GOSPIĆ - Ličko-senjska županija na začelju je ljestvice hrvatskih županija kad je riječ o iskorištavanju pretpristupnih fondova EU. Prosjek joj je znatno popravila Općina Lovinac koja je iz fondova povukla prvih 1,8 milijuna eura za početak gradnje planinskog centra Sveto brdo na južnom Velebitu, čija je investicija procijenjena na 150 milijuna eura i daleko je najveći hrvatski projekt regionalnog razvoja. Primjerice, susjedna Karlovačka županija do sada je povukla pet puta više sredstava od Like.
Demografski opustošena
Iskorištavanje pretpristupnih fondova za razvoj Lici je potrebnije više nego drugima, prvo zbog činjenice da je gotovo 70% županije zahvatio rat te da je i ono malo gospodarstva uništeno i zbog toga što je Lika demografski opustošena hrvatska regija u kojoj se godišnje rodi djece koliko u tjedan dana u Petrovoj bolnici u Zagrebu.
Podatak da u 12 općina i gradova živi samo 30-ak tisuća stanovnika pokazuje koliko bi veća financijska injekcija iz pretpristupnih fondova utjecala na promjenu slike prostorno najveće hrvatske regije. Jedinica za provedbu projekata osnovana je potkraj 2005. godine, od tada je na natječaj prijavljeno 350 projekata.
Samo ih je 39 uspjelo povući sredstva, dok su drugi dobili negativne odgovore, većinom zbog nepotpune dokumentacije. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata koji su povukli sredstva je 9,553.729,14 eura, dok je iz pretpristupnih fondova povučeno 5,993.559,54 milijuna eura. Karlovačka županija povukla je 28,5 milijuna eura.
- Ličko-senjska županija kao posrednik između fondova EU i poduzetnika zadovoljna je, iako je to stvar kvalitete kandidiranih projekata. Tu se može uvijek više napraviti - kaže Ivana Devčić, glasnogovornica Ličko-senjske županije.
Od ličkih lokalnih jedinica rijedak je primjer mala podvelebitska općina Lovinac koja je 1991. godine pretvorena u pepeo. Ima tisuću stanovnika. Kao rijetko koja u Lici je shvatila da rješenje za pitanje svog razvoja može potražiti na vratima EU. Danas je Lovinac, zahvaljujući iskorištavanju pretpristupnih fondova, jedna od najperspektivnijih hrvatskih općina. Najveći broj prihvaćenih projekata u Ličko-senjskoj županiji dolazi iz općine Lovinac.
Stručna pomoć
- Prije četiri godine shvatili smo da nam je za povlačenje sredstava iz EU potrebna stručna pomoć te smo angažirali i zaposlili međunarodnog projekt menadžera i stručnjaka za EU fondove koji nam izrađuje projekte, provodi aplikaciju i organizira provođenje dobivenih projekata kroz Jedinicu za provedbu projekata Općine Lovinac. Također, potrebne ljudske resurse za provedbu projekata rješavamo tako da ih financiramo sredstvima dobivenim za pojedini projekat pa se svi dobiveni projekti vode zasebno i na stručan način. Svaki složeniji projekt ima projektnog menadžera, a koordinacija projekata koji su međusobno povezani vodi se preko Jedinice za provedbu.
Sustavna edukacija
Kadrovi koji rade ili se pripremaju za vođenje projekata prolaze sustavne edukacije, općina ulaže u obrazovanje kadrova koji sustavno prate strategiju razvoja RH i sve elemente koji proizlaze iz postupaka približavanja Hrvatske EU, a prate i načine i sredstva njihove implementacije. Unaprijed planiramo i sredstva za projektnu dokumentaciju potrebnu za apliciranje za fondove. Surađujemo sa stručnjacima i mrežom konzultanata kao i institucijama koje pomažu u apliciranju u provedbi međunarodnih projekata - kaže Hrvoje Račić, načelnik Općine Lovinac.
Lički poduzetnici s kojima smo razgovarali osjećaju odbojnost prema sredstvima EU koja im se nude za unaprjeđenje proizvodnje. Većina podiže kredite i veže se radije uz poticajne mjere resornih ministarstava, nego da plaća konzultantske kuće da bi se kandidirali za neki projekt pretpristupnih fondova.
