Kometi su posijali sjeme života

Nova istraživanja kometa potvrdila su pretpostavke da su ta nebeska tijela mogla aktivno sudjelovati u sijanju života na ranoj Zemlji.

Naime, stručnjaci su ispitali malene uzorke materijala koje je na kometu Wild-2 prikupila NASA-ina sonda Stardust i otkrili da su bogati ugljikovim spojevima. Te su molekule u davnoj prošlosti, dok se Zemlja hladila, mogle sudjelovati u izgradnji organskih tvari na njezinoj površini.

Sonda Stardust proletjela je u siječnju 2004. na 240 km udaljenosti od ledeno - zemljane jezgre kometa Wild-2 čiji je promjer oko 5 km. Čak i na toj daljini uspjela je prikupiti čestice promjera nekoliko tisućinki milimetra 'otpuhnute' s površine tog tijela, pohraniti ih u spremnik i vratiti ih na Zemlju. Prašina je podijeljena vodećim laboratorijima koji su istražili njezin sastav. No jedan je dio sačuvan za buduća vremena kada će naprednija tehnologija omogućiti kvalitetnije analize.

Dr. Scott Sandford iz NASA-inog istraživačkog centra Ames objasnio je kako su molekule otkrivene u česticama vrlo bogate kisikom i dušikom, te da su, pod utjecajem kozmičkih zraka i ultraljubičastih fotona, vjerojatno nastale u razdoblju koje je prethodilo formiranju Sunčevog sustava. "To je vrlo zanimljivo jer znamo da u laboratorijskim simulacijama ozračivanjem analognih vrsta leda kakve postoje u Svemiru nastaju brojni organski spojevi, uključujući aminokiseline i vrstu spojeva koji, kada se stave u vodu, stvaraju membrane odnosno strukture nalik na male stanice".



Znanstvenici do danas nisu našli dokaze koji bi konačno razotkrili proces u kojem je na površini rane Zemlje nastao život. No, u posljednje je vrijeme sve popularnija teorija prema kojoj su na našem planetu organske spojeve posijali kometi.

Rezultati studije predstavljeni su u novom broju časopisa Science.