Tako je to s ribarskom i novinarskom srećom: baš taj dan kad smo se uputili napraviti reportažu o ludru, prastarom, atraktivnom i izdašnom načinu ribolova, u mrežama vlasnika ludra u Žmanu na Dugom otoku, braće Denisa i Nikice Ramova, našao se skroman ulov - jedva stotinjak kilograma manjih salpi, ušata, fratara i pica te pokoja ovčica i podlanica. Zubacu, velikom višekilogramskom zlatnom morskom predatoru kojemu ribari s poštovanjem tepaju da je kralj Jadrana, nije bilo ni traga.
Sjećamo se i boljih dana kada su ludarske družine s Dugog otoka, Ista, Silbe i Privlake znale istegnuti i dvije, dvije i pol tone ribe, najviše baš gigantskih zubataca, onih od pet kilograma naviše. Doduše, sladokusci više cijene manje primjerke, ali i oni veći ovih su dana na zadarskoj ribarnici dostigli cijenu od čak 250 kuna. Srce je sezone, turista, pogotovo Talijana, obožavatelja svega što se jede iz mora, puni su obala i svi njezini restorani, a ribe jednostavno nema dovoljno.- Dnevno primim više desetaka telefonskih poziva. Svi traže ribu, i trgovci i vlasnici restorana, ali jednostavno je nema toliko koliko se traži. Zato je i skupa. Živim na otoku pa znam da su čak i naši otočani gladni ribe - rekao je na granici ljutnje Nikica, mlađi, ali pričljiviji brat Ramov.
- A ribe u Jadranu ima i mi to pouzdano znamo. I to pogotovo zubataca, salpe i ušate, dakle baš one koje mi ulovimo ludrom i koja se ni na koji drugi način ne lovi u većim količinama. Međutim, zbog pravila Ministarstva poljoprivrede ne možemo uloviti onoliko koliko bismo mogli i trebali - pojasnio je Nikica.
Prema riječima braće Ramov, Ministarstvo poljoprivrede odredilo je posebnim pravilnikom lokacije, ribarske pošte na Jadranu, njih oko 70, na kojima se može loviti ludrom, a istim su pravilnikom određene lokacije i za neke druge profesionalne ribolovne alate. No, pojavila su se dva problema: taj se pravilnik godinama ne mijenja, a ako se i mijenja, ne mijenja se u bitnom, nego su uglavnom određene iste pošte koje su zbog višegodišnjeg izlova presušile. One druge, koje su bogate ribom, bijelom odnosno oboritom, dakle uglavnom skupom, zakonom su zaštićene i na njima se može loviti drugim, ne tako učinkovitim alatima.
- Od prijatelja ronilaca redovito dobivamo prilično točne procjene o jatima bijele ribe na pojedinim lokacijama. Oko Unija i Suska ili sa sjeverne strane Dugog otoka velika su jata zubataca i druge ribe, ali tamo ne smijemo loviti - napomenula su braća Ramov.
Zakoni i pravila
Drugi je problem braće Ramov, njihovih šest zaposlenih ribara te ostalih šest ludarskih družina u Zadarskoj županiji to što se najveći broj zakonom predviđenih ludarskih lokacija nalazi baš u Zadarskoj županiji. Vrlo je malo ludarskih lokacija oko otoka Hvara, Brača i Korčule te malo više u akvatoriju Šibenske županije.
Braća Ramov su profesionalci. Izvan sezone ludra love drugim mrežama, stajačicama i potegačama.
- Kad god se utvrđuju pravila u ribarstvu, pogotovo kad je u pitanju bijela riba, ribare nitko ništa ne pita. Već se godinama bavimo ovim poslom i nas nikad nitko ništa nije pitao o bilo kojoj vrsti ribolova. Zakone i pravila za ribarstvo donose ljudi koji sjede u uredima u Zagrebu, koji o ribolovu nemaju pojma ili je za njih to samo oblik sporta. Ispada da se pravila donose kako bi pogodovala sportskom ribolovu, a ne profesionalcima. Kada je prije nekoliko godina organizirano Europsko prvenstvo u podvodnom ribolovu oko otoka Molata, na cijelom je tom području ludar bio zabranjen, i to još dugo nakon prvenstva. Nitko se nije sjetio ukinuti zabranu. Pa, nema države u kojoj zakoni pogoduju sportskim ribolovcima, a ne profesionalnim ribarima. Samo od ovoga našeg obrta živi osam obitelji, a posredno i mnogo više, - zaključili su Nikica i Denis Ramov.
