Korporativna filantropija: 9 najvećih donatora u Hrvatskoj

Franjo Luković, Zagrebačka banka

Zagrebačka je banka u posljednjih šest godina donirala ukupno 17 milijuna kuna, a kome će dati novac odlučuju nakon javnog natječaja. Među prvima su u Hrvatskoj počeli izdvajati za donacije.

Ivica Mudrinić, T-HT

T-HT je u prošloj godini donirao 4,5 milijuna kuna za različite projekte. Unazad dvije godine u prosjeku za milijun kuna povećavaju svoj iznos namijenjen donacijama.

Darko Marinac,  Podravka

Podravka ima svoju zakladu za stipendiranje učenika. Svake godine stipendije dobiva deset dodiplomskih i deset poslijediplomskih polaznika, a u temeljni kapital zaklade Podravka je uplatila 400.000 kuna.

Jozef Vinatzer, Vipnet

Vipnet svake godine donira oko dva milijuna kuna, a kao najznačajnije ističu donaciju Hrvatskom centru za razminiravanje. Od 2002. godine za čišćenje Hrvatske od mina donirali su ukupno 4,3 milijuna kuna.

Tomislav Dragičević, Ina

Ina svake godine putem natječaja bira projekte kojima donira ukupno oko šest milijuna kuna. Stipendiraju i učenike, i to tako da izdvajaju po 40.000 kuna godišnje za svaku od deset stipendija.

Željko Čović, Pliva

Farmaceutska tvrtka Pliva je u 2004. i 2005. godini donirala po šest milijuna kuna, a ove godine, kada slave 85 godina postojanja, planiraju izdvojiti još veći iznos. Udruzi invalida cerebralne paralize Snaga donirano je 250 dionica, kao i Udruzi Anđeli

Božo Prka, PBZ

PBZ ima program društvene odgovornosti pod nazivom Prijatelj. Prošle su godine donirali 5,8 milijuna kuna, a novac je dobila, među ostalima, i Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske Indijski tajkun Anil Agarwal prošlog je tjedna darovao milijardu dolara (od svog ukupnog bogatstva procijenjenog na 3,5 milijardi) za osnivanje sveučilišta po uzoru na Harvard, Oxford i Stanford, što je najveća svota ikad donirana jednom sveučilištu.



Za svoj čin ponudio je jednostavno objašnjenje: "Čemu služi novac nego da ga zaradite i vratite natrag društvu". Protekli mjesec Bill Gates najavio je povlačenje iz Microsofta i potpuno posvećivanje humanitarnoj zakladi koju vodi sa svojom suprugom i koja je, sa 30 milijardi dolara, najbogatija fondacija na svijetu.



Svjetski trend



Korporativna filantropija postaje sve veći trend u svjetskom biznisu, a sve je prisutnija i u Hrvatskoj, o čemu najbolje govore dva svježa primjera. Predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović prošlog je tjedna za pomoć zlostavljanoj djeci darovao milijun eura u dionicama Adris grupe. A prije mjesec dana obitelj Andronica Lukšića predstavila je zakladu za stipendiranje Hrvata na sveučilištu Harvard.



Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe

Za pomoć nezbrinutoj djeci te starim i nemoćnim osobama donirao je prošlog tjedna milijun eura u dionicama Adris grupe. To je najveća osobna humanitarna donacija u Hrvatskoj. Vlahović je i ranijih godina novčano pomagao projekte Caritasa, a njegova zadnja donacija pomoći će u uređenju Kuće milosrđa u Majmajoli kod Vodnjana. U kući će biti smješteno 11 djece, a osnovan je i fond koji će pomoći u školovanju nezbrinute djece. U posljednjih 10 godina za humanitarne i kulturne projekte donirali su više od 50 milijuna kuna. Njihovim donacijama obnovljeni su toranj i orgulje rovinjske crkve Svete Fume, Bukovčev zastor u HNK, a znatan dio novca uplaćen je i Crvenom križu.



- Društveno odgovorno ponašanje u posljednje je vrijeme postalo dio stvaranja reputacije pojedinih hrvatskih kompanija. Siguran sam da su, kad su se odlučili na te postupke, i Ante Vlahović i obitelj Lukšić imali u vidu ugled svojih kompanija i njihovu percepciju javnosti - kaže Mislav Ante Omazić, asistent na Ekonomskom fakultetu koji priprema doktorat na temu društvene odgovornosti hrvatskih poduzeća.



