Građanima još 7 posto dionica T-HT-a

ZAGREB - Zbog enormnog interesa hrvatskih građana za kupnju dionica Hrvatskog telekoma po povlaštenim uvjetima Vlada će sutra na izvanrednoj sjednici donijeti odluku o prodaji dodatnih dionica T-HT-a u javnoj ponudi. Vlada bi, kako se procjenjuje u krugovima koji pripremaju IPO, mogla odlučiti o prodaji još oko sedam posto dionica T-HT-a jer je broj građana koji su u prvom tjednu dali ponude za kupnju premašio sva očekivanja.

Zbog enormnog interesa Vlada će povećati paket dionica T-HT-a za prodaju sa 23 na 30 posto. Unatoč tome, morat će se, doznajemo, rezati povlašteni paketi

Paket dionica koji se prodaje u sklopu javne ponude time bi s prvotno planiranog maksimalnog udjela od 23 posto narastao na čak 30 posto, što znači da bi udio države u T-HT-u mogao pasti na manje od 10 posto. No ni takvo veliko povećanje paketa, kako tvrde naši sugovornici, nije jamstvo da će zanimanje građanja biti potpuno zadovoljeno.



Vjerojatnije je da će Vlada proporcionalno rezati pakete, odnosno da će građani dobiti dionice u vrijednosti manjoj od 38 tisuća kuna jer u procesu raspodjele treba voditi računa i o ponudama instucionalnih investitora. Čak kad bi bilo dovoljno dionica da se pokrije interes građana, bilo bi, kako objašnjavaju naši sugovornici, vrlo rizično za uspjeh javne ponude, pa i za građane koji će postati dioničarima, da se sve dionice raspodijele isključivo građanima.



- 30 % mali dioničari

- 7 % Braniteljski fond

- 7 % zaposlenici

- 5 % država

Moguća vlasnička struktura HT-a - 51 % Deutsche Telekom

Uključivanje institucionalnih investitora, i domaćih i stranih, bit će, naime, nužno za stabiliziranje tržišta i održavanje cijene dionice nakon uvrštenja i trgovanja na burzi. Stoga će se u sklopu raspodjele pokušati pronaći ravnoteža koja će zadovoljiti te ciljeve. Osim toga, uključenje institucionalnih investitora u javnu ponudu važno je i zbog utvrđivanja fer cijene za dionicu u sklopu predviđenog raspona od 245 do 320 kuna.



Naime, institucionalni investitori koji su proteklog tjedna tijekom road showa također pokazali izniman interes za kupnju dionica, još prate upise građanstva i njihove su ponude uglavnom indikativne.



U slučaju da procijene kako zbog prevelikog sudjelovanja građana nemaju šansu dobiti prihvatljiv broj dionica, mogu se odlučiti uopće ne podnijeti ponudu, što bi Vladu, koja će o cijeni odlučivati upravo na temelju ponuda institucionalnih investitora, dovelo u neprilike pri definiranju konačne cijene dionice.





Institucionalni investitori, kako domaći fondovi, tako i inozemni, svoje ponude za kupnju mogu podnositi do 1. listopada kada se zaključuje knjiga ponuda, dok upis dionica za građane završava u četvrtak, 27. rujna.



Zbog svega toga, kako objašnjavaju naši sugovornici, optimalno bi bilo da raspodjela dionica T-HT-a prati model koji je bio utvđen tijekom alokacije Ine. Tada je institucionalnim investitorima bilo raspodijeljeno 38 posto dionica koje su bile ponuđene na prodaju, od čega su 65 posto dobili inozemni investitori, a 34 posto je otišlo domaćima, i to uglavnom mirovinskim fondovima.



Zbog odluka o povećanju paketa morat će se obaviti izmjene i dopune T-HT-ova prospekta koji će morati potvrditi Hanfa. Najranije će se to moći obaviti u ponedjeljak poslijepodne ili u utorak.

Novim vlasnicima dva nadzornika Da se Vlada nije odlučila prodati dodatan paket dionica nakon IPO-a država bi u vlasništvu imala 19 posto dionica HT-a. No, kako sljedi obveza prodaje još sedam posto zaposlenicima, udio bi joj se spustio na 12 posto. No, takav udio u vlasništvu ne daje državi veća prava nego bi ih imala kao vlasnik pet-postotnog,  ili čak i manjeg udjela. Naime, iz Prospekta za uvrštenje može se iščitati da se Vlada već odrekla prava imenovanja dva svoja predstavnika u Nadzorni odbor, koje bi imala pri zadržavanju iznad 10 postotnog vlasništva. Memorandumu o razumjevanju  između Vlade i Deutsche telekoma  Vlada je već prije iskazala spremnost da mjesto vladinih predstavnika zauzmu dva neovisna člana koja će zastupati male dioničare. No sve dok država bude imaja najmanje jednu 'zlatnu' dionicu, ima mogućnost utjecanja na strateške odluke društva.

Mirela Klanac