ZAGREB - Izaslanstvo Ministarstva obrane impresionirano je mogućnostima višenamjenske bespilotne letjelice Hermes 450 čijoj su prezentaciji na poligonu tvrtke Elbit u Izraelu nedavno prisustvovali.
Iako je ideja još u začetku, u MORH-u smatraju da bi Hrvatska mogla imati velike koristi od ovog sustava te bi trebalo razmisliti o nabavi. Iako je kupnja te bespilotne letjelice još daleko od realizacije, u tvrtki Elbit izrazili su spremnost da je prodaju Hrvatskoj.
Izrael do sada ni jednoj državi koja nije članica NATO-a nije prodao ovaj sustav i Hrvatska bi najvjerojatnije bila prva država izvan saveza u koju bi Izrael izvezao svoj proizvod. Trenutačno bespilotnu letjelicu koristi specijalna postrojba izraelske vojske smještena kod Tel Aviva. Nabavom letjelice Hrvatska bi se u vojnom smislu strateški odlično pozicionirala u regiji, a sigurno je da su za ponudu zeleno svjetlo dale i Sjedinjene Države.
u zraku ostaje do 20 sati
maksimalna brzina 174 km/h
promjer krila 10,5 metara
duljina trupa 6,1 metar
maksimalna težina 450 kilograma
dvojni sustavi napajanja
cijena 20 milijuna dolara
Izaslanstvo Ministarstva u čijem su sastavu bili pomoćnik ministra za materijalne resurse Ivo Bačić, ravnatelj Vojno-sigurnosne obavještajne agencije general Gordan Čačić, načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju brigadir Milan Knežević i zapovjednik 3. gardijske brigade brigadir Zdenko Čuljak u Izraelu su prošlog tjedna boravili temeljem godišnje bilateralne vojno-tehničke suradnje.
Činjenica da su Izraelci Hrvatskoj spremni prodati ovu letjelicu govori o odličnim odnosima dviju država te bilateralnoj suradnji dvaju ministarstava obrane. To naglašava i Bačić koji je iznimno zadovoljan dosadašnjom suradnjom. U sklopu posjeta delegacija je bila u tvrtkama Elbit, Rafael, Imi, Soltan i Tadiran. Bačić naglašava da bespilotnu letjelicu Hermes 450 može koristiti policija i vojska, ali i civilne službe.
S obzirom na tehnologiju, letjelica se može koristiti za nadzor granice, prometa na kopnu i moru, nadzor zaštićene ekološko-ribolovne zone, naftovoda, za potrebe Obalne straže, rano otrivanje požara, itd. Oružane snage bi ovaj sustav koristile u svom obavještajnom dijelu.
Osim toga, MORH bi mogao korištenje letjelice nominirati za sudjelovanje u misijama NATO-a. Time bi najvjerojatnije u nekoj misiji Hrvatska umjesto slanja vojnika deklarirala letjelicu. Partneri bi to itekako cijenili, a ugroženost operatera bi bila na minimalnoj razini.
U paketu s letjelicom isporučuje se i zemaljska kontrolna stanica. U jednom se sustavu nalaze dvije bespilotne letjelice i jedna zemaljska kontrolna stanica. Bačić smatra kako bi Hrvatskoj bila dovoljna najviše dva takva sustava odnosno četiri letjelice i dvije kontrolne stanice. Cijena jednog sustava je oko 20 milijuna dolara, što, smatra Bačić, i nije previše.
Prema tehničkim podacima, Hermes 450 može letjeti u krugu od 200 kilometara, a u zraku može najdulje ostati 20 sati. Maksimalna brzina letenja je 174 kilometra na sat, a radna brzina letenja 128 kilometara na sat. Promjer krila joj je 10,5 metara, dužina trupa je 6,1 metar, a maksimalna težina 450 kilograma. Letjelica je opremljena najsuvremenijim optoelektroničkim sustavom.
To uključuje digitalne topografske kamere, GPS, senzore za registraciju pokreta na zemlji, laserski daljinomjer, infracrvene kamere s različitim modovima rada, itd. Osobito je važno da letjelica ima dvojne sustave za napajanja i letenja što joj omogućuje i da prilikom zatajenja jednog sustava ne pada. U praksi letjelica u realnom vremenu zemaljskoj kontrolnoj stanici šalje podatke o praćenom predmetu što uključuje sliku terena i poziciju.
Hrvatskom su izaslanstvu predstavljene mogućnosti letjelice u slučaju otkrivanja požara. Na poligonu je zapaljena bačva, a letjelica je na daljini od 60 kilometara otkrila požar. U kontrolnoj je stanici odmah prikazana slika i položaj bačve što, naravno, omogućuje brzu reakciju vatrogasaca.
