Domaćica Guadalupe u bijeloj haljini na crne točkice i s crvenom pregačom u okruženju koje podsjeća na set Almodovarovih filmova čisti poznatu kuću u Bordeauxu koju potpisuje slavni arhitekt Rem Koolhaas.
Kuća Maison smatra se jednom od najfrapantnijih kuća na planetu, tu se nalaze i brojna čuda tehnologije kao što su zidovi koji se pokreću, spavaće sobe koje se po potrebi mogu spuštati i podizati, automatski prozori na daljinsko upravljanje... Ukratko, riječ je o odličnoj arhitekturi spojenoj sa znanstvenom fantastikom. Prikaz toga što domaćica kao “insider” misli o jednom od najvažnijih radova suvremene arhitekture pretvorio se u duhovit i anegdotalan film koji potpisuju Ila Bęka i Louise Lemoine.
rubrike
MAGAZIN
U seriji pod nazivom “Živuća arhitektura” spomenuti autori preispituju kako izgleda stvarni život u idealiziranim kućama ikonama, nakon što netaknute budu objavljene u arhitektonskim časopisima i kasnije ih nemamo prilike vidjeti. Dakle, u trenucima kada se pravi život u njima počne odvijati. U slučaju Rema Koolhaasa eksperiment je uspio: riječ je o toplom mjestu koje stanovnicima pruža radost. I domaćici, iako ona na početku priznaje da bi radije živjela u “tradicionalnoj” kući s normalnim zidovima i krovom.
Dobitnik Pritzkera Rem Koolhaas samo je jedno od intrigantnih i međunarodno priznatih imena čije ćemo radove imati prilike vidjeti u garaži Kvaternikova trga, gdje se za 19. ožujka priprema veliki, 43. zagrebačko salon primijenjene umjetnosti i dizajna, u organizaciji ULUPUH-a, do sada, unatoč njegovoj dugoj povijesti, najambiciozniji. U uvijek polupraznoj garaži Kvaternikova trg već je bila prikazana jedna izložba domaće suvremene umjetnosti u režiji Lea Katunarića. Ova se izložba spušta na etažu dolje (minus tri) na tri i pol tisuće metara izlagačkog prostora. Osim što je riječ o dobrom (i velikom) izlagačkom prostoru u centru grada, izbor upravo te lokacije ujedno održava i kritički stav autora izložbe:
- Garaže i parkirališta su najvažnija arhitektonska i urbanistička tema u Hrvatskoj posljednjih godina - smatra Silva Kalčić, kustosica izložbe. Komunikativna izložba bit će otvorena za sve građane, i to 24 sata dnevno. Da je Kvatrić, ukratko, neuspio prostor, na kojemu se ljudi više ne okupljaju, iako takve navike ulaze u samu definiciju gradskog trga, pokazuje kritički rad umjetnika Božidara Katića. Magija mjesta je nepovratno izgubljena, tvrdi umjetnik koji će na ovaj trg postaviti sjene djece na igralištu, kako se ljuljaju ili spuštaju niz tobogan, zvukove djece u igri, zvukove dječjeg smijeha i ptica u krošnjama...
Kustosica Silva Kalčić
Tridesetosmogodišnja kustosica izložbe Silva Kalčić, inače asistentica na Tehničko-tehnološkom fakultetu, na izložbu dovodi i Zbigniewa Liberu koji je postao poznat po dizajnu Seta za koncentracijski kamp od LEGO kockica. Libera će imati i veću samostalnu izložbu u prostorijama ULUPUH-a te će održati i predavanje u DAZ-u. Poljski je umjetnik upravo s radom koji će biti prikazan u Zagrebu proizveo veliki skandal: iz LEGA su mu odobrili posudbu za umjetnički rad. Nakon što je koncentracijski kamp s potpisom “Sponzorirao LEGO” javno objavljen, proizvođači kockica javno su se ogradili od rada s izjavom da nisu znali koja će biti tema.
