ZAGREB - Obdukcijski nalaz iz Zavoda za sudsku medicinu pokazao je da je na početku operacije smanjenja želuca prošlog tjedna u KB Sestara milosrdnica Hrvoju M. prerezana aorta, zbog čega je došlo do jakog krvarenja od čijih je posljedica umro istog dana krajem prošlog tjedna.
Premda se službeno nije mogla dobiti potvrda ovog nalaza, indirektno smo dobili potvrdu da se radi o tzv. velikoj komplikaciji laparoskopskih operacija - ozljedi aorte.
Naime, nalaz obdukcije sudska medicina po pravnoj proceduri mora poslati u Državno odvjetništvo, a bude li potrebno za rad Povjerenstva za unutarnji nadzor, mora se službeno zatražiti sudskim putem, rekao nam je i ravnatelj KB Sestara milosrdnica prof. dr. Krešimir Rotim.
Dodao je da će Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice obaviti kontrolu u idućih nekoliko dana te razgovarati sa svima koji su sudjelovali u operaciji, od liječnika do medicinskih sestara, kako bi se utvrdilo je li poštovana medicinska procedura tijekom operacije.
Naime, nakon što je došlo do krvarenja kod uvođenja troakara u trbušnu šupljinu odmah su angažirani i drugi kirurzi, poglavito specijalisti za vaskularnu kirurgiju odnosno oni koji se bave krvnim žilama, no ni njihova pomoć očito nije bila dovoljna da se spasi život Hrvoja M. Čak četiri i pol sata trajao je pokušaj da se zaustavi krvarenje, ali bezuspješno.
Ministar dr. Darko Milinović najavio nam je da će sljedećeg tjedna u izvanredni nadzor u KB Sestara milosrdnica uputiti povjerenstvo u kojem će uz predstavnike ministarstva biti i predstavnici Hrvatske liječničke komore.
Vjerojatno će se sastojati od devet članova, od kojih će najveći dio biti kirurzi iz drugih bolnica koji se bave laparoskopskom kirurgijom i koji bi trebali utvrditi je li u pripremi i u samoj operaciji poštovana procedura. Kirurzi s kojima smo razgovarali ističu da je upravo ozljeda krvnih žila najčešća komplikacija laparoskopske kirurgije i da se toga kiruzi najviše boje, čak i kad su već obavili na stotine takvih zahvata.
Idući tjedan u bolnicu ću uputiti izvanredni nadzor
Mil inović
Naravno, u javnosti se odmah povlači paralela sa slučajem Maškarin i pitanje je li riječ o liječničkoj pogreški ili komplikaciji te hoće li obitelj imati pravo na odštetu.
Kako je probijanje aorte opisano kao komplikacija, ako su poduzete sve uobičajene mjere pripreme zahvata, vjerojatno će se kao i u slučaju Maškarin pokazati da nije bila riječ o liječničkoj pogreški nego se radi o komplikaciji.
U Hrvatskoj liječničkoj komori naglašavaju da je u ovakvim slučajevima vrlo važno razlikovati liječničku pogrešku od komplikacija i štetnog događaja te naglašavaju da rad liječnika pod presijom moguće kaznene prijave postaje sve veće opterećenje pa se sve više razgovara o modelu koji se već primjenjuje u nekim skandinavskim zemljama. Naime, upravo zbog teškog dokazivanja liječničke pogreške u Europi je sve prisutniji tzv. sustav obeštećenja pacijenta bez traženja krivnje, po kojem pacijenti imaju pravo na obeštećenje do određenog iznosa ako je nešto u njihovu liječenju krenulo krivo.
Primjerice, u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj liječnici se osiguravaju za slučaj ”obeštećenja pacijenta”, a dio sredstava u taj fond za odštete uplaćuje lokalna samouprava. Konkretno to je u Švedskoj pet eura po stanovniku. U Švedskoj je maksimalna odšteta 810.000, a minimalna 2160 eura.
U Hrvatskoj je 2006. godine podneseno 170 odštetnih zahtjeva. Najviše je pacijenata odštetu tražilo zbog zahvata iz područja ginekologije, kirurgije i ortopedije. Najmanje pritužbi je bilo iz otorinolaringologije.
