Hrvatski državni vrh nije imao plan protjerati Srbe iz Hrvatske, niti je postojala nekakva službena politika toleriranja zločina nakon Oluje, no na nižim razinama HV-a postojao je jedan tolerantan odnos prema kršenju vojne stege, ocijenio je
Mate Laušić zadnjeg dana svog svjedočenja u Haagu.
Ratni zapovjednik Vojne policije završio je sedmodnevno svjedočenje na haaškom suđenju trojici generala optuženih za zločine nakon operacije Oluja. Goran Mikuličić, odvjetnik generala Mladena Markača, pitao je Laušića je li ikad dobio naredbu da se tolerira pljačka, paljenje kuća ili čak da se potiču neka nedjela radi progona preostalog srpskog stanovništva nakon Oluje. "Od 1991. kad sam bio šef osiguranja predsjednika Republike Franje Tuđmana do njegove smrti 1999. od njega niti od ministra obrane Gojka Šuška nisam dobio ni zapovjed ni bilo kakav naputak koji bi bio u suprotnosti s mojim poimanjem etičnosti I profesionalizma", odgovorio je Laušić.
Na najvišim razinama države, MUP-a, MORH-a I HV-a postojala je odlučnost da se na oslobođenim područjima uspostavi red I sigurnost, istaknuo je, no bilo je znatnih problema u nastojanju da se to provede.
"Uložio sam sav svoj profesionalni napor da bismo u suradnji s MUP-om spriječili, onemogućili i procesuirali sva djela koja ugrožavaju sigurnost svih građana Hrvatske. Koliko smo bili učinkoviti, to je pitanje", rekao je Laušić, nabrajajući probleme s kojima su se suočili: ogromnih 7000 kvadratnih kilometara oslobođenog prostora, miniranog I slabo prohodnog, sa nedovoljno obučenim pripadnicima Vojne policije, vojnicima koji nisu bili demobilizirani iz socijalnih razloga jer im je vojska bila jedini izvor prihoda, s civilnom vlašću koja nije profunkcionirala I stotinama drugih.
Na pitanje odvjetnika Mikuličića je li barem na nižoj razini HV-a postojao neki dogovor da se nezakonitosti ne sancioniraju, Laušić je odgovorio da su dočasnici i niži časnici HV-a imali "prilično tolerantan odnos prema nestegovnom ponašanju pripadnika HV-a".
"Čvrsto sam uvjeren da taj tolerantan odnos nije proizlazio iz neke zapovijedi koji su eventualno dobili, nego zato što su dolazili iz istog sloja iz kojeg i njihovi podređeni. Protivno načelima profesionalizma, unosili su emocije u svoj posao, s razumijevanjem prema počiniteljima ekscesa, stradalnicima I prognanicima koji nisu mogli izbjeći zamku svojih frustracija", rekao je Laušić. Istaknuo je da govori jednako, ne mijenjajući svoj iskaz, bio on svjedok ili osumnjičenik, ili "možda u nekoj budućnosti i optuženik".
Laušić je prošlog tjedna svjedočio da je državni vojni i politički vrh bio upoznat s ekscesima na oslobođenim područjima, da je napravljena greška što je odmah nakon završetka operacije Oluja proglašena uspostava civilne vlasti na oslobođenom području, te da se još za vrijeme operacije raspala zapovjedna linija od vrha HV-a do postrojbi na terenu.
Snježana Pavić
Ratni zapovjednik Vojne policije završio je sedmodnevno svjedočenje na haaškom suđenju trojici generala optuženih za zločine nakon operacije Oluja. Goran Mikuličić, odvjetnik generala Mladena Markača, pitao je Laušića je li ikad dobio naredbu da se tolerira pljačka, paljenje kuća ili čak da se potiču neka nedjela radi progona preostalog srpskog stanovništva nakon Oluje. "Od 1991. kad sam bio šef osiguranja predsjednika Republike Franje Tuđmana do njegove smrti 1999. od njega niti od ministra obrane Gojka Šuška nisam dobio ni zapovjed ni bilo kakav naputak koji bi bio u suprotnosti s mojim poimanjem etičnosti I profesionalizma", odgovorio je Laušić.
Na najvišim razinama države, MUP-a, MORH-a I HV-a postojala je odlučnost da se na oslobođenim područjima uspostavi red I sigurnost, istaknuo je, no bilo je znatnih problema u nastojanju da se to provede.
"Uložio sam sav svoj profesionalni napor da bismo u suradnji s MUP-om spriječili, onemogućili i procesuirali sva djela koja ugrožavaju sigurnost svih građana Hrvatske. Koliko smo bili učinkoviti, to je pitanje", rekao je Laušić, nabrajajući probleme s kojima su se suočili: ogromnih 7000 kvadratnih kilometara oslobođenog prostora, miniranog I slabo prohodnog, sa nedovoljno obučenim pripadnicima Vojne policije, vojnicima koji nisu bili demobilizirani iz socijalnih razloga jer im je vojska bila jedini izvor prihoda, s civilnom vlašću koja nije profunkcionirala I stotinama drugih.
Na pitanje odvjetnika Mikuličića je li barem na nižoj razini HV-a postojao neki dogovor da se nezakonitosti ne sancioniraju, Laušić je odgovorio da su dočasnici i niži časnici HV-a imali "prilično tolerantan odnos prema nestegovnom ponašanju pripadnika HV-a".
"Čvrsto sam uvjeren da taj tolerantan odnos nije proizlazio iz neke zapovijedi koji su eventualno dobili, nego zato što su dolazili iz istog sloja iz kojeg i njihovi podređeni. Protivno načelima profesionalizma, unosili su emocije u svoj posao, s razumijevanjem prema počiniteljima ekscesa, stradalnicima I prognanicima koji nisu mogli izbjeći zamku svojih frustracija", rekao je Laušić. Istaknuo je da govori jednako, ne mijenjajući svoj iskaz, bio on svjedok ili osumnjičenik, ili "možda u nekoj budućnosti i optuženik".
Laušić je prošlog tjedna svjedočio da je državni vojni i politički vrh bio upoznat s ekscesima na oslobođenim područjima, da je napravljena greška što je odmah nakon završetka operacije Oluja proglašena uspostava civilne vlasti na oslobođenom području, te da se još za vrijeme operacije raspala zapovjedna linija od vrha HV-a do postrojbi na terenu.
Snježana Pavić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....