ZAGREB - Rat u Gazi je rat preko posrednika između Irana i Izraela, i to u trenutku kada je Iran oslabljen zbog niskih cijena nafte, smatra u razgovoru za Jutarnji list
Klemen Grošelj, istraživač na katedri za obrambene studije Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani.
- Izraelci vjerojatno računaju da Hamas, ako mu izraelska vojska uništi infrastrukturu, sada vjerojatno ne bi bio u stanju obnoviti svu tu infrastrukturu i da bi se stanovništvo Gaze, ili barem neki dio, odvojilo od Hamasa ili se čak počeo suprotstavljati Hamasovim vlastima - smatra Grošelj.
Uloga obavještajaca
- Hamas je jako ovisan o financijskoj pomoći Irana te je nekakva ekspozitura iranskih interesa u tom dijelu svijeta. Stoga mislim da je to zapravo izraelska strategija da se smanjenjem utjecaja Hamasa smanji utjecaj Irana na događaje u palestinskim autonomnim područjima, i da se spriječi moguće proširenje utjecaja Hamasa na Zapadnu obalu - dodaje.
Grošelj objašnjava kako su Hamas i Teheran povezani na mnogim razinama. Na ideološkoj razini veže ih isti koncept teokratske države. Na materijalnoj, Iran ustvari omogućava preživljavanje Hamasa. - Sva humanitarna aktivnost kojom je Hamas u prošlih deset godina stekao utjecaj u Gazi došla je zahvaljujući novcu iz Irana - kaže Grošelj. Dodaje i kako su iranski obavještajci vjerojatno uvježbavali Hamas i omogućili mu da prošle godine preuzme vlast u Gazi.
U raketama Qassam, koje Hamas ispaljuje na jug Izraela, pak, primijećen je napredak koji se pripisuje know-howu iranskih inženjera.
Ipak, kaže Grošelj, Hamas nije tako velika prijetnja za izraelsku vojsku kao što se prije dvije godine pokazao Hezbolah u Libanonu.
- Hezbolah dobiva rakete najviše preko Sirije, koja s Iranom ima ugovor o međusobnoj vojnoj pomoći, koji uključuje i Hezbolah.
Hamas je mnogo izoliraniji i taj dotok sredstava je manji, uglavnom je riječ o krijumčarenju morem ili tunelima iz Egipta - kaže Grošelj.
No, ako izraelska vojska krene u kopnenu operaciju, u urbanom ratovanju po gusto naseljenoj Gazi, tehnološka prednost Izraela će se smanjiti.
- To će u svakom slučaju biti vrlo opasna operacija, bit će mnogo žrtava na obje strane, i među civilima i među vojnicima izraelske vojske - kaže Grošelj.
Hezbolahova taktika
Pritom nije sigurno da će izraelska operacija uspjeti, a nije vjerojatno ni da bi Izrael, kao što najavljuje, mogao uništiti cjelokupnu Hamasovu infrastrukturu.
- Hamas ima sličnu taktiku kakvu je prije dvije godine imao Hezbolah. Skrivaju se u urbanim sredinama pa bi, ako bi Izrael išao napadati svaki cilj koji je relavantan, imali velik broj civilnih žrtava i Izrael vrlo vjerojatno na to ne bi mogao pristati.
Naime, Izrael treba potporu SAD-a i Zapada, a u operacijama s velikim brojem žrtava ta bi potpora na kraju vrlo vjerojatno presahnula, što bi za Izrael zapravo bio poraz - kaže Grošelj.
Objašnjava i da je, iako je svaka civilna žrtva pretjerana, s vojnog aspekta, ako se uzme u obzir da na vrlo malom prostoru živi milijun i pol ljudi, kolateralna šteta zasad još prilično ograničena.
- No, teško je na tom prostoru utvrditi tko je civil. Međunarodno pravo kaže da je civilno stanovništvo zaštićeno. No, ako to civilno stanovništvo u podrumu čuva naoružanje za Hamas, onda je pitanje je li to civilno stanovništvo ili nije - kaže Grošelj.
Hamas (islamski pokret otpora) palestinski je pokret koji je 80-ih nastao na premisama muslimanskog bratstva u susjednom Egiptu i od tada je Fatahov najveći rival. Netrpeljivost i borba za vlast između Fataha i Hamasa ubrzo je nakon izbora, u lipnju 2007., rezultirala krvavim sukobom, po nekima čak i građanskim ratom koji je doveo do potpunog raskola.
Izrael se priprema za opće izbore u veljači 2009. Premijer Ehud Olmert podnio je ostavku zbog korupcijskih skandala. Glavni kandidati za premijera su, uz šefa opozicije Benjamina Netanyahua, šefica diplomacije Tzipi Livni te ministar obrane Ehud Barak. ( Sandra Milković)
Nikolina Šajn
- Izraelci vjerojatno računaju da Hamas, ako mu izraelska vojska uništi infrastrukturu, sada vjerojatno ne bi bio u stanju obnoviti svu tu infrastrukturu i da bi se stanovništvo Gaze, ili barem neki dio, odvojilo od Hamasa ili se čak počeo suprotstavljati Hamasovim vlastima - smatra Grošelj.