Tradicionalna ludarska družina ima 16 ribara, jedan veći brod i dva do tri manja čamca. Glavni alat ludra debelo je bijelo uže, konop dug do tri kilometra. Na njemu su u pravilnim razmacima vezana plašila: nekada granje i trake bijele tkanine, a danas komadi plastičnih vrećica. Na glavni konop vertikalno je vezana tanja užad na čijem su drugom kraju plovci.
Iz jednog od brodova glavni se konop, čija su oba kraja na kopnu, u rukama troje do četvero ribara, potapa u vodu tako da se opaše ribarska pošta za koju se pretpostavlja da je bogata ribom. Glavni konop mora biti položen dva - tri metra iznad dna, a to "lebdenje" omogućavaju mu plovci s površine. Tim je užetom riba "ograđena" i ona iznad dna bježi od njegove bijele boje i isto tako bijelih plašila, a bježati može samo prema kopnu. To potezanje konopa i tjeranje ribe prema kraju traje satima i vrlo je naporno. Riba za to vrijeme doživljava šok, prestrašena je i, kako ribari kažu, poludi. Zato je ludar i dobio taj naziv. Kada je ulov dovoljno zbijen u pličini, na pet - šest metara dubine, ribari konop zamjenjuju visokom mrežom. Po dnu se tada širi olovna mreža bez plutača, a iznad nje, zaokruži se još jedna plitka s plutačama. Tada se golema količina ribe nađe u malom prostoru, a kvadrun se veže u neku vrstu vreće, "saka", koji se s dna poteže prema glavnom brodu ili kopnu.
Mario Vuksan
Sjećamo se i boljih dana kada su ludarske družine s Dugog otoka, Ista, Silbe i Privlake znale istegnuti i dvije, dvije i pol tone ribe, najviše baš gigantskih zubataca, onih od pet kilograma naviše. Doduše, sladokusci više cijene manje primjerke, ali i oni veći ovih su dana na zadarskoj ribarnici dostigli cijenu od čak 250 kuna. Srce je sezone, turista, pogotovo Talijana, obožavatelja svega što se jede iz mora, puni su obala i svi njezini restorani, a ribe jednostavno nema dovoljno.- Dnevno primim više desetaka telefonskih poziva. Svi traže ribu, i trgovci i vlasnici restorana, ali jednostavno je nema toliko koliko se traži. Zato je i skupa. Živim na otoku pa znam da su čak i naši otočani gladni ribe - rekao je na granici ljutnje Nikica, mlađi, ali pričljiviji brat Ramov.
- A ribe u Jadranu ima i mi to pouzdano znamo. I to pogotovo zubataca, salpe i ušate, dakle baš one koje mi ulovimo ludrom i koja se ni na koji drugi način ne lovi u većim količinama. Međutim, zbog pravila Ministarstva poljoprivrede ne možemo uloviti onoliko koliko bismo mogli i trebali - pojasnio je Nikica.
Prema riječima braće Ramov, Ministarstvo poljoprivrede odredilo je posebnim pravilnikom lokacije, ribarske pošte na Jadranu, njih oko 70, na kojima se može loviti ludrom, a istim su pravilnikom određene lokacije i za neke druge profesionalne ribolovne alate. No, pojavila su se dva problema: taj se pravilnik godinama ne mijenja, a ako se i mijenja, ne mijenja se u bitnom, nego su uglavnom određene iste pošte koje su zbog višegodišnjeg izlova presušile. One druge, koje su bogate ribom, bijelom odnosno oboritom, dakle uglavnom skupom, zakonom su zaštićene i na njima se može loviti drugim, ne tako učinkovitim alatima.
- Od prijatelja ronilaca redovito dobivamo prilično točne procjene o jatima bijele ribe na pojedinim lokacijama. Oko Unija i Suska ili sa sjeverne strane Dugog otoka velika su jata zubataca i druge ribe, ali tamo ne smijemo loviti - napomenula su braća Ramov.