Gledao kampove u Bosni
LEGO koncentracijski kamp je nakon toga prikazao i Židovski muzej u New Yorku na izložbi “Odraz zla: Nacističke slike/Novija umjetnost”, gdje su kritičari koji su ga bili izložili smatrali kako je Libera svojim radom trivijalizirao holokaust. Kritika koja je, pak, branila rad smatrala je da je upravo kroz rekonstrukciju rada onih monstruoznih umova koji su konstruirali koncentracijske kampove postignuta njihova izravna kritika. No, na pitanje kako gleda na sve ove kontroverze, Libera odgovara:
- Kontroverze o mojem radu vezanom uz koncentracijski logor bile su puno kompliciranije od nerazumijevanja kritike. Da, bilo je i nerazumijevanja, ali je većina diskusije bila spuštena na politički nivo, vodila se bitka između ljevice i desnice. O svemu ću pričati na predavanju u Zagrebu. Libera će, naime, u Zagrebu pokazati presjek kroz 20 godina svojeg stvaralaštva, a po pitanju njegova najcitiranijeg rada dalje navodi: - Moja je namjera bila referirati se na jednu od ikona 20. stoljeća što je za mene koncetracijski logor. Prvi koncentracijski logor nisu postavili Njemci, već Britanci tijekom rata u Južnoj Africi 1905. godine. Dok sam radio na projektu LEGO 1996., bjesnio je rat u zemljama bivše Jugoslavije i na televiziji su se svakodnevno mogli vidjeti koncentracijski logori u Bosni. To je bio jedan od najjačih poticaja da se odlučim na ovaj rad. To, dakle, nije specifična povijesna referenca niti predstavlja određeni logor. Dakle, nije riječ ni o Auschwitzu, niti Gulagu. Silva Kalčić napominje kako je izbjegavala one, ponekad i licemjerne radove umjetnika koji se kroz kritiku društva ili prikaz tragedija samo nastoje afirmirati, što je česta pojava u suvremenoj umjetnosti. Željela je, naime, izabrati samo iskrenu i direktnu umjetničku kritiku.
Među djelima vedrijih tema vrijedi izdvojiti rad “Grad zvijezda” arhitekata MAD-a koji u Zagreb, kao i Guadalupe, dolazi izravno s posljednjeg Venecijanskog bijenala arhitekture. Grad zvijezda okreće se oko svoje osi i taj mobilni grad budućnosti mogao bi udomiti i po milijun i pol stanovnika. Grad uključuje umjetna jezera, spa, mjesta predviđena za sportske aktivnosti, čak i digitalnu grobnicu, dok njegovi stanovnici koji su stalno u pokretu mogu živjeti na bilo kojem kontinentu. Arhitekti koji sjedište svog ureda imaju u Kini rad objašnjavaju ovako:
- U neprekidnom putu po planetu grad zvijezda će stajati u najvećim megalopolisima, njegovi će stanovnici silaziti i komunicirati s lokalnim stanovništvom da bi im altruizmom i ljubaznošću donijeli proizvode kineske kulture i da bi ubrizgali energiju Kine svijetu - tvrde u MAD-u. Prijedlog se bazira na organizacijskim principima moderne, što su estetika mašine i vertikalnoga grada.
U Kini, dakle, rade grad za ljude, a u Nizozemskoj “Grad za svinje”, intrigantan projekt koji ćemo također vidjeti u garaži na Kvatriću. Problem koji rješavaju arhitekti iz MVRDV-a predvođeni Winyjem Maasom je sljedeći: Nizozemska je najveći izvoznik svinjetine u EU. Brojčano, u Nizozemskoj je jednako svinja koliko i ljudi: oko 15 milijuna. Ako se poštuju sva pravila organskog uzgoja, što je preduvjet da bi se izbjegle bolesti, prostor koji je potreban za uzgoj svinja je ogroman, zauzima oko 75 posto nizozemske zemlje. Pod parolom “Holland Pigland” ovi su se arhitekti dosjetili projekta nebodera u kojemu će udomiti svinje, za koje su predviđeni i topla spavaonica, restorani, bolnice, mjesta za osoblje koje ih čuva, čak i erotska zona... Od arhitektonskih nastupa još vrijedi izdvojiti projekt “Vremenski svjetionici”, skupine arhitekata Platforma 981, koja se bavi pitanjem promjena društva potaknutih turizmom. Ovoga puta prate promjenu na Lofotskom otočju na sjeveru Norveške, u polarnom krugu, gdje zbog zatopljenja riba nestaje preko noći i isto tako se preko noći nekoć mirno ribarsko mjesto pretvara u turističko, ribari u konobare, a nekadašnje radnice u tvornicama ribe u sobarice. Kugla koju postavljaju u pejsažu prati promjene vremena, te tako postaje vremenskim svjetionikom.
Nepoznata Donna
Najveće, pak, modne zvijezde koje su pozvane na izložbu su Viktor&Rolf, koji su nedavno održali sjajnu izložbu u Barbican galeriji u Londonu, po mnogima najbolju modnu izložbu ikada. Rad “Ruska lutka”, koji će se prikazati i u Zagrebu, prati njihov modni performans kada su jedan model koji se okretao na rotirajućoj platform postupno oblačili u deset haljina iz njihove nove kolekcije, poput slavne ruske babuške.