- Dva puta sam pokušao, ali sam dobio negativne odgovore u kojima je pisalo da je dokumentacija nepotpuna. Tražio sam sredstva da bih sagradio energetsko postrojenje za rekoperativnu proizvodnju struje za svoju pivovaru na bazi paleta ili biomase, ali nisam uspio - kaže Karlo Starčević, vlasnik Pivovare Ličanka iz Donjih Pazarišta koja godišnje proizvodi milijun litara piva koje je prema analizama struke jedno od najkvalitetnijih u svijetu.
- Nisam tražio novac jer kriteriji su visoki i mnogi od nas ne mogu ih ispuniti. Mislim da je problem što naša županija nije uređena kao druge koje masovno koriste pretpristupna sredstva za razvoj - kaže Vlado Tomaić, vlasnik sirane u Krasnom na Velebitu. ( Željko Popović/EPEHA)
Iako će tehnikom biti sličan austrijskom modnom zimovalištu Kitzbühelu, centar na obroncima južno od Velebita bit će jedinstven jer će povezivati planinu i more, što se može vidjeti malo gdje u svijetu. Ulaznica za realizaciju projekta već je dobivena od EU, jer je za razminiranje šireg pojasa područja, koje je u ratu bilo bojišnica, EU izdvojila jedan milijun eura preko programa CARDS 2004.
S tim je novcem do sada razminirano 500.000 od 3 milijuna četvornih metara prostora koji se planira očistiti od mina. Kroz još dvije komponente, izrađeni master plan destinacije i tehničku dokumentaciju, iz pretpristupnih fondova EU do sada je povučeno 800.000 eura.
- Ovaj projekt zadovoljava sve međunarodne kriterije. Uvršten je u strategiju regionalnog razvoja Hrvatske i kao takav očekujemo da uđe u implementaciju sredstava pretpristupne pomoći Europske Unije. Uvjereni smo da je jedinstven u Europi i čim Hrvatska postane članica, zimski centar će se početi graditi i preko njega će se more usko povezati s planinom. Konzultanti iz Nizozemske i Engleske koji su nam pravili projekt rekli su da je to nešto što je u Europi jedinstveno, jer spaja dvije komparativne vrijednosti Mediterana, priobalnu zonu i planinsko zaleđe - kaže Bojana Krstinić-Markotić, stručni konzultant Općine Lovinac koja će, kao zadarsko zaleđe s morske strane, ovim programom doživjeti preporod.
- Gotovo sve zemlje EU do sada su iz strukturnih fondova Unije financirale projekte razvoja planinskih turističkih centara i vertikalnog transporta preko planina sistemom gondola. Ideja o gradnji zimovališta na Velebitu postoji 80 godina, kada su studenti odlazili na područje Dušica i skijali se, a ljeti se na moru kupali. Ideja o vertikalnom transportu godinama je bila vizionarska - dodaje Markotić. Predstudija održivosti pokazala je da je to projekt razvoja cjelogodišnjeg turizma, što osiguravaju snijeg, more i sunce. Na području ima prostora za čak 30 km skijaških staza. U centru će se sagraditi dvije gondole koje će spajati Debelo brdo s Rovanjskom u općini Jasenice i Sveti Rok u općini Lovinac. Sagradit će se pet sedežnica i 10 vučnica.
Osim velikih kapaciteta za zimovanje, u prvoj fazi plana gradnje su dva hotela sa 3 i 4 zvjezdice sa 500 ležajeva te turističko apartmansko naselje s još 300 kreveta, dok bi se u drugoj fazi sagradilo još 1200 ležaja. Samo se u gradnju gondola i skijaške infrastrukture planira uložiti 80 milijuna eura. Studija predviđa da će planinski centar privući najveći broj turista koji borave na jadranskoj obali u radijusu od tri sata vožnje, te oko 1,8 milijuna turista koji godišnje posjećuju hrvatske nacionalne parkove, većinom iz članica EU.
U prvoj godini rada prihodi se procjenjuju na 14 milijuna eura. Kad se završe sve faze, zimovalište na Velebitu prihodovalo bi godišnje oko 40 milijuna eura. Otvorilo bi se oko 1500 radnih mjesta. Multiplikacijski učinci od centra najviše će se odraziti na razvoj energetike, poljoprivrede, trgovine, bankarstva i servisnih djelatnosti. ( Željko Popović/EPEHA)
Željko Popović/EPEHA
Demografski opustošena
Iskorištavanje pretpristupnih fondova za razvoj Lici je potrebnije više nego drugima, prvo zbog činjenice da je gotovo 70% županije zahvatio rat te da je i ono malo gospodarstva uništeno i zbog toga što je Lika demografski opustošena hrvatska regija u kojoj se godišnje rodi djece koliko u tjedan dana u Petrovoj bolnici u Zagrebu.
