ZAGREB - Visoka referentna kamatna stopa HNB-a, a koja je temelj za izračun najviše zatezne i ugovorne kamate, kod poduzeća legalizira lihvarenje. Naglasio je to za Jutarnji list mr.
Miljenko Appio Giunui, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i pravni stručnjak za pitanja kamata. Na temelju referentne stope od 9 posto, najviša zatezna kamata za poduzeća je 17 posto, a najveća ugovorna kamata nevjerojatnih 25,5 posto.
- To je više od dva posto mjesečne kamate za zaduživanja poduzeća, što je nedopustivo. Također, ovom računicom najviša ugovorna kamata je viša od zatezne, čime ona gubi smisao sankcioniranja neurednih platiša - ističe Giunio. Prema njegovim riječima, najviša dopuštena kamata za poduzeća trebala se vezati za najveću zateznu kamatu građana koja iznosi 14 posto pa je to 21, a ne 25,5 posto.
No, i jedina i druga kamata je enormno visoka. Osim ponovnog otvaranja hrvatske Pandorine kutije lihvarenja, time je, naglasio je, u potpunosti deformiran Zakon o obveznim odnosima. Tvrtke će se, posebice one male, morati zaduživati čak i pod tako visokim kamatama, a dugove neće vraćati, što će izazvati cijeli niz novih pravnih sporova.
Osim toga, ovo otvara slobodan prostor i bankama da povise kamate za poduzeća. Giunio ističe da je zakonodavac računao na sadašnju eskontnu stopu HNB-a od 4,5 posto, a ona je usprkos tome što nije tržišna "osnovni kamatnjak" koji imaju i sve druge centralne banke.
Reagirajući na ovakvu optužbu pravnih stručnjaka, dr. Željko Rohatinsk i, guverner HNB-a, naglasio je da je izračun najviših ugovornih i stopa zatezne kamate odredio Zakon o obveznim odnosima a ne centralna banka. HNB nije dakle ništa računao. - Ovo je pokušaj prebacivanja odgovornosti na nas. Neka svatko radi svoj posao i neka odgovara za njega - tvrdi guverner. Prema njegovim riječima, ako Ministarstvo pravosuđa kao predlagač zakona želi utvrditi drugačiju kamatu, neka izmijeni Zakon. HNB će pozdraviti takvu inicijativu.
Savjet HNB-a je u srijedu udvostručio eskontnu ili referentnu stopu sa dosadašnjih 4,5 na 9 posto. Ona je temelj za izračun najviše ugovorne i zatezne kamate za zaduženja građana i poduzeća. Kod građana najviša ugovorna i zatezna kamata je 14 posto, dok je kod tvrtki zatezna kamata 17, a najviša ugovorna 25,5 posto.
Jadranka Šević
- To je više od dva posto mjesečne kamate za zaduživanja poduzeća, što je nedopustivo. Također, ovom računicom najviša ugovorna kamata je viša od zatezne, čime ona gubi smisao sankcioniranja neurednih platiša - ističe Giunio. Prema njegovim riječima, najviša dopuštena kamata za poduzeća trebala se vezati za najveću zateznu kamatu građana koja iznosi 14 posto pa je to 21, a ne 25,5 posto.
No, i jedina i druga kamata je enormno visoka. Osim ponovnog otvaranja hrvatske Pandorine kutije lihvarenja, time je, naglasio je, u potpunosti deformiran Zakon o obveznim odnosima. Tvrtke će se, posebice one male, morati zaduživati čak i pod tako visokim kamatama, a dugove neće vraćati, što će izazvati cijeli niz novih pravnih sporova.
Osim toga, ovo otvara slobodan prostor i bankama da povise kamate za poduzeća. Giunio ističe da je zakonodavac računao na sadašnju eskontnu stopu HNB-a od 4,5 posto, a ona je usprkos tome što nije tržišna "osnovni kamatnjak" koji imaju i sve druge centralne banke.
Reagirajući na ovakvu optužbu pravnih stručnjaka, dr. Željko Rohatinsk i, guverner HNB-a, naglasio je da je izračun najviših ugovornih i stopa zatezne kamate odredio Zakon o obveznim odnosima a ne centralna banka. HNB nije dakle ništa računao. - Ovo je pokušaj prebacivanja odgovornosti na nas. Neka svatko radi svoj posao i neka odgovara za njega - tvrdi guverner. Prema njegovim riječima, ako Ministarstvo pravosuđa kao predlagač zakona želi utvrditi drugačiju kamatu, neka izmijeni Zakon. HNB će pozdraviti takvu inicijativu.
Savjet HNB-a je u srijedu udvostručio eskontnu ili referentnu stopu sa dosadašnjih 4,5 na 9 posto. Ona je temelj za izračun najviše ugovorne i zatezne kamate za zaduženja građana i poduzeća. Kod građana najviša ugovorna i zatezna kamata je 14 posto, dok je kod tvrtki zatezna kamata 17, a najviša ugovorna 25,5 posto.
|
Što je točno odlučio Savjet centralne banke
|
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....