Hrvatska neće prestati izdavati dvostruka državljanstva

Na dobojskom Radiju Džungla često se može čuti oglas tipa "tražim ozbiljnu ženu za čuvanje dece u Švajcarskoj, uvjet hrvatska putovnica". Voditelju koji s afektiranim kvazibeogradskim naglaskom miješa ekavicu s ijekavicom ne pada na pamet da umjesto "putovnice", riječi koja je ranije izvan Hrvatske često ismijavana, upotrijebi riječ iz svoga jezika.

Jer u Bosni i Hercegovini ogromna je razlika između putovnice i pasoša, svejedno onoga države BiH ili SCG.

Samo s hrvatskom putovnicom izbjeći ćete ogromne gužve pred konzulatima, jer s putnom ispravom BiH ni u Sloveniju ne možete bez vize.

Zato pitanje dvojnog državljanstva već odavno nije samo pitanje odnosa Hrvatske s Hrvatima u BiH, jer domovnicu i putovnicu imaju i tisuće Srba i Bošnjaka. Najmanje posljednjih pet godina izdavanje domovnica je jako postroženo pa jednom Abdulahu više neće pomoći potvrda o krštenju ni bilo kakva tvrdnja o vjekovnim hrvatskim korijenima, pa se putovnice, i to samo falsificirane, može domoći isključivo na crnom tržištu.



Bez obzira na to što je to izrekao sam Vladimir Šeks, predsjednik Sabora koji je po funkciji odmah ispod predsjednika i premijera, Hrvatska neće ubuduće prestati odobravati dvojna državljanstva. Niti je to, kako je izlanuo Šeks, rezultat nekakvog dogovora vlada dviju država, koje navodno "imaju tendenciju uvođenja samo jednog državljanstva".



Vlastima BiH takva "tendencija" zasigurno ne pada na pamet, baš naprotiv: trude se sa što više država sklopiti sporazume o dvojnom državljanstvu jer prijeti brisanje iz državljanstva BiH stotine tisuća izbjeglica u trećim zemljama.

Dvojno državljanstvo Hrvata iz BiH jedno je od onih pitanja koja su godinama zadržala žestok emocionalni i politički naboj, i nakon što su objektivno prestala biti problematična.

Tuđmanova vlast bila je krajem devedesetih pod žestokim međunarodnim pritiskom zbog dvojnog državljanstva, ali prije svega zbog prava glasa Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj i načina na koje je ono ostvarivano: s glasačkim mjestima u gotovo svakom selu, pod potpunom kontrolom HDZ-a i uz velike sumnje u izborne malverzacije. I prije 2000. broj biračkih mjesta u BiH drastično je srezan i sveden na diplomatska i konzularna predstavništva.

Hrvatima iz BiH nitko ne može oduzeti hrvatsko državljanstvo jer se zakoni ne mogu primjenjivati retroaktivno, a ni vjerojatno pooštrenje kriterija njih se neće ticati jer djeca hrvatskih državljana automatski imaju pravo na državljanstvo, bez obzira na prebivalište Nitko više ne traži ni ukidanje državljanstva Hrvatima iz BiH. Bošnjačke stranke su nakon rata inzistirale na ukidanju dvojnog državljanstva, pozivajući se na odredbu Daytonskog sporazuma po kojoj su građani BiH, ukoliko se do određenog roka ne potpiše bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu, morali izabrati kojeg će se državljanstva odreći. Godinama se tom odredbom prijetilo Hrvatima iz BiH, dok se konačno nije shvatilo da će pod udar doći tisuće izbjeglih Bošnjaka u Europi i svijetu.

Dva dana prije isteka toga roka, krajem 2002., visoki predstavnik za BiH produžio je rok za potpisivanje takvih bilateralnih sporazuma za 10 godina, do 2013. Hrvatska i BiH lani su parafirale sporazum o državljanstvu. BiH je najprije inzistirala da svi njeni građani mogu dobiti hrvatsko državljanstvo pod istim uvjetima, no taj spor je zaobiđen formulom iz ranije potpisanog sporazuma BiH i SCG: svaka će država vlastitim zakonom propisati uvjete stjecanja državljanstva, kao glasačko pravo dvojnih državljana.

Hrvatima iz BiH nitko ne može oduzeti hrvatsko državljanstvo jer se zakoni ne mogu primjenjivati retroaktivno, a ni vjerojatno pooštrenje kriterija njih se neće ticati jer djeca hrvatskih državljana automatski imaju pravo na državljanstvo, bez obzira na prebivalište.



Tuđmanova odluka da im svima dade pravo na domovnice vjerojatno je jedna od najpogubnijih po Hrvate u BiH, jer oni i danas čekaju na spasonosnu pomoć iz Zagreba. No to je njihov problem, koji Hrvatska više ne može ispraviti. Ali zato može i mora srediti biračke popise, knjigu državljana, evidencije prebivališta da bi bila uređena država.

Snježana Pavić