom torte, voće i slastice te kolačiće. Nakon 13 svezaka s receptima mediteranske kuhinje, slijede izdanja kojima su obuhvaćene delicije različitih svjetskih kuhinja, od kineske, japanske, afričke, europske do američke kuhinje. Posljednja dva izdanja donose pregled svjetskih vina te piva koja su dobar završetak finog obroka.
S tim se slažu i vrhunski domaći kuharski profesionalci čiji se staž broji desetljećima te koji odavno ne gledaju recepte. Iako im je, zahvaljujući bogatom iskustvu, dovoljno "škicnut" samo sliku nekog jela, Miroslav Dolovčak, inače proglašen najboljim kuharom za ovu godinu i Branko Čukelj, šef kuhinje zagrebačkog hotela Westin, pozdravljaju izlazak Enciklopedije Jutarnjeg lista. Hranu mediteranske kuhinje opisuju kao zdraviju budući da je, kažu, bazirana na laganijim namirnicama, bogata ribom, povrćem, manje kalorična, brže probavljiva te ima kraći rok pripreme, čime se ne uništavaju vitamini. Kvalitetu prvog sveska sa 448 stranica recepata za mediteranska predjela prepoznali su i ti poznati šefovi kojima su bogate ilustracije dovoljan izvor informacija.
- Iz dobre slike može se napraviti dobar recept. Profesionalac će dobiti inspiraciju i napraviti vlastitu kreaciju. Bitno je znati dvije tri osnovne namirnice koje su vidljive upravo na slikama - otkrivaju kuhari, dodajući kako su predjela važan dio dobrog obroka. Slow food, kaže, nezamisliv je bez njih, a i u standardnom restoranu uvijek, kažu, dobro dođu dok se čeka glavno jelo.
Predjela, naime, imaju povijest koja seže još od Rimskog Carstva, gdje se prije same gozbe posluživao širok raspon laganih jela. Svezak naziva Predjela podijeljen je na sedam specifičnih cjelina među kojima su, između ostalog, predjela poput raznih pašteta, salata, uštipaka, umaka. U predgovoru su nabrojani osnovni i korisni savjeti poput onog da se u slučaju odluke za raznovrsna predjela treba naći i kakava salata. Potom, treba paziti da se ne posluže predjela previše slična jelima koja slijede, kao i da izbor između hladnog i toplog predjela ovisi o trenutnom godišnjem dobu. Hladna predjela primjerenija su ljeti, a zajedničko objema vrstama jest dekorativni aspekt. Sva predjela trebaju biti ponajprije vizualno privlačna te prije nepca ugoditi očima", stoji u predgovoru sveska Predjela. A za dekoraciju i stvaranje samog tanjura privlačnim potrebna je maštovitost. Maštovitost je ključ za hranu općenito, složit će se Čukelj i Dolovčak, koji je naslov najboljeg kuhara 2006. godine zaradio prošlog mjeseca na natjecanju u Opatiji. U konkurenciji 40 natjecatelja, okus i izgled hrane koju je spravio Dolovčak, inače kuhar hotela Westin u kojem radi 25 godina, Kuharski savez Hrvatske ocijenio je najboljom. Privatno, kao svoj prvi izbor jela, Dolovčak će navesti upravo jelo iz mediteranske kuhinje, škampe u pršutu i umaku od buzare. Mediteranski je i izbor Čukelja koji se ipak odlučio za varijantu s mesom. Konkretno, odrezak od crvenog mesa s laganim umakom od rajčice i maslinama najdraže je jelo kuhara koji je u kuhinji spomenutog hotela proveo cijeli radni vijek, posljednjih 28 godina. Otada su, složit će se, kuhinja i kulinarstvo doživjeli pravu revoluciju. Osim tehnološkog napretka, velika razlika očita je i zbog puno većeg izbora samih namirnica. Danas je, nabrajaju, apsolutno svaka namirnica dostupna, što još donedavno nije bio slučaj zbog čega je izbor jela bio bitno sužen. Ali, i ljudi su danas kad je hrana u pitanju, prilično zahtjevniji.
- Moj prvi radni dan, prije 28 godina, i prva narudžba u tadašnjem hotelu Intercontinental, bile su domaće kobasice s kiselim zeljem i restanim krumpirom - prepričava Čukelj, navodeći primjer jela koje danas baš i nije česta narudžba, ali se niti ne nalazi na menijima uglednih hotela i restorana. Umjesto zelja, kobasica i krumpira, nepca današnjih gostiju prije će isprobati specijalitete poput uvijenih telećih prsa s aromatičnim travama, dinjama punjenima salatom od račića ili pak medaljonima gusje jetre s buketom svježih salata i umakom od brusnica, jelima koja se nalaze na meniju Čukeljevog Božićnog buffeta.
Simpatični sugovornici, kako kažu, nakon toliko godina u kuhinji, više vole isprobati nešto novo negoli se najesti.
OKVIR
Predjela
Predjela su smatrana kao proizvoljno kreirani sitni zalogaji na tanjuru koji služe, kako se kaže, pripremi nepca. Mediteranska kultura odavno ih poznaje, a u širokom spektru predjela nalaze se umaci, bruschette, maštoviti kanapei, različite paštete. Kuharica Jutarnjeg lista na 450 stranica nudi recepte za brojna predjela mediteranske kuhinje, od jednostavnih peretaka sa sirom, slanih uštipaka, ribljih pašteta pa sve do konkretnijih delicija poput fileta bakalara u tijestu.
Tjestenina
Špageti sa slaninom, lukom, pužići s umakom, parmezanom, lazanje na brojne načine, dio su bogate ponude jela pod zajedničkim nazivom Tjestenina. Tanjur tjestenine osnova je mediteranske kuhinje, a njegova upotreba i različiti načini pripreme rasprostranjeni su diljem svijeta.
