U srijedu navečer, kada je na Novoj TV emitirana prva epizoda serije "Vratit će se rode", javnost još nije znala da je dan ranije u zagrebačkoj bolnici Rebro od posljedica moždanog udara preminula
Semka Sokolović Bertok.
Glumica je, kako smo od nje navikli, nastupila u efektnoj epizodi, igrala je direktoricu škole kojoj sitni prevaranti pokušavaju uvaliti lažne parfeme.
Teta iz Bosanske Krupe
Njezin otresit, strog nastup bio je u zgodnom kontrapunktu s defenzivnim tonom srpskih zvijezda Dragana Bjelogrlića i Nikole Đurička: ogledale su se dvije glumačke generacije, obje dojmljive, no scena se ipak pamtila po Semki.
Upravo je u tome Semka Sokolović Bertok bila majstor: u nekoliko minuta ili sekundi usjekla bi se gledatelju u pamćenje jače nego glavni glumci. U komediji Rajka Grlića "U raljama života" igrala je tetu iz Bosanske Krupe tako sočno da smo zažalili što oko nje nije usredotočen cijeli film.
Malo je poznato da Semkina obitelj vuče podrijetlo od legendarnog Mehmed paše Sokolovića te da joj je i djed bio paša. Rođena Sarajka (22. 12. 1935.), koja se u mladosti bavila mačevanjem, u Zagrebu je upisala glumačku akademiju.
Impresionirala je dr. Branka Gavellu, postala njegov asistent i zaposlila se u Zagrebačkom dramskom kazalištu (poslije preimenovano po velikom redatelju). Premda je tamo ostvarila lijepu karijeru, javnost je golicalo nešto drugo: kako to da jedna glumica može odlično igrati šah (osam je puta bila prvak Hrvatske, a suprug joj je bio šahovski velemajstor Mario Bertok), bridž i poker? Po vlastitom priznanju, u kazalištu joj je bilo malo dosadno, jer su joj kolege sporo svladavale tekst: film je više odgovarao njezinu temperamentu.
Za redatelje nove generacije
Prve važne uloge zahvaljuje Fadilu Hadžiću, koji je u njoj prepoznao vrsnu karakternu glumicu. Ostvarila je fine vinjete u "Službenom položaju" (1964.), "Drugoj strani medalje" (1965.), "Protestu" (1967.) i "Divljim anđelima" (1969.), međutim, da smo tada imali malo ozbiljniju kinematografiju, Semka bi stasala u hrvatsku Thelmu Ritter. Njezino geslo kao da je bilo "nema gluposti, nema glumatanja", zbog čega su je i prigrlili redatelji nove generacije, ponajprije Goran Marković, koji joj je u filmu "Majstori, majstori" povjerio prvu veliku filmsku ulogu.
Osamdesetih je postala puno važnija filmska glumica no što je bila prethodnih desetljeća: otkrile su je i televizijske serije, pa se ni nakon mirovine u Gavelli više nije mogla požaliti na nezaposlenost. Pogotovo stoga što su i nakon raspada Jugoslavije redovito stizale ponude iz Sarajeva, Beograda i Ljubljane.
Jedna od njih - u filmu "Kod amidže Idriza" (2005.) - osigurala joj je ulogu karijere. Danas bi joj se teško moglo dogoditi da se jedva probije u krug glumaca o kojima piše Filmska enciklopedija Leksikografskog zavoda, kao što je bio slučaj potkraj osamdesetih: bez njezina doprinosa filmovi cijele regije doimali bi se manje životno.
Nenad Polimac
Glumica je, kako smo od nje navikli, nastupila u efektnoj epizodi, igrala je direktoricu škole kojoj sitni prevaranti pokušavaju uvaliti lažne parfeme.
Teta iz Bosanske Krupe
Njezin otresit, strog nastup bio je u zgodnom kontrapunktu s defenzivnim tonom srpskih zvijezda Dragana Bjelogrlića i Nikole Đurička: ogledale su se dvije glumačke generacije, obje dojmljive, no scena se ipak pamtila po Semki.
Upravo je u tome Semka Sokolović Bertok bila majstor: u nekoliko minuta ili sekundi usjekla bi se gledatelju u pamćenje jače nego glavni glumci. U komediji Rajka Grlića "U raljama života" igrala je tetu iz Bosanske Krupe tako sočno da smo zažalili što oko nje nije usredotočen cijeli film.
Malo je poznato da Semkina obitelj vuče podrijetlo od legendarnog Mehmed paše Sokolovića te da joj je i djed bio paša. Rođena Sarajka (22. 12. 1935.), koja se u mladosti bavila mačevanjem, u Zagrebu je upisala glumačku akademiju.
Impresionirala je dr. Branka Gavellu, postala njegov asistent i zaposlila se u Zagrebačkom dramskom kazalištu (poslije preimenovano po velikom redatelju). Premda je tamo ostvarila lijepu karijeru, javnost je golicalo nešto drugo: kako to da jedna glumica može odlično igrati šah (osam je puta bila prvak Hrvatske, a suprug joj je bio šahovski velemajstor Mario Bertok), bridž i poker? Po vlastitom priznanju, u kazalištu joj je bilo malo dosadno, jer su joj kolege sporo svladavale tekst: film je više odgovarao njezinu temperamentu.
Za redatelje nove generacije
Prve važne uloge zahvaljuje Fadilu Hadžiću, koji je u njoj prepoznao vrsnu karakternu glumicu. Ostvarila je fine vinjete u "Službenom položaju" (1964.), "Drugoj strani medalje" (1965.), "Protestu" (1967.) i "Divljim anđelima" (1969.), međutim, da smo tada imali malo ozbiljniju kinematografiju, Semka bi stasala u hrvatsku Thelmu Ritter. Njezino geslo kao da je bilo "nema gluposti, nema glumatanja", zbog čega su je i prigrlili redatelji nove generacije, ponajprije Goran Marković, koji joj je u filmu "Majstori, majstori" povjerio prvu veliku filmsku ulogu.
Osamdesetih je postala puno važnija filmska glumica no što je bila prethodnih desetljeća: otkrile su je i televizijske serije, pa se ni nakon mirovine u Gavelli više nije mogla požaliti na nezaposlenost. Pogotovo stoga što su i nakon raspada Jugoslavije redovito stizale ponude iz Sarajeva, Beograda i Ljubljane.
Jedna od njih - u filmu "Kod amidže Idriza" (2005.) - osigurala joj je ulogu karijere. Danas bi joj se teško moglo dogoditi da se jedva probije u krug glumaca o kojima piše Filmska enciklopedija Leksikografskog zavoda, kao što je bio slučaj potkraj osamdesetih: bez njezina doprinosa filmovi cijele regije doimali bi se manje životno.
Nenad Polimac
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....