Sjećam se toga dana. Bio je 28. studenoga prošle godine. Trebao sam učiti za ispit na faksu, no bio sam tih dana bolestan. Imao sam visoku temperaturu, ali sutradan sam mislio ići na faks. Taj dan ništa nisam učio. Legao sam u krevet s namjerom da idem spavati i u dva sata noću odjednom sam osjetio pritisak u glavi. Imao sam moždani udar, no to tada nisam ni znao. Uopće nisam znao što se događa - kaže 20-godišnji Riječanin Marko Brnelić, student druge godine građevine.
Tu noć uopće više nije zaspao, ujutro je imao ukočenu desnu stranu tijela i otežan govor. Roditelji su u panici pozvali Hitnu pomoć i odvezen je u riječku bolnicu. Tek su tada saznali da je Marko doživio moždani udar i u nevjerici se pitali kako je moguće da je u svojoj 20. godini života imao moždani udar.
• povišen krvni tlak
• pušenje
• srčane bolesti
• poremećaji ritma srčanog rada
• dijabetes
• povišene masnoće u krvi
• znatno suženje karotidnih arterija
• nezdrava prehrana
• stres
• tjelesna neaktivnost
• debljina
Marko je samo jedan od 20-ak pacijenata koji su doživjeli moždani udar prije 30. godine i koji su zbog otkrivanja uzroka u posljednja četiri mjeseca završili u Klinici za neurologiju zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, koja je referentni centar za neurovaskularne bolesti u Hrvatskoj i koja jedina u državi zasad ima Odjel za neuroimunologiju i neurogenetiku. Odjel je utemeljen upravo kako bi se otkrili uzorci koji su doveli do moždanog udara kod tako mladih ljudi, a koji nemaju rizične faktore za nastanak te bolesti.
- Kako sam dosad vodio život, ništa nije moglo biti uzrok. Ne pušim, ne pijem, mlad sam, nisam pod nikakvim posebnim stresom, ne znam što se dogodilo - kaže Marko Brnelić.
Tri tjedna nakon moždanog udara proveo je u KBC-u Rijeka gdje je primao terapiju, a potom je slijedila fizikalna terapija kako bi se smanjile posljedice moždanog udara - umrtvljena desna strana tijela te govor - vratili u najbolje stanje nakon što su oštećeni tijekom moždanog udara.
- Imao sam smetnje u govoru i cijela desna strana tijela bila mi je oduzeta. Danas sam dobro. Rehabilitacija ide odlično, vratio sam se na fakultet čim su počela predavanja u ovom semestru - priča Marko. Trenutačno je na dodatnim pretragama u KB-u Sestre milosrdnice.
- Moždani udar se najčešće javlja kod osoba starije životne dobi, no čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života. No moždani udar pogađa i vrlo mlade ljude. U tom se slučaju javlja kao posljedica oboljenja srca, imunoloških, sistemskih bolesti, koagulopatije, prirođene malformacije krvnih žila ili rijetke metaboličke bolesti - kaže prof. dr. sc. Vida Demarin, pročelnica Klinike za neurologiju. Voditeljica Odjela za neuroimunologiju i neurogenetiku, dr. sc. Vanja Bašić Kes, kaže da je kod Marka vjerojatno riječ o rijetkoj metaboličkoj bolesti, no to će se utvrditi detaljnim pretragama koje uključuju i molekularnu genetiku.
- Važno je utvrditi razlog koji je doveo do moždanog udara kako bi se spriječilo da se ponovi - kaže dr. sc. Vanja Bašić Kes. Oporavak kod mladih ljudi ide mnogo bolje nego kod onih u starijoj životnoj dobi, no riječ je o vrlo teškom stanju i ozbiljnim posljedicama. Cerebrovaskularne bolesti su drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Kod nas zbog vaskularnih bolesti godišnje umire oko 25.000 ljudi, što iznosi 50 posto ukupnog mortaliteta, odnosno svaka druga osoba umrla je od bolesti cirkulacijskog sustava. Osim toga, smrtnost je veća kod žena. Procjenjuje se da u Hrvatskoj svaki sedmi, osmi muškarac i svaka peta žena umiru od cerebrovaskularnih bolesti.
Tako visoka stopa smrtnosti bilježi se i u cijelom svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od vaskularnih bolesti svake godine umire 16,6 milijuna ljudi, od kojih pet milijuna Europljana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake 63 minute netko umre od moždanog udara.