Najveći umjetnik među modnim dizajnerima, Hussein Chalayan, koji unatoč tome što mu je samo 38 godina, u ovom trenutku ima veliku retrospektivu u Muzeju dizajna u Londonu, bavi se pitanjima identiteta i migracija, a ona se reflektiraju i na njegovu osobnu povijest. Chalayan rođen u turskom dijelu Nikozije na Cipru, živi u Londonu, a zanimaju ga pitanja znanosti, arhitekture, tehnologiije, skulpture... Iako je radio odjeću sastavljenu od LED lampi ili od pokretnih lasera, haljine na daljinsko upravljanje koje su nastale uz pomoć najnovijih istraživanja tehnologije u avionskoj industriji, odjeću koja se može presložiti tako da se šalje pismom... najpoznatija mu je kolekcija Afterwards, inspirirana idejom o domu koji uvijek možeš nositi sa sobom, a upravo će ova kolekcija biti prikazana u Zagrebu.
Hrvatska modna dizajnerica Patrizia Donŕ, koja živi u Amsterdamu gdje niže uspjehe iako je manje poznata našoj publici, predstavlja se kolekcijom “Hommage ŕ Remington”, što je dio kolekcije accessoriesa pod nazivom ”Objekti za nošenje”. Kolekcija je, tvrdi umjetnica, proizašla iz fascinacije prema visokoestetiziranom i kompleksnom mehaničkom predmetu - pisaćem stroju. Ime Remington, iz naziva kolekcije, odnosi se na jedan od najstarijih brandova pisaćih strojeva, a datira u 1874. godinu. Može se gledati i kao proces u kojem svaki dio mašine biva ponovno upotrijebljen, recikliran. Neki od predmeta koji tako nastaju funkcioniraju samo kao eksponati, a drugi su u potpunosti nosivi. Među njima je i kožna torbica s tipkovnicom pisaće mašine.
Tema: Trajne alternative
Na izložbi će se predstaviti i pulska umjetnica Olja Stipanović, koja posljednjih 15 godina živi u New Yorku i tamo uspješno izlaže. Od radova međunarodno uspješnih umjetnika bit će izložen “East Side Story” Igora Grubića, video o napadima na homoseksualce tijekom Gay Pridea u Zagrebu i Beogradu, koji je paralelno montiran s plesnim pokretima (rad je bio prikazan u beogradskom MSU). Kao rijedak, gotovo jedini primjer hrvatskog produkt dizajna, pokazuju se zagrebački tramvaji.
Ivan Rupnik s Harvarda vodit će okrugli stol na temu Aktivizam ili/i Projektiranje, o tome kako zadnjih nekoliko godina postoji velik broj aktivističkih skupina koje se bave gradogradnjom kroz pokušaje sprečavanja nekih projekata dok se na drugoj strani niz mladih arhitekata bavi ugrađivanjem dodatnih javnih vrijednosti sadržaja unutar sklopa privatnih stambenih projekata. - Aktivisti imaju slobodu, ali im je teško izvršiti direktan utjecaj, dok arhitekti s privatnim investitorima teško mogu braniti javni interes - tvrdi Rupnik.
Tema Salona je “Trajne alternative”, slijedi ideju Antidizajna i grupe Memphis koju je predvodio Ettore Sottosass, a riječ je o kritici konzumerizma i oponiranju aktualnom režimu. Ksako zaključuje kustosica, izložba se referira i na aktulano vrijeme, ali i na kontekst. Primjer je i danski dizajner pribora za jelo Barilla tjestenine, koji je oblikovao kratke vilice, jer je njegova nacionalna kuhinja bazirana na mesu, što nije primjereno jedenju špageta.
Patricia Kiš
Kuća Maison smatra se jednom od najfrapantnijih kuća na planetu, tu se nalaze i brojna čuda tehnologije kao što su zidovi koji se pokreću, spavaće sobe koje se po potrebi mogu spuštati i podizati, automatski prozori na daljinsko upravljanje... Ukratko, riječ je o odličnoj arhitekturi spojenoj sa znanstvenom fantastikom. Prikaz toga što domaćica kao “insider” misli o jednom od najvažnijih radova suvremene arhitekture pretvorio se u duhovit i anegdotalan film koji potpisuju Ila Bęka i Louise Lemoine.
