BRUXELLES - Slovenija provedbom sporazuma koji hrvatskim državljanima omogućuje prelazak granice s osobnom iskaznicom krši schengenski pravni red, potvrdili su za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) iz Europske komisije.
Slovenija to "mora Hrvatskoj objasniti i provesti potrebne pravne i praktične mjere", rekli su u Bruxellesu nako što su utvrdili nepravilnost tijekom schengenske evaluacije slovenske kopnene granice.
- Slovenija je imala priliku i mogla je to urediti u pregovorima o schengenskom zakoniku, ali sada je prekasno. Više nema nikakve mogućnosti da hrvatskim državljanima i dalje dopušta prelazak granice s osobnim iskaznicama ako želi poštovati pravni red EU - objasnili su u Bruxellesu.
Građani trećih država pri ulasku u EU moraju predočiti putovnicu sukladno Zakonu o schengenskim granicama koji je stupio na snagu 13. listopada. U Europskoj komisiji tumače da je predočavanje putovnice važno zbog toga što se taj dokument može žigosati, pa se na temelju toga može zaključiti koliko vremena osoba provodi na području EU. Izuzeci su mogući samo u okviru lokalnog malograničnog prometa (i dalje će vrijediti malogranične propusnice koje se izdaju na temelju Sporazuma o malograničnom prometu, SOPS) i za posebno određene skupine ljudi, kao što su piloti i nositelji diplomatskih putovnica.
Izvori iz Komisije također navode da Slovenija nije komentirala evaluacijska izvješća pa u Bruxellesu smatraju da se s njima slaže. - Predviđamo da bi Slovenija komentirala te materijale kad se s njima ne bi slagala - rekli su za STA u Komisiji.
Evaluacijom se utvrđuje pripremljenost država za ulazak u schengenski prostor. Uspješna evaluacija, uz uspostavu schengenskog informacijskoj sustava druge generacije, nužan je preduvjet za primanje države u schengenski sustav, uključujući i uklanjanje graničnih kontrola između zemalja koje su dio schengenskog prostora. Slovenija se nada da će postati dijelom schengenskog prostora u studenom 2007. godine.
Komisija u slučaju kršenja pravnog reda EU - što ovdje uključuje Schengenski sporazum - može pokrenuti i postupak protiv članice koja ne poštuje pravni red. Kad je riječ o Sloveniji u ovom slučaju, EK se još nije odlučila na taj korak, ali ta mogućnost uvijek postoji.
Hrvatski državljani s osobnom iskaznicom prelaze slovensku granicu od uzajamnog priznanja dviju država 25. lipnja 1991. godine, da bi ta praksa bila kasnije pravno regulirana sporazumom.
Željko Trkanjec
Slovenija to "mora Hrvatskoj objasniti i provesti potrebne pravne i praktične mjere", rekli su u Bruxellesu nako što su utvrdili nepravilnost tijekom schengenske evaluacije slovenske kopnene granice.
- Slovenija je imala priliku i mogla je to urediti u pregovorima o schengenskom zakoniku, ali sada je prekasno. Više nema nikakve mogućnosti da hrvatskim državljanima i dalje dopušta prelazak granice s osobnim iskaznicama ako želi poštovati pravni red EU - objasnili su u Bruxellesu.
Građani trećih država pri ulasku u EU moraju predočiti putovnicu sukladno Zakonu o schengenskim granicama koji je stupio na snagu 13. listopada. U Europskoj komisiji tumače da je predočavanje putovnice važno zbog toga što se taj dokument može žigosati, pa se na temelju toga može zaključiti koliko vremena osoba provodi na području EU. Izuzeci su mogući samo u okviru lokalnog malograničnog prometa (i dalje će vrijediti malogranične propusnice koje se izdaju na temelju Sporazuma o malograničnom prometu, SOPS) i za posebno određene skupine ljudi, kao što su piloti i nositelji diplomatskih putovnica.
Izvori iz Komisije također navode da Slovenija nije komentirala evaluacijska izvješća pa u Bruxellesu smatraju da se s njima slaže. - Predviđamo da bi Slovenija komentirala te materijale kad se s njima ne bi slagala - rekli su za STA u Komisiji.
Evaluacijom se utvrđuje pripremljenost država za ulazak u schengenski prostor. Uspješna evaluacija, uz uspostavu schengenskog informacijskoj sustava druge generacije, nužan je preduvjet za primanje države u schengenski sustav, uključujući i uklanjanje graničnih kontrola između zemalja koje su dio schengenskog prostora. Slovenija se nada da će postati dijelom schengenskog prostora u studenom 2007. godine.
Komisija u slučaju kršenja pravnog reda EU - što ovdje uključuje Schengenski sporazum - može pokrenuti i postupak protiv članice koja ne poštuje pravni red. Kad je riječ o Sloveniji u ovom slučaju, EK se još nije odlučila na taj korak, ali ta mogućnost uvijek postoji.
Hrvatski državljani s osobnom iskaznicom prelaze slovensku granicu od uzajamnog priznanja dviju država 25. lipnja 1991. godine, da bi ta praksa bila kasnije pravno regulirana sporazumom.
Hrvatski građani mogu ući u Italiju, koja je također dio Schengenskom prostora, samo s osobnom iskaznicom. No, ta je odluka donesena prije novih promjena Schengenskog zakonodavstva.
Mađarska
Hrvatska je u više navrata željela postići dogovor o prelasku državne granice samo s osobnom iskaznicom, ali službena Budimpešta na to nije pristala.
Italija
|
Željko Trkanjec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....