- Pučanstvo Hrvatske postaje sve starije, a životna dob je važan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara pa je za očekivati da će se broj oboljelih od moždanog udara povećavati - naglašava prof. dr. sc. Vida Demarin.
Nažalost, ishod liječenja moždanog udara još nije zadovoljavajući: otprilike trećina bolesnika umre odmah, trećina postaje invalidna te trebaju trajnu tuđu pomoć i njegu zbog neuroloških deficita, a samo se trećina bolesnika oporavi.
Oporavak nije nimalo lak i često zahtijeva promjenu životnih navika i predstavlja veliku prekretnicu u životu oboljelih, no nakon moždanog udara i nakon pravodobno pružene liječničke pomoći moguće je oporaviti se do te mjere da se tragovi pretrpljenog udara gotovo ni ne osjete.
Svjedoči to i danas 70-godišnja Dubravka Pečnik. Ona je moždani udar imala prije 20 godina i vrlo se uspješno uspjela oporaviti.
- Sjećam se, vratili smo se s godišnjeg odmora. Bilo je to 28. kolovoza 1989. i išla sam s prijateljicom na pregled očiju. Tada me već treći dan boljela glava. Vozila sam auto i negdje kod Tuškanca lijeva mi je noga pala s kvačila. Rekla sam prijateljici: 'Čuj, ja imam moždani. Stat ćemo i premjestit ću se na suvozačevo sjedalo pa idemo u bolnicu.'
Nazvala sam supruga. Nekako sam se rukom uspjela dignuti i pomaknuti, ali kod Badalićeve sam se okrenula da maknem jaknu i tu mi je oduzelo ruku i lijevi dio tijela. Bilo mi je sve jasno - kaže Dubravka Pečnik. U bolnici u Vinogradskoj tri je tjedna ležala, no naposljetku je trebalo operirati ugrušak. Tijekom oporavka dobila je trombozu dubokih vena zdjelice, a potom i plućnu emboliju dok je bila na rehabilitaciji u Varaždinskim toplicama.
Vozila sam i lijeva mi je noga odjednom pala s kvačila... Nazvala sam supruga, a kad sam se okrenula, oduzelo mi je ruku i lijevi dio tijela
U toplice je otišla u invalidskim kolicima, a izašla na štakama. No, kako kaže, liječenje embolije u bolnici Jordanovac u Zagrebu usporilo je oporavak jer se stalo s vježbama. Kako kaže, govoriti je mogla jer je moždani udar zahvatio lijevu stranu, ne desnu koja je povezana s centrom za govor. Danas, 20 godina kasnije, gotovo da se i ne vide posljedice moždanog udara, vuče lijevu nogu i hoda uz pomoć štapa, no kako kaže, kada se koncentrira "prsti-peta", može hodati i bez štapa.
- Ne znam što je potaklo moždani udar, vratila sam se s godišnjeg odmora, nisam bila umorna niti pod stresom, no život mi se od tada morao promijeniti. Otišla sam u invalidsku mirovinu i odjednom sam se zatekla doma. Mislila sam 'pa što ću sada raditi'. Imala sam 50 godina i mnogo vremena. Odlučila sam upisati tečaj slikanja u Pučkom otvorenom učilištu i ispuniti si davnu želju iz mladosti - kaže Dubravka Pečnik. U međuvremenu su iza nje brojne izložbe slika, mnoge su bile dobrotvorne, namijenjene opremanju bolničkih odjela ili, primjerice, Poliklinike Srčana.
- Auto sam vozila sve donedavno. Nikada me nije bilo strah da ću ponovno dobiti moždani udar. Redovito idem na kontrolu i uglavnom radim one stvari koje me vesele. Slikam ili se družim s prijateljicama. Izbjegavam 'oldtimere', kako ja zovem prijatelje svoje dobi, i radije biram one mlađe, od 35 do 55, jer ovi stariji samo pričaju o bolestima. Imam 'kazališne frendice', 'kino frendice' i s njima odlazim u kazalište ili kino. Ili me uhvati ludilo pa rastegnem plahtu u kuhinji i slikam i ne mogu stati - priča Dubravka Pečnik.