Zakoni i pravila
Drugi je problem braće Ramov, njihovih šest zaposlenih ribara te ostalih šest ludarskih družina u Zadarskoj županiji to što se najveći broj zakonom predviđenih ludarskih lokacija nalazi baš u Zadarskoj županiji. Vrlo je malo ludarskih lokacija oko otoka Hvara, Brača i Korčule te malo više u akvatoriju Šibenske županije.
Braća Ramov su profesionalci. Izvan sezone ludra love drugim mrežama, stajačicama i potegačama.
- Kad god se utvrđuju pravila u ribarstvu, pogotovo kad je u pitanju bijela riba, ribare nitko ništa ne pita. Već se godinama bavimo ovim poslom i nas nikad nitko ništa nije pitao o bilo kojoj vrsti ribolova. Zakone i pravila za ribarstvo donose ljudi koji sjede u uredima u Zagrebu, koji o ribolovu nemaju pojma ili je za njih to samo oblik sporta. Ispada da se pravila donose kako bi pogodovala sportskom ribolovu, a ne profesionalcima. Kada je prije nekoliko godina organizirano Europsko prvenstvo u podvodnom ribolovu oko otoka Molata, na cijelom je tom području ludar bio zabranjen, i to još dugo nakon prvenstva. Nitko se nije sjetio ukinuti zabranu. Pa, nema države u kojoj zakoni pogoduju sportskim ribolovcima, a ne profesionalnim ribarima. Samo od ovoga našeg obrta živi osam obitelji, a posredno i mnogo više, - zaključili su Nikica i Denis Ramov.
Tradicionalna ludarska družina ima 16 ribara, jedan veći brod i dva do tri manja čamca. Glavni alat ludra debelo je bijelo uže, konop dug do tri kilometra. Na njemu su u pravilnim razmacima vezana plašila: nekada granje i trake bijele tkanine, a danas komadi plastičnih vrećica. Na glavni konop vertikalno je vezana tanja užad na čijem su drugom kraju plovci.
Iz jednog od brodova glavni se konop, čija su oba kraja na kopnu, u rukama troje do četvero ribara, potapa u vodu tako da se opaše ribarska pošta za koju se pretpostavlja da je bogata ribom. Glavni konop mora biti položen dva - tri metra iznad dna, a to "lebdenje" omogućavaju mu plovci s površine. Tim je užetom riba "ograđena" i ona iznad dna bježi od njegove bijele boje i isto tako bijelih plašila, a bježati može samo prema kopnu. To potezanje konopa i tjeranje ribe prema kraju traje satima i vrlo je naporno. Riba za to vrijeme doživljava šok, prestrašena je i, kako ribari kažu, poludi. Zato je ludar i dobio taj naziv. Kada je ulov dovoljno zbijen u pličini, na pet - šest metara dubine, ribari konop zamjenjuju visokom mrežom. Po dnu se tada širi olovna mreža bez plutača, a iznad nje, zaokruži se još jedna plitka s plutačama. Tada se golema količina ribe nađe u malom prostoru, a kvadrun se veže u neku vrstu vreće, "saka", koji se s dna poteže prema glavnom brodu ili kopnu.
Što je ludar?Ludar i njegove manje varijante, zagonjica i fržata, način je ribolova kojemu je osnova činjenica da se neke vrste ribe, pogotovo pridnene, boje bijele boje. Tehnički, riječ je o igri užadi i mreža.
|
Najcjenjeniji ulov - zubatac predator'Ludar ne uništva riblji fond nego ga na neki način štiti od velikih zubataca. Ta se riba ne mrijesti kada prijeđe težinu od četiri kilograma, te živi isključivo kako bi se prehranila. Ona je tada predator, ubojica koji često ubija samo radi ubijanja te je tako neprijatelj drugim ribama, pogotovo ušatama i salpama kojima se najčešće hrani. Zato ih i lovimo skupa. A zubataca u Jadranu ima u velikim količinama i šteta je što nije dostupnija svima koji su željni kvalitetne bijele ribe' objasnio nam je Nikica Ramov. |
Mario Vuksan
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....