WASHINGTON MAIL

JANUSZ BUGAJSKI Trumpova ksenofobična Amerika

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 17.12.2015. u 15:55

AFP

Porast podrške populistu Donaldu Trumpu pokrenuo je ozbiljan cvokot unutar američkoga političkog establishmenta, ali i kod međunarodnih saveznika Washingtona. Unatoč gomili kontroverznih stajališta, milijarder iz New Yorka, koji je bogatstvo stekao na nekretninama, i dalje vodi među republikanskim kandidatima s predanom skupinom pobornika. Svaka zemlja ima značajnu manjinu koja se povodi za slijepom privrženošću i jednostavnim rješenjima. Karizmatični pojedinci mogu poljuljati lakovjerne građane obećanjima da će iskorijeniti neprijatelje i stvoriti novi raj na zemlji. Relativna izolacija običnih Amerikanaca od globalnih zbivanja pridonosi njihovu neznanju, a ostrašćenost kršćanskih evangelista na TV-u protiv muslimana zrcali fanatizam islamskih džihadista. Od početka svoje predizborne kampanje Trump je namjerno bio kontroverzan kako bi pridobio pozornost medija i javnosti. U govoru kojim je otvorio svoju kampanju kao republikanski kandidat ustvrdio je da su ljudi koji iz Meksika ulaze u SAD “silovatelji, kriminalci i dileri droge”. U trenutku kad republikanci nastoje ojačati utjecaj u rastućoj i utjecajnoj hispanoameričkoj zajednici u državama ključnima za pobjedu na izborima kao što su Florida, Colorado i Nevada, Trumpove izjave su bile ne samo kontroverzne, nego i kontraproduktivne. U odgovoru na te kritike Trump je svoje republikanske konkurente nazvao “propalim političarima”, tvrdeći da mu se ne može docirati jer je bogat pa je i neovisan o bilo kakvim donatorima ili posebnim interesima. Sasvim razumljivo, propustio je napomenuti da je on sam “posebni interes” koji, prirodno, favorizira svoj osobni biznis.

Trump raste na strahu da vlada ne može građanima jamčiti sigurnost nakon nedavnih terorističkih napada u Kaliforniji. Kako bi demonstrirao svoju odlučnost da obrani Amerikance, predložio je zatvaranje džamija i popisivanje svih američkih muslimana. Također zagovara zatvaranje američkih granica za sve muslimane, što je strašna ideja koja sasvim jasno prelazi moralnu liniju i principe na kojima je SAD nastao. Džihadistički terorizam širi američki populizam koji se uglavnom temelji na ljutnji zbog ekonomske konkurencije stranih radnika. Nakon svakog terorističkog napada strah od imigranata i stranaca raste, a vlada se okrivljava zbog nesposobnosti da ih spriječi. Populisti poput Trumpa namjerno miješaju imigraciju s terorizmom, ne ističući da praktički svatko može nabaviti automatsko oružje i napraviti krvoproliće na nečuvanim mjestima u javnosti. Česte pucnjave u školama, iza kojih stoje bijesni i poremećeni mladi učenici, nisu razlog da SAD zabrani svim mladim kršćanima ulazak u zemlju. Kao što je nedavno istaknuo Economist, najbolji način da se nadiđe ksenofobni populizam je gospodarski rast i slobodno tržište, a ne protekcionizam i mentalitet opsade. Islamski se terorizam može pobijediti ako se pridobije pomoć umjerenih muslimana, a ne prijeteći svima kao mogućim neprijateljima.

Na žalost, Trumpova je popularnost uistinu narasla na temelju njegovih neodgovornih prijedloga. Njegovi su konzervativni pobornici vrlo glasni i snažno mobilizirani. Ostalih 70 posto republikanskih glasača je raspršeno između ostalih kandidata, ali bez gotovo ikakve privrženosti bilo kome od njih. Trumpovi pobornici tvrde da je on potvrđeni pobjednik i vjeruju da se uspjeh u biznisu može preslikati na sposobnost vođenja države. Oni ne shvaćaju da poslovni model nije usporediv s bavljenjem kompleksnim domaćim i međunarodnim pitanjima. Još je ostalo manje od dva mjeseca prije nego što proces predsjedničke nominacije počne u Iowi, New Hampshireu i zatim u brojnim drugim saveznim državama. Trumpa podržavaju većinom stariji, ne toliko bogati, slabije obrazovani, a više od pola su žene. Trećina ih je starija od 65 godina. Samo ih je dva posto mlađe od 30 godina. Pola njegovih glasača ima srednjoškolsku svjedodžbu, a samo 19 posto završni dokument s koledža. Ideološki, 20 posto onih koji podržavaju Trumpa smatra se umjerenima, 65 posto konzervativcima, a 13 posto vrlo konzervativnima.

Ukupno, Trump ima podršku oko trećine republikanskih birača, ali ta će jezgra vrlo vjerojatno glasati. Trumpovci su pesimistični kad je riječ o budućnosti zemlje i ostrašćeno mrze predsjednika Baracka Obamu, kao i središnje medije koje optužuju za liberalnu pristranost. Oni su suzdržani prema muslimanima i slijedili bi Trumpa i kao neovisnog predsjedničkog kandidata ako napusti Republikansku stranku. Trump bi, ako se raspre s republikanskim liderima nastave, mogao napustiti stranku te izaći kao neovisni kandidat ili čak formirati treću stranku, svoju. To bi nanijelo ozbiljnu štetu republikanskim šansama na izborima jer bi Trump mogao osvojiti većinu stranačkih konzervativnih glasova. U tom bi slučaju pobjeda demokrata bila neizbježna.

Dugoročno, za republikance bi bilo korisno da naprosto izbace Trumpa iz stranke zbog “govora mržnje” te poticanja religijskih sukoba. Takav bi stav sasvim sigurno doveo do žrtve na sljedećim izborima, ali stranka bi zatim mogla zauzeti značajnu središnju poziciju jer je stala uz principe prije nego uz osvajanje vlasti. Stranka bi nakon toga mogla nanovo izgraditi svoje odnose s Hispanoamerikancima, muslimanima i drugim značajnim manjinama. Ako Trump bude nominiran kao republikanski kandidat, stranka će u bilo kojem slučaju izgubiti predsjedničke izbore jer većina Amerikanaca neće biti zavarana bombastičnim populizmom. Bolje je izgubiti dostojanstveno, nego se umrljati ksenofobijom.

Izdvajamo