V
INKOVCI, MüNCHEN - Građevinski poduzetnik iz Münchena Radoslav Kelava, inače rodom iz Slakovaca kod Vinkovaca, pri Zavodu za intelektualno vlasništvo patentirao je prve karte za belot s hrvatskim povijesnim motivima.
Ideja za nastanak takvih karata stara je nekoliko godina, a otkako su prvi špilovi ugledali svjetlo dana prije nekoliko tjedana, bilježi se izuzetan uspjeh u prodaji, posebno među hrvatskom dijasporom u Njemačkoj i Australiji.
- Za sada se karte u Hrvatskoj još ne mogu nabaviti, a prodaju obavljam putem interneta. Zainteresiranih za kupnju je doista mnogo - tvrdi autor originalne ideje Radoslav Kelava koji u Njemačkoj s obitelji živi već 20-ak godina.
- Gotovo sam tri godine radio na osmišljavanju izgleda samih karata i najviše sam vremena potrošio na odabir povijesnih likova koji će se naći na njima. Nacrtao ih je jedan od najpoznatijih njemačkih ilustratora. Motivi koji su me vodili prilikom izrade nisu financijske, nego čisto domoljubne prirode, a nadam se da će Hrvati to prepoznati i da će se među našim ljudima iznimno popularna igra belot ubuduće igrati s hrvatskim kartama, a ne s tzv. mađaricama - objasnio je Kelava, dodavši da se više informacija može dobiti na web adresi www.lav-original-hrvatske-karte.eu koja je trenutačno u konstrukciji.
Njegove karte obuhvaćaju sva povijesna razdoblja od dolaska Hrvata na prostore na kojima obitavaju do današnjih dana, a umjesto kod mađarica uobičajenih kralja, dame i dečka, njegovi likovi su kralj, ban i vojnik.
Pri tome, kraljevi su Tomislav, Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir i Petar Svačić. Među banovima su se našli likovi Petra Berislavića, Nikole Šubića Zrinskog, Petra Zrinskog te Josipa Jelačića. Zanimljivi su i likovi dečka ili vojnika, a na tim kartama mjesto su našli hrvatski vojnici u odorama iz 7. stoljeća i bitke kod Sigeta, sinjski alkar te lik vojnika iz redarstvene akcije Oluja.
Na asovima su se, uz motiv povijesnih hrvatskih vojničkih kaciga, našle poznate izreke Frana Krste Frankopana, bana Jelačića, Stjepana Radića te stihovi iz "Lijepe naše", dok se na poleđini svih karata nalazi karta Banovine Hrvatske iz 1939. godine.
Tomislav Jurilj
Ideja za nastanak takvih karata stara je nekoliko godina, a otkako su prvi špilovi ugledali svjetlo dana prije nekoliko tjedana, bilježi se izuzetan uspjeh u prodaji, posebno među hrvatskom dijasporom u Njemačkoj i Australiji.
- Za sada se karte u Hrvatskoj još ne mogu nabaviti, a prodaju obavljam putem interneta. Zainteresiranih za kupnju je doista mnogo - tvrdi autor originalne ideje Radoslav Kelava koji u Njemačkoj s obitelji živi već 20-ak godina.
- Gotovo sam tri godine radio na osmišljavanju izgleda samih karata i najviše sam vremena potrošio na odabir povijesnih likova koji će se naći na njima. Nacrtao ih je jedan od najpoznatijih njemačkih ilustratora. Motivi koji su me vodili prilikom izrade nisu financijske, nego čisto domoljubne prirode, a nadam se da će Hrvati to prepoznati i da će se među našim ljudima iznimno popularna igra belot ubuduće igrati s hrvatskim kartama, a ne s tzv. mađaricama - objasnio je Kelava, dodavši da se više informacija može dobiti na web adresi www.lav-original-hrvatske-karte.eu koja je trenutačno u konstrukciji.
Njegove karte obuhvaćaju sva povijesna razdoblja od dolaska Hrvata na prostore na kojima obitavaju do današnjih dana, a umjesto kod mađarica uobičajenih kralja, dame i dečka, njegovi likovi su kralj, ban i vojnik.
Pri tome, kraljevi su Tomislav, Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir i Petar Svačić. Među banovima su se našli likovi Petra Berislavića, Nikole Šubića Zrinskog, Petra Zrinskog te Josipa Jelačića. Zanimljivi su i likovi dečka ili vojnika, a na tim kartama mjesto su našli hrvatski vojnici u odorama iz 7. stoljeća i bitke kod Sigeta, sinjski alkar te lik vojnika iz redarstvene akcije Oluja.
Na asovima su se, uz motiv povijesnih hrvatskih vojničkih kaciga, našle poznate izreke Frana Krste Frankopana, bana Jelačića, Stjepana Radića te stihovi iz "Lijepe naše", dok se na poleđini svih karata nalazi karta Banovine Hrvatske iz 1939. godine.
Tomislav Jurilj
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....