Uloga obavještajaca
- Hamas je jako ovisan o financijskoj pomoći Irana te je nekakva ekspozitura iranskih interesa u tom dijelu svijeta. Stoga mislim da je to zapravo izraelska strategija da se smanjenjem utjecaja Hamasa smanji utjecaj Irana na događaje u palestinskim autonomnim područjima, i da se spriječi moguće proširenje utjecaja Hamasa na Zapadnu obalu - dodaje.
Grošelj objašnjava kako su Hamas i Teheran povezani na mnogim razinama. Na ideološkoj razini veže ih isti koncept teokratske države. Na materijalnoj, Iran ustvari omogućava preživljavanje Hamasa. - Sva humanitarna aktivnost kojom je Hamas u prošlih deset godina stekao utjecaj u Gazi došla je zahvaljujući novcu iz Irana - kaže Grošelj. Dodaje i kako su iranski obavještajci vjerojatno uvježbavali Hamas i omogućili mu da prošle godine preuzme vlast u Gazi.
U raketama Qassam, koje Hamas ispaljuje na jug Izraela, pak, primijećen je napredak koji se pripisuje know-howu iranskih inženjera.
Ipak, kaže Grošelj, Hamas nije tako velika prijetnja za izraelsku vojsku kao što se prije dvije godine pokazao Hezbolah u Libanonu.
- Hezbolah dobiva rakete najviše preko Sirije, koja s Iranom ima ugovor o međusobnoj vojnoj pomoći, koji uključuje i Hezbolah.
Hamas je mnogo izoliraniji i taj dotok sredstava je manji, uglavnom je riječ o krijumčarenju morem ili tunelima iz Egipta - kaže Grošelj.
No, ako izraelska vojska krene u kopnenu operaciju, u urbanom ratovanju po gusto naseljenoj Gazi, tehnološka prednost Izraela će se smanjiti.
- To će u svakom slučaju biti vrlo opasna operacija, bit će mnogo žrtava na obje strane, i među civilima i među vojnicima izraelske vojske - kaže Grošelj.
Hezbolahova taktika
Pritom nije sigurno da će izraelska operacija uspjeti, a nije vjerojatno ni da bi Izrael, kao što najavljuje, mogao uništiti cjelokupnu Hamasovu infrastrukturu.
- Hamas ima sličnu taktiku kakvu je prije dvije godine imao Hezbolah. Skrivaju se u urbanim sredinama pa bi, ako bi Izrael išao napadati svaki cilj koji je relavantan, imali velik broj civilnih žrtava i Izrael vrlo vjerojatno na to ne bi mogao pristati.
Naime, Izrael treba potporu SAD-a i Zapada, a u operacijama s velikim brojem žrtava ta bi potpora na kraju vrlo vjerojatno presahnula, što bi za Izrael zapravo bio poraz - kaže Grošelj.
Objašnjava i da je, iako je svaka civilna žrtva pretjerana, s vojnog aspekta, ako se uzme u obzir da na vrlo malom prostoru živi milijun i pol ljudi, kolateralna šteta zasad još prilično ograničena.
- No, teško je na tom prostoru utvrditi tko je civil. Međunarodno pravo kaže da je civilno stanovništvo zaštićeno. No, ako to civilno stanovništvo u podrumu čuva naoružanje za Hamas, onda je pitanje je li to civilno stanovništvo ili nije - kaže Grošelj.
Hamas (islamski pokret otpora) palestinski je pokret koji je 80-ih nastao na premisama muslimanskog bratstva u susjednom Egiptu i od tada je Fatahov najveći rival. Netrpeljivost i borba za vlast između Fataha i Hamasa ubrzo je nakon izbora, u lipnju 2007., rezultirala krvavim sukobom, po nekima čak i građanskim ratom koji je doveo do potpunog raskola.
Izrael se priprema za opće izbore u veljači 2009. Premijer Ehud Olmert podnio je ostavku zbog korupcijskih skandala. Glavni kandidati za premijera su, uz šefa opozicije Benjamina Netanyahua, šefica diplomacije Tzipi Livni te ministar obrane Ehud Barak. ( Sandra Milković)
Hamas, protivnik Izraela i FatahaFatah (palestinski nacionalni oslobodilački pokret) najveća je palestinska politička stranka te frakcija PLO-a koju je 1954. osnovao Jaser Arafat. Sekularna po prirodi, stranka je imala monopol vlasti sve do Arafatove smrti u studenom 2004. Čelnik Fataha je Mahmoud Abas, ujedno predsjednik PLO-a i Palestinske samouprave. |
Nikolina Šajn
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....