ZAGREB - Najnovija analiza valutnog rizika kredita u švicarskim francima Hrvatske narodne banke i njena netočna i senzacionalistička interpretacija u pojedinim medijima može uplašiti i dezinformirati građane. Računica je zapravo vrlo jednostavna - isplativost tih kredita je trenutačno veća nego rizik, što, dakako, ne znači da o njemu treba voditi računa.
Primjer prosječnog stambenog kredita u Hrvatskoj u visini od 100.000 švicarskih franaka i iste protuvrijednosti od 64.766 eura na rok otplate od 20 godina jasno pokazuje da razlika u mjesečnom iznosu može iznositi i 557 kuna ili čak 16 posto. Za godinu dana građanin tako može uštedjeti i do 6700 kuna samo na rati kredita u švicarskim francima u odnosu na euro. Krediti u švicarskim francima jednostavno imaju nižu kamatu, koja se kreće od 3 do 3,99 posto, dok je kamata na stambene kredite u eurima i dalje do 6 posto.
Slično je i s gotovinskim kreditima pri čemu je razlika u kamati manja i iznosi do 2 posto, a razlika u rati na 20.000 eura kredita do 300 kuna mjesečno.
Razlika od 1126 kuna
I analiza HNB-a to pokazuje. Njihov primjer kredita uzetog 31. ožujka 1996. godine na rok od 20 godina u iznosu od 458.896 kuna ili 100.000 švicarskih franaka uz kamatu od 5,58 posto pokazuje da je rata povećana za samo 1,1 posto, točnije sa 4,59 na 4,64 kune. Istina, ona je u tom razdoblju oscilirala od 2781,28 do 3908,25, no te oscilacije su normalne i uobičajene kod svih kredita s valutnom klauzulom, a taj je postotak promjene potkraj 2005. iznosio 12,4 posto. Dakle, u najgoroj varijanti zbog razlike u tečaju platilo bi se 1126,97 kuna više. Analitičari očekuju da rata u idućih godinu dana neće prijeći 5 kuna za franak. Znači, u najgorem scenariju rata spomenutog kredita za godinu dana mogla porasti na više od 3500 kuna. No, koeficijent vjerojatnosti da će se to dogoditi ili rizik promjene anuiteta iznosi samo 17,8 posto.
No, ako se uzme u obzir i taj najgori scenarij, naš korisnik s početka priče već je uštedio 16 posto.
Upozorenje HNB-a potaknuto je činjenicom da je tečaj eura u Hrvatskoj kontroliran. Tečaj eura prema kuni dosad se nije mijenjao više od pet posto, ali kad je u pitanju švicarski franak, te su oscilacije prijašnjih godina bile i do 20 ili 25 posto. Čak i uz takve mjesečne oscilacije benefiti su trenutno veći nego gubici.
Treba uzeti u obzir i činjenicu da se krediti u eurima općenito smatraju manje rizičnima s obzirom na to da je Hrvatska visokoeurizirano tržište na kojem se vrijednost većine dobara izražava u eurima pa tako u slučaju potrebe i Hrvatska narodna banka svojim intervencijama može imati veći utjecaj na tečaj i stabilnost kune prema euru.
Valutna klauzula
Pobornici franka, pak, ističu da će Hrvatska i nakon formalnog uvođenja eura tek nekoliko godina kasnije osjetiti pad kamata i euro kao vlastitu valutu. Sve do tada valutna je klauzula jednako rizična i oscilirajuća, bila ona u eurima ili francima. Kod dugoročnog stambenog kredita građanin uvijek, ako nestane isplativosti, moze promijeniti valutu kredita. Inače, valutnu klauzulu ima 62 posto kredita u Hrvatskoj.
Jadranka Šević
Primjer prosječnog stambenog kredita u Hrvatskoj u visini od 100.000 švicarskih franaka i iste protuvrijednosti od 64.766 eura na rok otplate od 20 godina jasno pokazuje da razlika u mjesečnom iznosu može iznositi i 557 kuna ili čak 16 posto. Za godinu dana građanin tako može uštedjeti i do 6700 kuna samo na rati kredita u švicarskim francima u odnosu na euro. Krediti u švicarskim francima jednostavno imaju nižu kamatu, koja se kreće od 3 do 3,99 posto, dok je kamata na stambene kredite u eurima i dalje do 6 posto.
Slično je i s gotovinskim kreditima pri čemu je razlika u kamati manja i iznosi do 2 posto, a razlika u rati na 20.000 eura kredita do 300 kuna mjesečno.
Razlika od 1126 kuna
I analiza HNB-a to pokazuje. Njihov primjer kredita uzetog 31. ožujka 1996. godine na rok od 20 godina u iznosu od 458.896 kuna ili 100.000 švicarskih franaka uz kamatu od 5,58 posto pokazuje da je rata povećana za samo 1,1 posto, točnije sa 4,59 na 4,64 kune. Istina, ona je u tom razdoblju oscilirala od 2781,28 do 3908,25, no te oscilacije su normalne i uobičajene kod svih kredita s valutnom klauzulom, a taj je postotak promjene potkraj 2005. iznosio 12,4 posto. Dakle, u najgoroj varijanti zbog razlike u tečaju platilo bi se 1126,97 kuna više. Analitičari očekuju da rata u idućih godinu dana neće prijeći 5 kuna za franak. Znači, u najgorem scenariju rata spomenutog kredita za godinu dana mogla porasti na više od 3500 kuna. No, koeficijent vjerojatnosti da će se to dogoditi ili rizik promjene anuiteta iznosi samo 17,8 posto.
No, ako se uzme u obzir i taj najgori scenarij, naš korisnik s početka priče već je uštedio 16 posto.
Upozorenje HNB-a potaknuto je činjenicom da je tečaj eura u Hrvatskoj kontroliran. Tečaj eura prema kuni dosad se nije mijenjao više od pet posto, ali kad je u pitanju švicarski franak, te su oscilacije prijašnjih godina bile i do 20 ili 25 posto. Čak i uz takve mjesečne oscilacije benefiti su trenutno veći nego gubici.
Treba uzeti u obzir i činjenicu da se krediti u eurima općenito smatraju manje rizičnima s obzirom na to da je Hrvatska visokoeurizirano tržište na kojem se vrijednost većine dobara izražava u eurima pa tako u slučaju potrebe i Hrvatska narodna banka svojim intervencijama može imati veći utjecaj na tečaj i stabilnost kune prema euru.
Valutna klauzula
Pobornici franka, pak, ističu da će Hrvatska i nakon formalnog uvođenja eura tek nekoliko godina kasnije osjetiti pad kamata i euro kao vlastitu valutu. Sve do tada valutna je klauzula jednako rizična i oscilirajuća, bila ona u eurima ili francima. Kod dugoročnog stambenog kredita građanin uvijek, ako nestane isplativosti, moze promijeniti valutu kredita. Inače, valutnu klauzulu ima 62 posto kredita u Hrvatskoj.
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....