rubrike
MAGAZIN
|
više iz
|
| Koncentracijski logor je jedna od ikona 20. stoljeća. Nisu ga izmislili u Njemačkoj, izjavio je Z. Libera, autor LEGA, uoči predavanja u Hrvatskoj |
- Garaže i parkirališta su najvažnija arhitektonska i urbanistička tema u Hrvatskoj posljednjih godina - smatra Silva Kalčić, kustosica izložbe. Komunikativna izložba bit će otvorena za sve građane, i to 24 sata dnevno. Da je Kvatrić, ukratko, neuspio prostor, na kojemu se ljudi više ne okupljaju, iako takve navike ulaze u samu definiciju gradskog trga, pokazuje kritički rad umjetnika Božidara Katića. Magija mjesta je nepovratno izgubljena, tvrdi umjetnik koji će na ovaj trg postaviti sjene djece na igralištu, kako se ljuljaju ili spuštaju niz tobogan, zvukove djece u igri, zvukove dječjeg smijeha i ptica u krošnjama...
Kustosica Silva Kalčić
Tridesetosmogodišnja kustosica izložbe Silva Kalčić, inače asistentica na Tehničko-tehnološkom fakultetu, na izložbu dovodi i Zbigniewa Liberu koji je postao poznat po dizajnu Seta za koncentracijski kamp od LEGO kockica. Libera će imati i veću samostalnu izložbu u prostorijama ULUPUH-a te će održati i predavanje u DAZ-u. Poljski je umjetnik upravo s radom koji će biti prikazan u Zagrebu proizveo veliki skandal: iz LEGA su mu odobrili posudbu za umjetnički rad. Nakon što je koncentracijski kamp s potpisom “Sponzorirao LEGO” javno objavljen, proizvođači kockica javno su se ogradili od rada s izjavom da nisu znali koja će biti tema.
Gledao kampove u Bosni
LEGO koncentracijski kamp je nakon toga prikazao i Židovski muzej u New Yorku na izložbi “Odraz zla: Nacističke slike/Novija umjetnost”, gdje su kritičari koji su ga bili izložili smatrali kako je Libera svojim radom trivijalizirao holokaust. Kritika koja je, pak, branila rad smatrala je da je upravo kroz rekonstrukciju rada onih monstruoznih umova koji su konstruirali koncentracijske kampove postignuta njihova izravna kritika. No, na pitanje kako gleda na sve ove kontroverze, Libera odgovara:
- Kontroverze o mojem radu vezanom uz koncentracijski logor bile su puno kompliciranije od nerazumijevanja kritike. Da, bilo je i nerazumijevanja, ali je većina diskusije bila spuštena na politički nivo, vodila se bitka između ljevice i desnice. O svemu ću pričati na predavanju u Zagrebu. Libera će, naime, u Zagrebu pokazati presjek kroz 20 godina svojeg stvaralaštva, a po pitanju njegova najcitiranijeg rada dalje navodi: - Moja je namjera bila referirati se na jednu od ikona 20. stoljeća što je za mene koncetracijski logor. Prvi koncentracijski logor nisu postavili Njemci, već Britanci tijekom rata u Južnoj Africi 1905. godine. Dok sam radio na projektu LEGO 1996., bjesnio je rat u zemljama bivše Jugoslavije i na televiziji su se svakodnevno mogli vidjeti koncentracijski logori u Bosni. To je bio jedan od najjačih poticaja da se odlučim na ovaj rad. To, dakle, nije specifična povijesna referenca niti predstavlja određeni logor. Dakle, nije riječ ni o Auschwitzu, niti Gulagu. Silva Kalčić napominje kako je izbjegavala one, ponekad i licemjerne radove umjetnika koji se kroz kritiku društva ili prikaz tragedija samo nastoje afirmirati, što je česta pojava u suvremenoj umjetnosti. Željela je, naime, izabrati samo iskrenu i direktnu umjetničku kritiku.
Među djelima vedrijih tema vrijedi izdvojiti rad “Grad zvijezda” arhitekata MAD-a koji u Zagreb, kao i Guadalupe, dolazi izravno s posljednjeg Venecijanskog bijenala arhitekture. Grad zvijezda okreće se oko svoje osi i taj mobilni grad budućnosti mogao bi udomiti i po milijun i pol stanovnika. Grad uključuje umjetna jezera, spa, mjesta predviđena za sportske aktivnosti, čak i digitalnu grobnicu, dok njegovi stanovnici koji su stalno u pokretu mogu živjeti na bilo kojem kontinentu. Arhitekti koji sjedište svog ureda imaju u Kini rad objašnjavaju ovako:
- U neprekidnom putu po planetu grad zvijezda će stajati u najvećim megalopolisima, njegovi će stanovnici silaziti i komunicirati s lokalnim stanovništvom da bi im altruizmom i ljubaznošću donijeli proizvode kineske kulture i da bi ubrizgali energiju Kine svijetu - tvrde u MAD-u. Prijedlog se bazira na organizacijskim principima moderne, što su estetika mašine i vertikalnoga grada.