Zasad je teško govoriti hoće li i kada Hrvatska krenuti u realizaciju ovog projekta. Mogućnosti letjelice bit će prikazane ministrima prometa i unutarnjih poslova te će se vidjeti postoji li državni interes za nju. Oružane snage trenutačno imaju tri bespilotne letjelice koje služe za nadziranje požarišta i zaštićene ekološko-ribolovne zone.
Krešimir Žabec
Iako je ideja još u začetku, u MORH-u smatraju da bi Hrvatska mogla imati velike koristi od ovog sustava te bi trebalo razmisliti o nabavi. Iako je kupnja te bespilotne letjelice još daleko od realizacije, u tvrtki Elbit izrazili su spremnost da je prodaju Hrvatskoj.
Izrael do sada ni jednoj državi koja nije članica NATO-a nije prodao ovaj sustav i Hrvatska bi najvjerojatnije bila prva država izvan saveza u koju bi Izrael izvezao svoj proizvod. Trenutačno bespilotnu letjelicu koristi specijalna postrojba izraelske vojske smještena kod Tel Aviva. Nabavom letjelice Hrvatska bi se u vojnom smislu strateški odlično pozicionirala u regiji, a sigurno je da su za ponudu zeleno svjetlo dale i Sjedinjene Države.
u zraku ostaje do 20 sati
maksimalna brzina 174 km/h
promjer krila 10,5 metara
duljina trupa 6,1 metar
maksimalna težina 450 kilograma
dvojni sustavi napajanja
cijena 20 milijuna dolara
|
Domet unutar kruga od 200 kilometara
|
Činjenica da su Izraelci Hrvatskoj spremni prodati ovu letjelicu govori o odličnim odnosima dviju država te bilateralnoj suradnji dvaju ministarstava obrane. To naglašava i Bačić koji je iznimno zadovoljan dosadašnjom suradnjom. U sklopu posjeta delegacija je bila u tvrtkama Elbit, Rafael, Imi, Soltan i Tadiran. Bačić naglašava da bespilotnu letjelicu Hermes 450 može koristiti policija i vojska, ali i civilne službe.
S obzirom na tehnologiju, letjelica se može koristiti za nadzor granice, prometa na kopnu i moru, nadzor zaštićene ekološko-ribolovne zone, naftovoda, za potrebe Obalne straže, rano otrivanje požara, itd. Oružane snage bi ovaj sustav koristile u svom obavještajnom dijelu.
Osim toga, MORH bi mogao korištenje letjelice nominirati za sudjelovanje u misijama NATO-a. Time bi najvjerojatnije u nekoj misiji Hrvatska umjesto slanja vojnika deklarirala letjelicu. Partneri bi to itekako cijenili, a ugroženost operatera bi bila na minimalnoj razini.
U paketu s letjelicom isporučuje se i zemaljska kontrolna stanica. U jednom se sustavu nalaze dvije bespilotne letjelice i jedna zemaljska kontrolna stanica. Bačić smatra kako bi Hrvatskoj bila dovoljna najviše dva takva sustava odnosno četiri letjelice i dvije kontrolne stanice. Cijena jednog sustava je oko 20 milijuna dolara, što, smatra Bačić, i nije previše.
Prema tehničkim podacima, Hermes 450 može letjeti u krugu od 200 kilometara, a u zraku može najdulje ostati 20 sati. Maksimalna brzina letenja je 174 kilometra na sat, a radna brzina letenja 128 kilometara na sat. Promjer krila joj je 10,5 metara, dužina trupa je 6,1 metar, a maksimalna težina 450 kilograma. Letjelica je opremljena najsuvremenijim optoelektroničkim sustavom.
To uključuje digitalne topografske kamere, GPS, senzore za registraciju pokreta na zemlji, laserski daljinomjer, infracrvene kamere s različitim modovima rada, itd. Osobito je važno da letjelica ima dvojne sustave za napajanja i letenja što joj omogućuje i da prilikom zatajenja jednog sustava ne pada. U praksi letjelica u realnom vremenu zemaljskoj kontrolnoj stanici šalje podatke o praćenom predmetu što uključuje sliku terena i poziciju.
Hrvatskom su izaslanstvu predstavljene mogućnosti letjelice u slučaju otkrivanja požara. Na poligonu je zapaljena bačva, a letjelica je na daljini od 60 kilometara otkrila požar. U kontrolnoj je stanici odmah prikazana slika i položaj bačve što, naravno, omogućuje brzu reakciju vatrogasaca.
Zasad je teško govoriti hoće li i kada Hrvatska krenuti u realizaciju ovog projekta. Mogućnosti letjelice bit će prikazane ministrima prometa i unutarnjih poslova te će se vidjeti postoji li državni interes za nju. Oružane snage trenutačno imaju tri bespilotne letjelice koje služe za nadziranje požarišta i zaštićene ekološko-ribolovne zone.
Krešimir Žabec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....