Jedinica za liječenje moždanog udara na Klinici za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica: dr. Vesna Vargek Solter, dr. Tomislav Breitenfeld, dr. Krešimir Jergović, dr. Višnja Supanc i dr. Marija Ivica
Ona je jedna od pacijentica koju u Vinogradskoj smatraju uspješno oporavljenom nakon moždanog udara. Liječnici ističu važnost rano započete rehabilitacije bolesnika s moždanim udarom, čime je moguće značajno smanjiti invalidnost te smrt.
- Istraživanja su pokazala da je zbrinjavanje tih bolesnika najbolje organizirati u jedinicama za liječenje moždanog udara. Cilj je u takvim jedinicama, uz ostalu terapiju, primjenjivati i trombolitičku terapiju koja se provodi na pacijentima koji su doživjeli ishemični moždani udar, odnosno radi se o ugrušku koji začepi arteriju i onemogući protok krvi.
Hrvatsko je pučanstvo sve starije i broj moždanih udara će se povećavati
prof. Vida Demarin
U 85 posto slučajeva riječ je o ishemičnom moždanom udaru. Postoji i hemoralgijski moždani udar kada dolazi do puknuća krvne žile i prodiranja krvi u okolno tkivo - naglašava prof. dr. sc. Vida Demarin. Tromboličko liječenje moguće je isključivo unutar tri sata od pojave simptoma moždanog udara. Trombolitik se daje u venu i otapa ugrušak, što uklanja ili značajno smanjuje simptome ishemijskog moždanog udara i neurološki deficit, a ujedno i pojeftinjuje troškove liječenja bolesnika.
Zbrinjavanjem bolesnika s moždanim udarom u jedinicama za liječenje moždanog udara smanjuje se smrtnost za 18 posto, za 29 posto smanjuje se potreba za tuđom pomoći, a za 30 posto smnajuje i duljinu liječenja ovakvih pacijenata.
- Nažalost, sve hrvatske bolnice još nemaju jedinice za liječenje moždanog udara iako su učinjeni veliki napori struke - kaže prof. dr. sc. V. Demarin. Klinika za neurologiju KB-a Sestre milosrdnice u suradnji s Hrvatskim društvom za neurovaskularne poremećaje, Hrvatskim društvom za prevenciju moždanog udara i Ministarstvom zdravstva pokrenula je inicijatvu za organiziranjem mreže takvih jedinica u bolnicama.
Kako je potrebno da bolesnici s moždanim stignu u jedinicu za liječenje moždanog udara što ranije kako bi se mogla obaviti potrebna dijagnostika i unutar tri sata ordinirala trombolitička terapija, svaka jedinica za liječenje moždanog udara može pokrivati područje u krugu 50 kilometara, odnosno na svakih 150.000 do 200.000 stanovnika.
Kako bi se prevenirao moždani udar, potrebno je liječiti prateće bolesti, ali i promijeniti životne navike.
Treba promijeniti nezdravu prehranu, odnosno ne jesti hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu hranu te hranu bogatu kolesterolom. Najzdraviji je način prehrane, tvrde stručnjaci, mediteranska prehrana koja obiluje nezasićenim mastima, voćem, povrćem, ribom. Treba prestati pušiti jer pušenje povećava rizik nastanka moždanog udara i do šest puta, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. No, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina na dan.
Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor nastanka moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Preporučljivo je kretati se najmanje pola sata na dan, uz vježbanje tri puta tjedno.
Suzana Ciboci
Tu noć uopće više nije zaspao, ujutro je imao ukočenu desnu stranu tijela i otežan govor. Roditelji su u panici pozvali Hitnu pomoć i odvezen je u riječku bolnicu. Tek su tada saznali da je Marko doživio moždani udar i u nevjerici se pitali kako je moguće da je u svojoj 20. godini života imao moždani udar.
• povišen krvni tlak
• pušenje
• srčane bolesti
• poremećaji ritma srčanog rada
• dijabetes
• povišene masnoće u krvi
• znatno suženje karotidnih arterija
• nezdrava prehrana
• stres
• tjelesna neaktivnost
• debljina
|
F
aktori rizika na koje se može utjecati:
|
- Kako sam dosad vodio život, ništa nije moglo biti uzrok. Ne pušim, ne pijem, mlad sam, nisam pod nikakvim posebnim stresom, ne znam što se dogodilo - kaže Marko Brnelić.
Tri tjedna nakon moždanog udara proveo je u KBC-u Rijeka gdje je primao terapiju, a potom je slijedila fizikalna terapija kako bi se smanjile posljedice moždanog udara - umrtvljena desna strana tijela te govor - vratili u najbolje stanje nakon što su oštećeni tijekom moždanog udara.