- 37 ginekologija
- 33 kirurgija
- 23 ortopedija
- 19 internisti
- 17 neurokiruzi
- 14 neurolozi
- 11 medicina rada
- 8 očni liječnici
- 5 sudska medicina
- 3 uho, grlo, nos
Tko će više raditi, više će i zarađivati
Građanska inicijativa Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koja zastupa oko 50 posto liječnika opće medicine, od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi traži da se odgodi usvojena zdravstvena reforma. Najveći problem vide u svojoj zaradi koja će, kažu, novim glavarinama biti znatno smanjena te u koncesijama jer se boje da kada im za deset godina istekne najam, više neće moći zakupiti “svoje ordinacije”.
Ministar zdravstva dr. Darko Milinović na izvanrednoj konferenciji za novinare pojasnio je da se do 1. travnja, u vezi s glavarinama, neće promijeniti ništa te da je do tog roka ostavljeno vrijeme za prilagodbu. Dodao je da je dr. Josip Malnar koji je imao najviše primjedbi tijekom rasprave o reformi samo tražio da se grupna praksa može stvarati s liječnicima koji su udaljeni deset kilometara, a prijedlog je bio pet. Njegov je zahtjev, kaže Milinović, uvažen. Ministar je rekao da je cilj reforme kontrola učinjenog posla, a ne smanjenje prihoda liječnika. Kao primjer naveo je dr. Malnara koji je u sklopu glavarine trebao napraviti 250 preventivnih pregleda, a nije napravio niti jedan.
- Ubuduće to mu se neće plaćati - rekao je Milinović.
Ida Jaugust-Šita smatra da će prihodi liječnika u startu biti smanjeni za 20 posto, a da se radi jedan i pol puta više od europskog standarda. Trebali bi odrađivati poslove poput šivanja rana, promjene katetera i ispiranje želuca, ali takve stvari se ne stignu uz obim posla, pa je vrlo nemoguće zaraditi dio koji nije fiksni - rekla je Jaugust-Šita.
Na to ministar odgovara da će u prosjeku liječnici trebati dnevno odraditi tri EKG-a, dva ispiranja uha i četiri vađenja krvi i time će zaraditi deset posto više, još deset posto će dobiti ako se budu pridržavali dogovorenih obveza s HZZO-om, a deset posto cijena je preventivnih programa.
Ministar je najavio i nove standarde u broju pacijenata pa će liječnik moći najviše imati 2380, a najmanje 1020 pacijenata s izuzetkom 355 timova na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otocima. Ministar je ustrajao u argumentu da će svi koji budu više radili, više zarađivati. I. Krnić, G. Jureško
Goranka Jureško
Premda se službeno nije mogla dobiti potvrda ovog nalaza, indirektno smo dobili potvrdu da se radi o tzv. velikoj komplikaciji laparoskopskih operacija - ozljedi aorte.
Naime, nalaz obdukcije sudska medicina po pravnoj proceduri mora poslati u Državno odvjetništvo, a bude li potrebno za rad Povjerenstva za unutarnji nadzor, mora se službeno zatražiti sudskim putem, rekao nam je i ravnatelj KB Sestara milosrdnica prof. dr. Krešimir Rotim.
Dodao je da će Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice obaviti kontrolu u idućih nekoliko dana te razgovarati sa svima koji su sudjelovali u operaciji, od liječnika do medicinskih sestara, kako bi se utvrdilo je li poštovana medicinska procedura tijekom operacije.
Naime, nakon što je došlo do krvarenja kod uvođenja troakara u trbušnu šupljinu odmah su angažirani i drugi kirurzi, poglavito specijalisti za vaskularnu kirurgiju odnosno oni koji se bave krvnim žilama, no ni njihova pomoć očito nije bila dovoljna da se spasi život Hrvoja M. Čak četiri i pol sata trajao je pokušaj da se zaustavi krvarenje, ali bezuspješno.
Ministar dr. Darko Milinović najavio nam je da će sljedećeg tjedna u izvanredni nadzor u KB Sestara milosrdnica uputiti povjerenstvo u kojem će uz predstavnike ministarstva biti i predstavnici Hrvatske liječničke komore.
Vjerojatno će se sastojati od devet članova, od kojih će najveći dio biti kirurzi iz drugih bolnica koji se bave laparoskopskom kirurgijom i koji bi trebali utvrditi je li u pripremi i u samoj operaciji poštovana procedura. Kirurzi s kojima smo razgovarali ističu da je upravo ozljeda krvnih žila najčešća komplikacija laparoskopske kirurgije i da se toga kiruzi najviše boje, čak i kad su već obavili na stotine takvih zahvata.
