ZAGREB - Ruski naftni gigant Lukoil kupio je hrvatsku naftnu tvrtku Europa Mil koja u Zagrebu i Splitu ima devet benzinskih crpki, 8000 metara četvornih skladišnog prostora u luci Vukovar te još pet lokacija u Hrvatskoj na kojima je moguće graditi benzinske crpke.
Lukoil je u utorak službeno objavio tu vijest i najavio promjenu imena svojih novih crpki u skladu s korporativnim brendom. Prema njihovoj objavi Europa Mil prosječno dnevno prodaje 11 tona naftnih derivata koji će uskoro stizati iz Rumunjske i Bugarske. Zbog toga je Rusima važan skladišni prostor u luci Vukovar. Europa Mil je osnovan 1992. godine i bio je u vlasništvu Miodraga Gadže.
Lukoil nije objavio koliko je platio za Europa Mil. Zasad ostaje nepoznato i je li Lukoil kupio i tvornicu za proizvodnju biodizela koju je Euromil 2006. počeo graditi u Vukovaru. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu, tvrdi da je dolazak Lukoila potpuno očekivan i samo je bilo pitanje na koji će mu to način uspjeti.
Naime, kupnjom Europa Mila Lukoil je, nakon višegodišnjih nesupješnih pokušaja, u Hrvatsku ušao preko omanje tvrtke. Time Lukoil nastavlja svoju strategiju širenja u jugoistočnoj Europi. Kupili su veliku naftnu tvrtku u Bugarskoj, u Srbiji su vlasnici više od 200 beznzinskih crpki, dok su u BiH preko svoje tvrtke kćeri kupili rafineriju u Bosanskom Brodu. Jedino su neuspjeh doživjeli u Sloveniji, gdje im je propalo već dogovoreno osnivanje zajedničke kompanije s tamošnjim Petrolom.
Upravo kupljenim crpkama i i skladišnim prostorom upravljat će tvrtka Lukoil Croatia sa sjedištem u Zagrebu. Osnovana je lani u rujnu, a direktor joj je Nikolay Ivchikov. Dosad je bio direktor Lukoila Poljska i Lukoila Bugarska. Predsjednik hrvatske podružnice Lukoila je Valentin Vasilev Zlatev, državljanin Bugarske.
Naftna kompanija Lukoil u ovom trenutku raspolaže sa 1,3 posto globalnih rezervi nafte te proizvodi 2,3 posto ukupne količine nafte koja dolazi na svjetsko tržište. Tvrtka je u većinskom vlasništu ruskih suvlasnika preko jedne ruske banke.
U prošloj godini neto prihod tvrtke bio je 9,5 milijardi dolara, a dobit je iznosila 15,3 milijarde dolara.
Samo u prošloj godini Lukoil je proizveo 96,6 milijardi tona sirove nafte i 13,9 milijardi kubnih metara plina. Osim u Rusiji, vlasnici su rafinerija u Ukrajini, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Igor Dekanić o ulasku ruskog diva na hrvatsko tržište
‘Rusi nisu došli zbog devet crpki’
Lukoil u Hrvatsku sigurno nije došao zbog devet crpki i jednog skladišta. Ovo im je samo ulaznica za ulazak na hrvatsko tržište - rekao je jučer Igor Dekanić, odličan poznavatelj naftnih prilika u svijetu. Bez obzira na to što će Hrvatska za Lukoil najvjerojatnije biti sporedno tržište, ne treba sumnjati da će OMV, MOL i Ina morati znatno promijeniti svoje planove nakon što “im je ruski medvjed ušao u dvorište”. Pitanje je kako će se te kompanije postaviti prema širenju Lukoila u Hrvatskoj s obzirom na to da je prema kapitaliziranoj dobiti ruska kompanija oko 15 puta veća od OMV-a i MOL-a.
Već najava da će svoje crpke u Hrvatskoj opskrbljivati naftnim derivatima dopremljenim iz rafinerija u Rumunjskoj i Bugarskoj govori da će biti neovisan o ovdašnjim naftnim tvrtkama i njihovim rafinerijama. Takva politika poslovanja uz daljnje širenje Lukoila u Hrvatskoj mogla bi znatno negativno utjecati na poslovanje Ine. Uostalom, sada će se i Ina, ali i MOL susresti s velikim svjetskim igračem i pitanje je hoće li se moći oduprijeti njegovu osvajanju hrvatskog tržišta ili njih samih ako oni to zaista požele. Uostalom, dionice Ine su na tržištu i ne može se anti je li već počeo otkup za Lukoil. ( Krešimir Žabec)
Krešimir Žabec
Lukoil je u utorak službeno objavio tu vijest i najavio promjenu imena svojih novih crpki u skladu s korporativnim brendom. Prema njihovoj objavi Europa Mil prosječno dnevno prodaje 11 tona naftnih derivata koji će uskoro stizati iz Rumunjske i Bugarske. Zbog toga je Rusima važan skladišni prostor u luci Vukovar. Europa Mil je osnovan 1992. godine i bio je u vlasništvu Miodraga Gadže.