Podatak da u 12 općina i gradova živi samo 30-ak tisuća stanovnika pokazuje koliko bi veća financijska injekcija iz pretpristupnih fondova utjecala na promjenu slike prostorno najveće hrvatske regije. Jedinica za provedbu projekata osnovana je potkraj 2005. godine, od tada je na natječaj prijavljeno 350 projekata.
Samo ih je 39 uspjelo povući sredstva, dok su drugi dobili negativne odgovore, većinom zbog nepotpune dokumentacije. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata koji su povukli sredstva je 9,553.729,14 eura, dok je iz pretpristupnih fondova povučeno 5,993.559,54 milijuna eura. Karlovačka županija povukla je 28,5 milijuna eura.
- Ličko-senjska županija kao posrednik između fondova EU i poduzetnika zadovoljna je, iako je to stvar kvalitete kandidiranih projekata. Tu se može uvijek više napraviti - kaže Ivana Devčić, glasnogovornica Ličko-senjske županije.
Od ličkih lokalnih jedinica rijedak je primjer mala podvelebitska općina Lovinac koja je 1991. godine pretvorena u pepeo. Ima tisuću stanovnika. Kao rijetko koja u Lici je shvatila da rješenje za pitanje svog razvoja može potražiti na vratima EU. Danas je Lovinac, zahvaljujući iskorištavanju pretpristupnih fondova, jedna od najperspektivnijih hrvatskih općina. Najveći broj prihvaćenih projekata u Ličko-senjskoj županiji dolazi iz općine Lovinac.
Stručna pomoć
- Prije četiri godine shvatili smo da nam je za povlačenje sredstava iz EU potrebna stručna pomoć te smo angažirali i zaposlili međunarodnog projekt menadžera i stručnjaka za EU fondove koji nam izrađuje projekte, provodi aplikaciju i organizira provođenje dobivenih projekata kroz Jedinicu za provedbu projekata Općine Lovinac. Također, potrebne ljudske resurse za provedbu projekata rješavamo tako da ih financiramo sredstvima dobivenim za pojedini projekat pa se svi dobiveni projekti vode zasebno i na stručan način. Svaki složeniji projekt ima projektnog menadžera, a koordinacija projekata koji su međusobno povezani vodi se preko Jedinice za provedbu.
Sustavna edukacija
Kadrovi koji rade ili se pripremaju za vođenje projekata prolaze sustavne edukacije, općina ulaže u obrazovanje kadrova koji sustavno prate strategiju razvoja RH i sve elemente koji proizlaze iz postupaka približavanja Hrvatske EU, a prate i načine i sredstva njihove implementacije. Unaprijed planiramo i sredstva za projektnu dokumentaciju potrebnu za apliciranje za fondove. Surađujemo sa stručnjacima i mrežom konzultanata kao i institucijama koje pomažu u apliciranju u provedbi međunarodnih projekata - kaže Hrvoje Račić, načelnik Općine Lovinac.
Lički poduzetnici s kojima smo razgovarali osjećaju odbojnost prema sredstvima EU koja im se nude za unaprjeđenje proizvodnje. Većina podiže kredite i veže se radije uz poticajne mjere resornih ministarstava, nego da plaća konzultantske kuće da bi se kandidirali za neki projekt pretpristupnih fondova.
- Dva puta sam pokušao, ali sam dobio negativne odgovore u kojima je pisalo da je dokumentacija nepotpuna. Tražio sam sredstva da bih sagradio energetsko postrojenje za rekoperativnu proizvodnju struje za svoju pivovaru na bazi paleta ili biomase, ali nisam uspio - kaže Karlo Starčević, vlasnik Pivovare Ličanka iz Donjih Pazarišta koja godišnje proizvodi milijun litara piva koje je prema analizama struke jedno od najkvalitetnijih u svijetu.