|
|
Nepoznata Donna
Najveće, pak, modne zvijezde koje su pozvane na izložbu su Viktor&Rolf, koji su nedavno održali sjajnu izložbu u Barbican galeriji u Londonu, po mnogima najbolju modnu izložbu ikada. Rad “Ruska lutka”, koji će se prikazati i u Zagrebu, prati njihov modni performans kada su jedan model koji se okretao na rotirajućoj platform postupno oblačili u deset haljina iz njihove nove kolekcije, poput slavne ruske babuške.
Najveći umjetnik među modnim dizajnerima, Hussein Chalayan, koji unatoč tome što mu je samo 38 godina, u ovom trenutku ima veliku retrospektivu u Muzeju dizajna u Londonu, bavi se pitanjima identiteta i migracija, a ona se reflektiraju i na njegovu osobnu povijest. Chalayan rođen u turskom dijelu Nikozije na Cipru, živi u Londonu, a zanimaju ga pitanja znanosti, arhitekture, tehnologiije, skulpture... Iako je radio odjeću sastavljenu od LED lampi ili od pokretnih lasera, haljine na daljinsko upravljanje koje su nastale uz pomoć najnovijih istraživanja tehnologije u avionskoj industriji, odjeću koja se može presložiti tako da se šalje pismom... najpoznatija mu je kolekcija Afterwards, inspirirana idejom o domu koji uvijek možeš nositi sa sobom, a upravo će ova kolekcija biti prikazana u Zagrebu.
|
|
Hrvatska modna dizajnerica Patrizia Donŕ, koja živi u Amsterdamu gdje niže uspjehe iako je manje poznata našoj publici, predstavlja se kolekcijom “Hommage ŕ Remington”, što je dio kolekcije accessoriesa pod nazivom ”Objekti za nošenje”. Kolekcija je, tvrdi umjetnica, proizašla iz fascinacije prema visokoestetiziranom i kompleksnom mehaničkom predmetu - pisaćem stroju. Ime Remington, iz naziva kolekcije, odnosi se na jedan od najstarijih brandova pisaćih strojeva, a datira u 1874. godinu. Može se gledati i kao proces u kojem svaki dio mašine biva ponovno upotrijebljen, recikliran. Neki od predmeta koji tako nastaju funkcioniraju samo kao eksponati, a drugi su u potpunosti nosivi. Među njima je i kožna torbica s tipkovnicom pisaće mašine.
Tema: Trajne alternative
Na izložbi će se predstaviti i pulska umjetnica Olja Stipanović, koja posljednjih 15 godina živi u New Yorku i tamo uspješno izlaže. Od radova međunarodno uspješnih umjetnika bit će izložen “East Side Story” Igora Grubića, video o napadima na homoseksualce tijekom Gay Pridea u Zagrebu i Beogradu, koji je paralelno montiran s plesnim pokretima (rad je bio prikazan u beogradskom MSU). Kao rijedak, gotovo jedini primjer hrvatskog produkt dizajna, pokazuju se zagrebački tramvaji.
Ivan Rupnik s Harvarda vodit će okrugli stol na temu Aktivizam ili/i Projektiranje, o tome kako zadnjih nekoliko godina postoji velik broj aktivističkih skupina koje se bave gradogradnjom kroz pokušaje sprečavanja nekih projekata dok se na drugoj strani niz mladih arhitekata bavi ugrađivanjem dodatnih javnih vrijednosti sadržaja unutar sklopa privatnih stambenih projekata. - Aktivisti imaju slobodu, ali im je teško izvršiti direktan utjecaj, dok arhitekti s privatnim investitorima teško mogu braniti javni interes - tvrdi Rupnik.
Tema Salona je “Trajne alternative”, slijedi ideju Antidizajna i grupe Memphis koju je predvodio Ettore Sottosass, a riječ je o kritici konzumerizma i oponiranju aktualnom režimu. Ksako zaključuje kustosica, izložba se referira i na aktulano vrijeme, ali i na kontekst. Primjer je i danski dizajner pribora za jelo Barilla tjestenine, koji je oblikovao kratke vilice, jer je njegova nacionalna kuhinja bazirana na mesu, što nije primjereno jedenju špageta.
Patricia Kiš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....