Riža
Bilo kao predjelo ili pak dodatak jelu, riža čini jednu od osnova prehrane. Njezine najstarije varijante sežu unazad 12 tisuća godina kad se koristila na obroncima Himalaje. Danas postoji široka lepeza jela čiji je osnovni sastojak.
Juhe, njoki i palenta
Kroz povijest riječ je o hrani koja slovi kao ona najzasitnija, ali i najjeftinija. Raznolike juhe, njoki i kombinacije palente mogu se pronaći kako u jednostavnim i ne pretjerano bogatim kuhinjama tako i na onim rafiniranijim jelovnicima.
Riba
Jedna od je od osnova mediteranske kuhinje zbog koje takav način prehrane slovi kao najzdraviji. Brojne vrste plave ili bijele ribe pripravljene na maštovite načine temelj su zdravog, mediteranskog, ručka. Među brojnim receptima ovaj dio enciklopedije Jutarnjeg lista nudi i način pripreme jednostavnog sendviča od brancina.
Bijelo meso
Poznati talijanski kuhar Gualtiero Marchesi u jednom je intervjuu otkrio kako više voli pripremati bijelo meso negoli ribu. Svoju izjavu čuveni Marchesi kasnije je objasnio izjavom kako se od bijelog mesa "mogu pripremiti tolika jela koje je moguće iskombinirati čak i od iznutrica". Brojni od takvih recepata dio su i kuharice Jutarnjeg lista.
Crveno meso i divljač
Ovo izdanje kuharice Jutarnjeg nudi brojne recepte za bogate i konkretne odreske te raznolika jela od divljači, delicije od srnetine, različite gulaše.
Jaja, naresci, sirevi
Mnogi vrhunski kuhari, prema prehrambenoj važnosti, jaja će smjestiti odmah nakon mesa. Sastavni su dio, ali i poseban zalogaj, u mnogim jelima. Upravo kao i sirevi kojima je mediteranska kuhinja oduvijek bogata.
Kruh, pizze i slane pogačice
Integralni, bijeli, s maslinama, od pšenice, neke su od mogućnosti za pripravu kruha čiji su recepti dostupni u ovom izdanju. Isti dio enciklopedije bogat je i brojnim receptima za različite pogačice te pizze.
Povrće i prilozi
Svježe, kuhano, sirovo, kakvo god, povrće je obavezan sastojak u mediteranskoj kuhinji. Bez njega ne mogu niti vrhunski kuhari svjetskog glasa koji upravo pomoću povrća stvaraju predivne kreacije na tanjuru. Mnoge od njih donosi ovo izdanje kuharice Jutarnjeg.
Torte
Krumpir, riža ili pak bundeva, neki su od sastojaka u tortama specifičnima za mediteransku kuhinju. Uz njih, izdanje kuharice posvećeno tortama, sadrži primjerice i recept za tortu od kruha i čokolade.
Voće i slastice
Stotine recepata čiji su glavni sastojak različite vrste voća, priređene na brojne specifične načine, uz dodatak uputa za izradu vrhunskih slastica.
Kolačići
Od sezama, s bademima, finim medom ili pak narančinom koricom, tek su neki od brojnih vrsta sitnih kolačića čiji su recepti dio ovog izdanja.
Istočnjačka kuhinja 1
Vijetnamski specijaliteti, kineska i japanska kuhinja odavno su prešle azijske granice, a u ovom nastavku Jutarnji list donosi stotine popularnih recepata. Uz spomenute, izdanje sadrži i recepte za popularna jela korejske i kambodžanske kuhinje.
Istočnjačka kuhinja 2
Maštoviti recepti za jela od ribe u kombinaciji sa specifičnim začinima, karakteriziraju indijsku kuhinju, čije kulinarske majstorije donosi ovo izdanje kuharice. Uz indijsku, na 450 stranica kuharica sadrži i recepte za jela tajlandske te kuhinje specifične za jugoistočnu Aziju.
Afrička i orijentalna kuhinja
Perad i začini vrlo su važan dio afričke kuhinje čije specijalitete Jutarnji predstavlja u ovom izdanju. Banane na brojne načine, deserti od datulja, neki su od primjera zanimljivih recepata koje donosi ova kuharica.
Europska kuhinja
Probrane francuske delicije, konkretna njemačka jela i austrijski specijaliteti, tek su dio ponude izdanja koje obuhvaća stotine recepata različitih europskih kuhinja.
Kuhinja južne, srednje i sjeverne Amerike
Fast food nije jedini dio američke kuhinje koju karakteriziraju i mesna štruca, punjena purica, juha od školjaka ili pita od jabuka. Ti, kao i recepti poznate južnoameričke kuhinje, posebice meksički specijaliteti, predstavljeni su u ovom izdanju.
Svjetska vina
Mnoga jela mediteranske kuhinje zahtijevaju konzumaciju vina koje je standardno piće u kulturi prehrane spomenutog podneblja. Kuharski znalci, ali i laici s istančanim nepcem, ističu važnost dobro odabranog vina uz konkretno jelo. U tom izboru pomoći će izdanje Jutarnjeg lista o svjetskim vinima.
Svjetska piva
Iako vino prati epitet zdravog i korisnog pića, poslije ručka sve je uobičajenija i čaša piva, koje je standard u sjevernoeuropskim zemljama poput Belgije. Piće sve popularnije na globalnoj razini također ima svoju posebnu kulturu, a o njegovim brojnim vrstama korisno je imati izdanje Jutarnjeg pod nazivom Svjetska piva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....