- Nisam tražio novac jer kriteriji su visoki i mnogi od nas ne mogu ih ispuniti. Mislim da je problem što naša županija nije uređena kao druge koje masovno koriste pretpristupna sredstva za razvoj - kaže Vlado Tomaić, vlasnik sirane u Krasnom na Velebitu. ( Željko Popović/EPEHA)
Poduzetnici trebaju veću pomoć lokalne upraveNa pitanje zašto se Lika nije ugledala na puno razvijenije županije koje su najbolje iskoristile pretpristupne fondove, gospodarstvenici dvojako odgovaraju. Jedni tvrde da nema stručnih kadrova koji će osmisliti programe jer je trećina stanovništva starija od 60 godina i približno je toliko onih koji imaju završenu samo osnovnu školu, dok drugi tvrde da je problem administracija jer Lika još nije sređena da bi mogla ispunjavati uvjete koje EU traži kako bi se povukla sredstva za neki projekt koji bi bio izazov za Uniju jer to je regija u kojoj je 70% ozemlja zaštićeno i ima najveće bogatstvo vode i šuma u Europi. |
Iako će tehnikom biti sličan austrijskom modnom zimovalištu Kitzbühelu, centar na obroncima južno od Velebita bit će jedinstven jer će povezivati planinu i more, što se može vidjeti malo gdje u svijetu. Ulaznica za realizaciju projekta već je dobivena od EU, jer je za razminiranje šireg pojasa područja, koje je u ratu bilo bojišnica, EU izdvojila jedan milijun eura preko programa CARDS 2004.
S tim je novcem do sada razminirano 500.000 od 3 milijuna četvornih metara prostora koji se planira očistiti od mina. Kroz još dvije komponente, izrađeni master plan destinacije i tehničku dokumentaciju, iz pretpristupnih fondova EU do sada je povučeno 800.000 eura.
- Ovaj projekt zadovoljava sve međunarodne kriterije. Uvršten je u strategiju regionalnog razvoja Hrvatske i kao takav očekujemo da uđe u implementaciju sredstava pretpristupne pomoći Europske Unije. Uvjereni smo da je jedinstven u Europi i čim Hrvatska postane članica, zimski centar će se početi graditi i preko njega će se more usko povezati s planinom. Konzultanti iz Nizozemske i Engleske koji su nam pravili projekt rekli su da je to nešto što je u Europi jedinstveno, jer spaja dvije komparativne vrijednosti Mediterana, priobalnu zonu i planinsko zaleđe - kaže Bojana Krstinić-Markotić, stručni konzultant Općine Lovinac koja će, kao zadarsko zaleđe s morske strane, ovim programom doživjeti preporod.
- Gotovo sve zemlje EU do sada su iz strukturnih fondova Unije financirale projekte razvoja planinskih turističkih centara i vertikalnog transporta preko planina sistemom gondola. Ideja o gradnji zimovališta na Velebitu postoji 80 godina, kada su studenti odlazili na područje Dušica i skijali se, a ljeti se na moru kupali. Ideja o vertikalnom transportu godinama je bila vizionarska - dodaje Markotić. Predstudija održivosti pokazala je da je to projekt razvoja cjelogodišnjeg turizma, što osiguravaju snijeg, more i sunce. Na području ima prostora za čak 30 km skijaških staza. U centru će se sagraditi dvije gondole koje će spajati Debelo brdo s Rovanjskom u općini Jasenice i Sveti Rok u općini Lovinac. Sagradit će se pet sedežnica i 10 vučnica.
Osim velikih kapaciteta za zimovanje, u prvoj fazi plana gradnje su dva hotela sa 3 i 4 zvjezdice sa 500 ležajeva te turističko apartmansko naselje s još 300 kreveta, dok bi se u drugoj fazi sagradilo još 1200 ležaja. Samo se u gradnju gondola i skijaške infrastrukture planira uložiti 80 milijuna eura. Studija predviđa da će planinski centar privući najveći broj turista koji borave na jadranskoj obali u radijusu od tri sata vožnje, te oko 1,8 milijuna turista koji godišnje posjećuju hrvatske nacionalne parkove, većinom iz članica EU.
U prvoj godini rada prihodi se procjenjuju na 14 milijuna eura. Kad se završe sve faze, zimovalište na Velebitu prihodovalo bi godišnje oko 40 milijuna eura. Otvorilo bi se oko 1500 radnih mjesta. Multiplikacijski učinci od centra najviše će se odraziti na razvoj energetike, poljoprivrede, trgovine, bankarstva i servisnih djelatnosti. ( Željko Popović/EPEHA)
EU daje novac za centar Sveto brdoDvije županije, Zadarska i Ličko-senjska, i dvije podvelebitske općine, Lovinac i Jasenice, zajednički će kandidirati u Europi jedinstveni projekt Sveto brdo, centar planinskog turizma na južnom Velebitu. Riječ je o ekološkom projektu za održivi razvoj turizma, čija se vrijednost procjenjuje na 150 milijuna eura. Planira se završiti do 2012. godine. Projekt su uz domaće izradili poznati stručnjaci za planinski turizam iz Engleske i Nizozemske. |
Željko Popović/EPEHA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....