Finalisti za nagrade znat će se u srijedu

Imena pet finalista nagrade Jutarnjeg za najbolje prozno i publicističko djelo bit će poznata u srijedu. Prošli tjedan prozni i publicistički žiri odabrali su po 12 finalista.



U konkurenciji za najbolje publicističko djelo nalaze se naslovi Darka Bekića, Miroslava Bertoše, Nadežde Čačinovič, Slavka Goldsteina, Iskre Iveljić, Zdenke Janeković Römer, Nevena Jovanovića, Tatjane Paić Vukić, Vjerana Zuppe, Ive Žanića, Viktora Žmegača te Ozrena Žuneca, dok su za proznu nagradu odabrana nova djela Dalibora Šimprage, Roberta Perišića, Slavenke Drakulić, Borisa Perića, Delimira Rešickog, Dževada Karahasana, Ede Popovića, Daše Drndić, Mirka Kovača, Nade Gašić, Nikole Petkovića i Ljiljane Filipović.



Medijska recepcija



Uspoređujući medijsku recepciju domaće prozne i publicističke produkcije, nije teško uočiti goleme razlike. Unatoč svakodnevnoj jadivkovki o slaboj kvaliteti ili rijetko objavljivanoj kritici prozne produkcije, pogled na domaću periodiku ili dnevne rubrike ukazuje na itekakvu medijsku brigu o velikom broju novih naslova. Prozna produkcija se uspoređuje, pokušava tematizirati u ključu generacijskih ili žanrovskih odrednica.



Domaća publicistika, koja koristi neprecizan ali nezaobilazan kišobranski termin za političku i humanističku produkciju, daleko je od središta medijskog interesa. Bilježe se tek javna predstavljanja novih publicističkih naslova, citiraju riječi uvodničara, rijetko se objavi pokoji osvrt i još rjeđe tematiziraju veliki i vrijedni domaći naslovi.



Nezahvala predviđanja



Nije neko otkriće kad kažete da domaća publicistika, politička kao i  humanistička produkcija, ima status trinaestog praseta kompletne kulturnjačke medijske "proizvodnje", ali je svakako iznenađujuće kad pokušate uspoređivati godišnju panoramu prozne i publicističke proizvodnje u istom kulturnom kontekstu.



Riječ je, nedvojbeno, o vrlo kvalitetnoj proznoj godini, pa je nezahvalno pogađati pobjednika.Također, publicistička nagrada Jutarnjeg lista uvijek je pobjednike birala između naslova političke publicistike. Budući da je ovogodišnja produkcija bogata naslovima humanističke produkcije, bit će zanimljivo vidjeti može li humanistika, u vlastitoj "godini dobre berbe", prevladati.







Frida ili o boli



Drakulić spušta pogled sa slavljeničkog vatrometa u Fridinu čast i usredotočuje se na ono unutarnje.



Katarina Luketić, Zarez



Nikola Petković:



Uspavanka za mrtve



Generacijska saga, crta ispod koje je rezultat pomalo u egzistencijalističkom duhu.



Jadranka Pintarić, Zarez



Edo Popović:



Oči



Najzreliji j izdanak Popovićeva opusa snažno usidren u urbanu sredinu.



Mirjana Jurišić, Večernji List



Dževad Karahasan:



Izvještaji iz tamnog vilajeta



Duboko uznemirujuća knjiga; provocira arhaičnom pozicijom produhovljene mudrosti



Gordana Crnković, Feral



Dalibor Šimpraga:



Anastasia



Na idejnoj razini ne zadovoljava pojednostavljenjima, a na razini izričaja ne libi se visokostilskih akrobacija



Gordana Crnković, Feral tribune



Daša Drndić:



Sonnenschein



Beskompromisna proza koja postavlja pitanja i uznemiruje.



Božidar Alajbegović, Vijenac



Robert Perišić:



Naš čovjek na terenu



Panorama novoformiranog kapitalističkog svijeta u kojem je uspjeh prva i posljednja instanca.



Zdravko Zima, Novi list



Delimir Rešicki:



Ubožnica za utvare



Stilizirana proza koja ne bježi od referenci niti od makabričnog.



Radio 101



Boris Perić:



D'Annunziev kod



Roman koji uzbuđuje i uznemiruje, koji ništa ne obećava, a puno prijeti



Davor Šišović, Glas Istre



Nada Gašić:



Mirna ulica, drvored



Autorica kreće uz rub prepoznatljivih žanrovskih etiketa uplećući se pri tome u "obranu" onih marginaliziranih.



Helena Sablić Tomić, Vjesnik



Ljiljana Filipović:



Nestali ljudi



Iracionalne dimenzije prezentiraju se kao ravnopravni dio stvarnosti njezina junaka...



Jagna Pogačnik, Jutarnji list



Mirko Kovač:



Grad u zrcalu



Majstor rafiniranog izraza, bogatog jezika i začuđujućih autorskih intervencija.



Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Izvaci iz kritika o prozi: Slavenka Drakulić:

Od Bacha do Bauhausa



"Neopisivom lakoćom znanstveno-esejističkoga pripovijedanja, Žmegač nas u devet poglavlja i na devet stotina stranica vodi kroz genezu njemačke kulture."



Nikola Batušić, Vijenac



Slavko Goldstein:



1941.-Godina koja se vraća



"Autor otkrije da je jedan ustaša koji mu je sadistički tukao oca u proljeće 1941. u logoru Danica kod Koprivnice još te iste 1941. postao kasnije odlikovani, partizanski borac! Zbog ovakvih stvari o kojima historiografija šuti ili manipulira valja čitati Goldsteina."



Davor Krile, Slobodna Dalmacija



Neven Jovanović:



Noga filologa



"Antičkim temama prilazi iz duhovite i razbarušene perspektive, pokazujući da klasici mogu biti i zabavni i da je njihov svijet daleko bliži našem nego što to inače mislimo."



Radio 101



Vjeran Zuppa:



Ispruženi jezik



"Povod je u potrebi da se ovjekovječi rijetka i vrijedna pojava intelektualca koji obavlja zadaću kritičkog upozoravanja."



Igor Gajin, Vijenac



Nadežda Čačinovič:



Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu



"Kronična estetičarka iskoristila je  književnost i ženske lik-ove da jasno i glasno izrekne jednostavne opaske o društvu."



Željko Ivanjek, Jutarnji list



Iskra Iveljić:



Očevi i sinovi



"Kad čitamo o  autoričinoj povijesti zagrebačke privredne elite 19. stoljeća, pitamo se  gdje bismo danas bili da se njena priča nastavila? Bismo li i dalje sa zavišću virili preko zapadnih granica Hrvatske?"



Viktor Vresnik, Jutarnji list



Zdenka Janeković Romer:



Maruša ili suđenje ljubavi



"Rijetko se otkrivaju tako velike priče iz davnih vremena, u kojima je toliko dramatskog potencijala i besmrtne životnosti koja, recimo, Hasanaginicu čini većom od samog spjeva, a Romea i Juliju važnijim od Shakespeareovih komada"



Miljenko Jergović, Jutarnji list

Izvaci iz kritika o publicistici: Viktor Žmegač:

B. Lazarin, A. Piteša