Lukoil nije objavio koliko je platio za Europa Mil. Zasad ostaje nepoznato i je li Lukoil kupio i tvornicu za proizvodnju biodizela koju je Euromil 2006. počeo graditi u Vukovaru. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu, tvrdi da je dolazak Lukoila potpuno očekivan i samo je bilo pitanje na koji će mu to način uspjeti.
Naime, kupnjom Europa Mila Lukoil je, nakon višegodišnjih nesupješnih pokušaja, u Hrvatsku ušao preko omanje tvrtke. Time Lukoil nastavlja svoju strategiju širenja u jugoistočnoj Europi. Kupili su veliku naftnu tvrtku u Bugarskoj, u Srbiji su vlasnici više od 200 beznzinskih crpki, dok su u BiH preko svoje tvrtke kćeri kupili rafineriju u Bosanskom Brodu. Jedino su neuspjeh doživjeli u Sloveniji, gdje im je propalo već dogovoreno osnivanje zajedničke kompanije s tamošnjim Petrolom.
Upravo kupljenim crpkama i i skladišnim prostorom upravljat će tvrtka Lukoil Croatia sa sjedištem u Zagrebu. Osnovana je lani u rujnu, a direktor joj je Nikolay Ivchikov. Dosad je bio direktor Lukoila Poljska i Lukoila Bugarska. Predsjednik hrvatske podružnice Lukoila je Valentin Vasilev Zlatev, državljanin Bugarske.
Naftna kompanija Lukoil u ovom trenutku raspolaže sa 1,3 posto globalnih rezervi nafte te proizvodi 2,3 posto ukupne količine nafte koja dolazi na svjetsko tržište. Tvrtka je u većinskom vlasništu ruskih suvlasnika preko jedne ruske banke.
U prošloj godini neto prihod tvrtke bio je 9,5 milijardi dolara, a dobit je iznosila 15,3 milijarde dolara.
Samo u prošloj godini Lukoil je proizveo 96,6 milijardi tona sirove nafte i 13,9 milijardi kubnih metara plina. Osim u Rusiji, vlasnici su rafinerija u Ukrajini, Rumunjskoj i Bugarskoj.
|
Luko
il raspolaže sa 1,3% globalnih naftnih rezervi
|
Igor Dekanić o ulasku ruskog diva na hrvatsko tržište
‘Rusi nisu došli zbog devet crpki’
Lukoil u Hrvatsku sigurno nije došao zbog devet crpki i jednog skladišta. Ovo im je samo ulaznica za ulazak na hrvatsko tržište - rekao je jučer Igor Dekanić, odličan poznavatelj naftnih prilika u svijetu. Bez obzira na to što će Hrvatska za Lukoil najvjerojatnije biti sporedno tržište, ne treba sumnjati da će OMV, MOL i Ina morati znatno promijeniti svoje planove nakon što “im je ruski medvjed ušao u dvorište”. Pitanje je kako će se te kompanije postaviti prema širenju Lukoila u Hrvatskoj s obzirom na to da je prema kapitaliziranoj dobiti ruska kompanija oko 15 puta veća od OMV-a i MOL-a.
Već najava da će svoje crpke u Hrvatskoj opskrbljivati naftnim derivatima dopremljenim iz rafinerija u Rumunjskoj i Bugarskoj govori da će biti neovisan o ovdašnjim naftnim tvrtkama i njihovim rafinerijama. Takva politika poslovanja uz daljnje širenje Lukoila u Hrvatskoj mogla bi znatno negativno utjecati na poslovanje Ine. Uostalom, sada će se i Ina, ali i MOL susresti s velikim svjetskim igračem i pitanje je hoće li se moći oduprijeti njegovu osvajanju hrvatskog tržišta ili njih samih ako oni to zaista požele. Uostalom, dionice Ine su na tržištu i ne može se anti je li već počeo otkup za Lukoil. ( Krešimir Žabec)
|
A
naliza vijesti
|
Krešimir Žabec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....