Idući tjedan u bolnicu ću uputiti izvanredni nadzor
Mil inović
|
Kako je probijanje aorte opisano kao komplikacija, ako su poduzete sve uobičajene mjere pripreme zahvata, vjerojatno će se kao i u slučaju Maškarin pokazati da nije bila riječ o liječničkoj pogreški nego se radi o komplikaciji.
U Hrvatskoj liječničkoj komori naglašavaju da je u ovakvim slučajevima vrlo važno razlikovati liječničku pogrešku od komplikacija i štetnog događaja te naglašavaju da rad liječnika pod presijom moguće kaznene prijave postaje sve veće opterećenje pa se sve više razgovara o modelu koji se već primjenjuje u nekim skandinavskim zemljama. Naime, upravo zbog teškog dokazivanja liječničke pogreške u Europi je sve prisutniji tzv. sustav obeštećenja pacijenta bez traženja krivnje, po kojem pacijenti imaju pravo na obeštećenje do određenog iznosa ako je nešto u njihovu liječenju krenulo krivo.
Primjerice, u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj liječnici se osiguravaju za slučaj ”obeštećenja pacijenta”, a dio sredstava u taj fond za odštete uplaćuje lokalna samouprava. Konkretno to je u Švedskoj pet eura po stanovniku. U Švedskoj je maksimalna odšteta 810.000, a minimalna 2160 eura.
U Hrvatskoj je 2006. godine podneseno 170 odštetnih zahtjeva. Najviše je pacijenata odštetu tražilo zbog zahvata iz područja ginekologije, kirurgije i ortopedije. Najmanje pritužbi je bilo iz otorinolaringologije.
- 37 ginekologija
- 33 kirurgija
- 23 ortopedija
- 19 internisti
- 17 neurokiruzi
- 14 neurolozi
- 11 medicina rada
- 8 očni liječnici
- 5 sudska medicina
- 3 uho, grlo, nos
|
Odštetni zahtjevi
|
Tko će više raditi, više će i zarađivati
Građanska inicijativa Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koja zastupa oko 50 posto liječnika opće medicine, od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi traži da se odgodi usvojena zdravstvena reforma. Najveći problem vide u svojoj zaradi koja će, kažu, novim glavarinama biti znatno smanjena te u koncesijama jer se boje da kada im za deset godina istekne najam, više neće moći zakupiti “svoje ordinacije”.
Ministar zdravstva dr. Darko Milinović na izvanrednoj konferenciji za novinare pojasnio je da se do 1. travnja, u vezi s glavarinama, neće promijeniti ništa te da je do tog roka ostavljeno vrijeme za prilagodbu. Dodao je da je dr. Josip Malnar koji je imao najviše primjedbi tijekom rasprave o reformi samo tražio da se grupna praksa može stvarati s liječnicima koji su udaljeni deset kilometara, a prijedlog je bio pet. Njegov je zahtjev, kaže Milinović, uvažen. Ministar je rekao da je cilj reforme kontrola učinjenog posla, a ne smanjenje prihoda liječnika. Kao primjer naveo je dr. Malnara koji je u sklopu glavarine trebao napraviti 250 preventivnih pregleda, a nije napravio niti jedan.
- Ubuduće to mu se neće plaćati - rekao je Milinović.
Ida Jaugust-Šita smatra da će prihodi liječnika u startu biti smanjeni za 20 posto, a da se radi jedan i pol puta više od europskog standarda. Trebali bi odrađivati poslove poput šivanja rana, promjene katetera i ispiranje želuca, ali takve stvari se ne stignu uz obim posla, pa je vrlo nemoguće zaraditi dio koji nije fiksni - rekla je Jaugust-Šita.
Na to ministar odgovara da će u prosjeku liječnici trebati dnevno odraditi tri EKG-a, dva ispiranja uha i četiri vađenja krvi i time će zaraditi deset posto više, još deset posto će dobiti ako se budu pridržavali dogovorenih obveza s HZZO-om, a deset posto cijena je preventivnih programa.
Ministar je najavio i nove standarde u broju pacijenata pa će liječnik moći najviše imati 2380, a najmanje 1020 pacijenata s izuzetkom 355 timova na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otocima. Ministar je ustrajao u argumentu da će svi koji budu više radili, više zarađivati. I. Krnić, G. Jureško
|
Minist
ar uzvratio liječnicima:
|
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....