Generički lijekovi kao originalni

Mogućnost da od lipnja hrvatsko zdravstvo ima dvije liste lijekova, od kojih bi na prvoj bili besplatni, ali uglavnom jeftiniji lijekovi, a na drugoj skuplji uz nadoplatu, već neko vrijeme izazivaju pozornost građana. Očekuje se da bi se tako na godišnjoj razini uštedjelo od 300 do 400 milijuna kuna.



Naravno, javnost najviše zanima znači li to da će se oni koji nemaju dovoljno za nadoplatu, zažive li dvije liste sredinom godine, liječiti manje kvalitetno, jer gotovo 90 posto građana ipak ne zna po čemu se razlikuju generički od originalnih lijekova, a neznanje je uvijek najbolja podloga za strah.

Stručnjaci farmakolozi tvrde da razloga za paniku nema ako se generici kontroliraju poput originala. Naime, generički lijekovi moraju imati isti sastav kao i originalni lijekovi i istu učinkovitost u istoj dozi, a da to tako i ostane, moraju prolaziti inspekcijsku kontrolu, kao i onu regulatorne agencije za lijekove.



Naravno, smiju se proizvoditi tek kad originalnom lijeku istekne patentno pravo. Drugim riječima, generički lijekovi dolaze na tržište 15 do 10 godina kasnije od originala, ali znatno jeftiniji nisu zbog svoje kvalitete, nego zato što ne trebaju prolaziti opsežne kliničke provjere.

 Predviđanje je Europske generičke udruge da će do 2010. godine na europskim listama lijekova biti 75 posto generika jer je to jedini način da lijekovi budu dostupni i onima plićeg džepa. No, to su priče sa "zapadne strane", a one iz Hrvatske uvijek imaju drugu stranu medalje! Da bi se shvatio razlog razlike u cijeni originalnog i generičkog lijeka valja istaknuti da se u razvoj svakog novog lijeka ulaže oko 800 milijuna dolara. Dok traje patentno pravo, proizvođači pokušavaju vratiti uloženo i dio novca zaraditi kako bi ga opet mogli uložiti u nove lijekove. Za razliku od njih, generička farmaceutska industrija čeka da istekne pravo zaštite na neki lijek te da provede ograničene kliničke studije i uz deseterostruko manje ulaganje proizvede znatno jeftiniji lijek.



Cijena je razlog i toga što svi zdravstveni sustavi svijeta nastoje na listama imati što više generičkih, a što manje originalnih lijekova. U Italiji je, primjerice, uvođenjem više generika na listu lijekova u samo jednoj godini ušteđeno više od 400 milijuna eura. Slično se dogodilo i u Španjolskoj, u proteklih nekoliko godina, a na Novom Zelandu zamjenom samo jednog originalnog antibiotika generikom u tri godine ušteđena su tri milijuna dolara.

Predviđanje je Europske generičke udruge da će do 2010. godine na europskim listama lijekova biti 75 posto generika jer je to jedini način da lijekovi budu dostupni i onima plićeg džepa. No, to su priče sa "zapadne strane", a one iz Hrvatske uvijek imaju drugu stranu medalje!

Naime, zaživi li ideja o dvije liste lijekove, bit će prije svega nužno svesti cijene generičkih lijekova u Hrvatskoj u realne okvire, a one trenutačno nisu takve. Činjenicu da su njihovi generici znatno skuplji od onih na listama europskih zemalja hrvatski proizvođači pokušavaju opravdati argumentom da su oni "hrvatske tvrtke i zapošljavaju hrvatske građane", pa onda valjda mogu više pokupiti iz proračuna.

Dakako da to ne drži vodu jer cijena generičkih lijekova ne bi smjela premašiti 70 posto cijene originala. Dapače, mogla bi za neke lijekove biti i 50 posto cijene originalnog lijeka, kao što je u nekim europskim zemljama, a o SAD-u da se i ne govori. Tamo se, naime, dio generika prodaje za 20 posto od cijene originala. Samo uz te uvjete, bez obzira hoće li ih domaći proizvođači prihvatiti ili će se morati posegnuti za nekim stranim generičkim tvrtkama, može se postići cilj koji se očekuje od dvije liste lijekova.

Naime, ušteda na lijekovima koji imaju dvojnike trebala bi se trošiti na nove, učinkovitije lijekove koji idućih nekoliko godina neće imati generike. Svake ili svake druge godine besplatna bi se lista trebala "čistiti" od originalnih lijekova koji su dobili generike, a zamijenili bi ih novi originali. No, pritom ni Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ni Ministarstvo zdravstva ne bi smjeli imati milosti. Jedini kriteriji pri odluci koji će lijek biti na besplatnoj listi moraju biti kvaliteta i cijena. Tko na ta pravila pristane, dobit će i dio zdravstvenog kolača bez obzira na to je li iz Hrvatske ili iz nekog drugog dijela zemaljske kugle.

Goranka Jureško