Izložba Mondriaana i Van Gogha u Zagrebu

ZAGREB - U zagrebačku galeriju Klovićevi dvori u ožujku iduće godine stiže izložba na kojoj će se vidjeti rani radovi dvaju svjetski poznatih nizozemskih slikara: Vincenta van Gogha i Pieta Mondriaana.



Izložbu "The Hague School and Young Van Gogh" predstavlja haaški Gemeentemuseum.  Pokazat će se Van Goghovi rani radovi dopunjeni djelima drugih slikara te škole. Zbog iznimne vrijednosti umjetnina mnogo će se pozornosti tijekom gostovanja u Hrvatskoj posvetiti osiguranju. Među 75 djela moći će se, primjerice, pogledati Van Goghov autoportret iz 1886. te Mondriaanovi "Mlin" i "Portret dame".

- Umjetnički korijeni Van Gogha i Pieta Mondriaana iz te su škole. Vidjet će se, dakle, rani Mondrianovi radovi prije apstrakcije. Ipak, ona se osjeća i u njegovim tadašnjim pejzažima jer ne polaže mnogo na detalje.

Dva mjeseca u Zagrebu



Izložba će u Zagrebu biti otprilike dva mjeseca - najavio je John Sillevis, organizator iz Gemeentemuseuma.  Francuska barbizonska škola inspirirala je skupinu umjetnika haaške škole da pronađu nizozemsku formu impresionizma. U tom je okruženju mladi Van Gogh razvio vlastiti znak realizma i postavio temelje za svoje kasnije remek-djelo "Ljudi koji jedu krumpir", nastalo za njegova boravka u Noord-Brabantu. Haaška škola imala je vidljiv utjecaj na život Van Gogha i prije nego što je odlučio postati umjetnik. 



U haaškoj školi pohađao je sate kod slikara Antona Mauvea, koji mu je dopustio da radi crteže modela u njegovu studiju te ga naučio kako napraviti vodene boje ili skice u ulju. Vincent je pratio i Breitnera u čekaonici željeznice, gdje je slikao obične ljude.

Život u Haagu



Van Gogh je birao teme koje se tada nisu mogle prodati. Dok je haaška slikarska škola slavila živote ribara i seljaka, Van Gogh je nastojao otkriti neugodu čovjekova stanja. Na izložbi se može osjetiti doba u kojem je živio u Haagu te umjetničko okruženje u kojem je stasao zajedno s umjetnicima kao što su Anton Mauve, H. J. Weissenbruch, Jozef Israëls te Jacob Maris.



Djela velikana u Zagreb prvi put stižu zahvaljujući naporima ravnateljice Klovićevih dvora Vesne Kusin, Jasmine Bavoljak i nizozemskog veleposlanstva.