No, nije oduvijek bilo tako. Prije desetak godina politika donacija u velikim hrvatskim tvrtkama poprimala je komične razmjere. Plaćanje donacija odvijalo se slično kao po obrascu plaćanja reketa, o čemu je, u jedinstvenom svjedočenju u intervjuu Jutarnjem listu 2000., najslikovitije progovorio Franjo Valjak, bivši direktor Hrvatske Lutrije u vrijeme HDZ-ove vladavine devedesetih godina. Valjak je objasnio kako su direktori velikih tvrtki morali licitirati na aukcijama Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske, čija je predsjednica Ankica Tuđman.



Udružene donacije



Danas su drukčija vremena i doniranje je uglađenije. Udruženim donacijama provode se velike humanitarne akcije kao što je bila "Dajmo da čuju", "A bebe...?" ili "Svako dijete treba obitelj", a pojedinačno mnoge tvrtke doniraju za razne projekte.



Ina svake godine putem natječaja bira projekte kojima donira ukupno 6 milijuna kuna. Pliva je u 2004. i u 2005. donirala po 6 milijuna kuna. PBZ je u 2005. donirao 5,8 milijuna kuna, a među ostalim primateljima je i Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske. Zagrebačka banka u posljednjih šest godina donirala je 17 milijuna kuna, a pod nazivom Zajedno stvorena je i nova krovna marka svih društveno-odgovornih aktivnosti Zagrebačke banke.



T-HT je lani donirao 4,5 milijuna kuna, u 2003. donacije su iznosile 2 milijuna kuna, a u 2004. tri milijuna kuna. Vip-net godišnje donira 2 milijuna kuna. Od Adris grupe nismo dobili podatke za 2005., ali glasnogovornik Predrag Grubić kaže kako Adris, u čijem je sastavu Tvornica duhana Rovinj, donira više od pet milijuna kuna godišnje (više od 50 milijuna kuna u posljednjih desetak godina).



Franjo Valjak, bivši direktor Hrvatske lutrije

- Jednom sam morao doći na aukciju. Morao sam i dizati ruku, a do koje svote sam smio licitirati pokazivala mi je osoba koja se vidi na TV snimkama. Nismo kupovali Rembranta, a cijene su bile kao da su slike njegove. Dođete na izložbu i sjednete za stol dizača ruku. S drugog se stola signalizira. Palac prema gore znači da sudjelujete u licitaciji, a vodoravni pokret rukom granicu do koje svote ići - posvjedočio je Valjak.

U svijetu je čest primjer da industrije poput duhanske, koje nemaju baš najsjajniju reputaciju u javnosti, doniraju najznačanije iznose i grade sliku o sebi kao društveno odgovornom poduzeću. To je slučaj i u Hrvatskoj. No, prema mišljenju stručnjaka, u Hrvatskoj je još čest slučaj da se društveno korisno poslovanje ne doživljava kao strateški alat, nego kao alat za krizni menadžment.



- Hrvatske kompanije u tome još lutaju. Često pokušavaju djelovati reaktivno: kad se pojavi neka kriza, onda agresivnije provode akcije kako bi se reklamirali kao društveno odgovorni. Tako se društveno korisno poslovanje koristi u svrhu PR-a (odnosa s javnoću), umjesto da se koristi proaktivno i da bude strateško opredjeljenje - kaže Mislav Ante Omazić.



Ulaganje u znanje



Donacije su postale opće mjesto svake ozbiljnije hrvatske tvrtke, no to nije slučaj kad je riječ o ulaganju u znanje. Mnoge kompanije daju stipendije, ali uglavnom je riječ o stipendiranju svojih zaposlenika na fakultetima koji nisu poznati u svijetu. Zbog toga Zaklada Andronico Lukšić ima gotovo pionirski značaj u Hrvatskoj. Društveni značaj ovih stipendija to je veći što Lukšići nude program usavršavanja ljudima koji će raditi u javnom sektoru, što znači da obitelj zapravo ulaže u "tuđe" kadrove. To je primjer poduzetnika koji su svjesni da vrhunski obrazovani kadrovi, čak i kad ne rade za vas, podižu konkurentnost gospodarstva. Korist od obrazovanja na prestižnim svjetskim sveučilištima višestruka je, smatra asistent na Ekonomskom fakultetu Mislav Ante Omazić.



- Nije riječ samo o znanju koje stječete. Možda je najvažnije umrežavanje. Na prestižnim svjetskim sveučilištima upoznajete vama slične ljude, koji su na sličnim pozicijama kao i vi. Druga bitna stvar je brand, pohađali ste sveučilište koje je prepoznatljivo u poslovnom svijetu. I treća stvar je, naravno, znanje koje stječete na prestižnom sveučilištu - kaže Omazić.



Kad je o stipendijama riječ, velik broj snažnih hrvatskih kompanija ulaže u projekt "TOP stipendija za TOP studente", koju je prije šest godina pokrenula NCL Media Grupa. Ina, primjerice, daje novac za 10 takvih stipendija (jedna stipendija iznosi 40.000 kuna godišnje), a Podravka podupire pet studenata unutar tog projekta. U projektu još sudjeluju VIP-net, Ingra, Diners i HRT.Privredna banka Zagreb daje milijun kuna za stipendiranje studenata lošijih socijalnih prilika, a u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković" s više od 100 tisuća kuna godišnje pomaže jednog znanstvenog novaka. Zagrebačka banka 11 godina dodjeljivala je nagrade najboljim diplomantima Akademije likovnih umjetnosti. Ina, uz sudjelovanje u "Top stipendijama", osigurava i tri stipendije za školovanje sirijskih studenata u Zagrebu. Podravka ima svoju zakladu za stipendiranje koja je dobila ime po prof. Zlati Bartl, izumiteljici Vegete. Podravka je uplatila 400 tisuća kuna u temeljni kapital zaklade, 330 tisuća kuna prikupljeno je aukcijom slika, 100 tisuća dao je Grad Koprivnica, prof. Zlata Bartl odrekla se svojih dionica u vrijednosti 35 tisuća kuna, a svoj mali doprinos dao je i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.



Obitelj Lukšić, grupa Lukšić

Andronico Lukšić do svoje smrti u kolovozu prošle godine bio je najbogatiji Hrvat u svijetu. Često je donacijama pomagao brojne projekte. Nakon njegove smrti, obitelj je nastavila izdvajati za donacije. Tri sina i dvije kćeri nedavno su hrvatskoj javnosti predstavili zakladu za stipendiranje hrvatskih studenata na sveučilištu Harvard. Dijele šest stipendija za poslijediplomski studij na Kennedy School of Goverment na Harvardu, a jedna takva stipendija vrijedna je oko 60 tisuća dolara.

- Gospodin Marinac svakog se mjeseca u korist zaklade odriče naknade za obavljanje dužnosti predsjednika NO-a Belupa, što godišnje iznosi 72 tisuće kuna - kaže Alen Kišić, pomoćnik direktora Korporativnih komunikacija Podravke. Pliva već dugi niz godina stipendira najtalentiranije studente fakulteta koji su relevantni za farmaceutsku kompaniju.



Globalna orijentacija



- Sve što je ostvareno u bogatoj Plivinoj povijesti možemo zahvaliti stručnim i obrazovanim ljudima koji su sposobni odgovoriti izazovima vremena u kojem djeluju. Stoga najčešće stipendiramo studente završnih godina Prirodoslovno-matematičkog fakulteta smjer Kemija, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Farmaceutsko-biokemijskog, ali i brojnih drugih - kaže Tamara Pećarević Sušanj, direktorica Komunikacija u Plivi.



Najveće kompanije u Hratskoj u sve većoj mjeri postaju regionalno ili globalno orijentirane. Žele li zaista zakoračiti u globalne ekonomske tokove, morat će zapošljavati stručnjake obrazovane ne samo na dobrim, nego na najboljim svjetskim poslovnim školama. Zbog toga bi, smatraju ekonomski i obrazovni stručnjaci, što prije trebali početi slijediti primjer obitelji Lukšić i početi nuditi stipendije za prestižna svjetska sveučilišta.

Tomislav Krasnec