- Imao sam smetnje u govoru i cijela desna strana tijela bila mi je oduzeta. Danas sam dobro. Rehabilitacija ide odlično, vratio sam se na fakultet čim su počela predavanja u ovom semestru - priča Marko. Trenutačno je na dodatnim pretragama u KB-u Sestre milosrdnice.
- Moždani udar se najčešće javlja kod osoba starije životne dobi, no čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života. No moždani udar pogađa i vrlo mlade ljude. U tom se slučaju javlja kao posljedica oboljenja srca, imunoloških, sistemskih bolesti, koagulopatije, prirođene malformacije krvnih žila ili rijetke metaboličke bolesti - kaže prof. dr. sc. Vida Demarin, pročelnica Klinike za neurologiju. Voditeljica Odjela za neuroimunologiju i neurogenetiku, dr. sc. Vanja Bašić Kes, kaže da je kod Marka vjerojatno riječ o rijetkoj metaboličkoj bolesti, no to će se utvrditi detaljnim pretragama koje uključuju i molekularnu genetiku.
- Važno je utvrditi razlog koji je doveo do moždanog udara kako bi se spriječilo da se ponovi - kaže dr. sc. Vanja Bašić Kes. Oporavak kod mladih ljudi ide mnogo bolje nego kod onih u starijoj životnoj dobi, no riječ je o vrlo teškom stanju i ozbiljnim posljedicama. Cerebrovaskularne bolesti su drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Kod nas zbog vaskularnih bolesti godišnje umire oko 25.000 ljudi, što iznosi 50 posto ukupnog mortaliteta, odnosno svaka druga osoba umrla je od bolesti cirkulacijskog sustava. Osim toga, smrtnost je veća kod žena. Procjenjuje se da u Hrvatskoj svaki sedmi, osmi muškarac i svaka peta žena umiru od cerebrovaskularnih bolesti.
Tako visoka stopa smrtnosti bilježi se i u cijelom svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od vaskularnih bolesti svake godine umire 16,6 milijuna ljudi, od kojih pet milijuna Europljana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake 63 minute netko umre od moždanog udara.
- Pučanstvo Hrvatske postaje sve starije, a životna dob je važan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara pa je za očekivati da će se broj oboljelih od moždanog udara povećavati - naglašava prof. dr. sc. Vida Demarin.
Nažalost, ishod liječenja moždanog udara još nije zadovoljavajući: otprilike trećina bolesnika umre odmah, trećina postaje invalidna te trebaju trajnu tuđu pomoć i njegu zbog neuroloških deficita, a samo se trećina bolesnika oporavi.
Oporavak nije nimalo lak i često zahtijeva promjenu životnih navika i predstavlja veliku prekretnicu u životu oboljelih, no nakon moždanog udara i nakon pravodobno pružene liječničke pomoći moguće je oporaviti se do te mjere da se tragovi pretrpljenog udara gotovo ni ne osjete.
Svjedoči to i danas 70-godišnja Dubravka Pečnik. Ona je moždani udar imala prije 20 godina i vrlo se uspješno uspjela oporaviti.
- Sjećam se, vratili smo se s godišnjeg odmora. Bilo je to 28. kolovoza 1989. i išla sam s prijateljicom na pregled očiju. Tada me već treći dan boljela glava. Vozila sam auto i negdje kod Tuškanca lijeva mi je noga pala s kvačila. Rekla sam prijateljici: 'Čuj, ja imam moždani. Stat ćemo i premjestit ću se na suvozačevo sjedalo pa idemo u bolnicu.'
Nazvala sam supruga. Nekako sam se rukom uspjela dignuti i pomaknuti, ali kod Badalićeve sam se okrenula da maknem jaknu i tu mi je oduzelo ruku i lijevi dio tijela. Bilo mi je sve jasno - kaže Dubravka Pečnik. U bolnici u Vinogradskoj tri je tjedna ležala, no naposljetku je trebalo operirati ugrušak. Tijekom oporavka dobila je trombozu dubokih vena zdjelice, a potom i plućnu emboliju dok je bila na rehabilitaciji u Varaždinskim toplicama.
Vozila sam i lijeva mi je noga odjednom pala s kvačila... Nazvala sam supruga, a kad sam se okrenula, oduzelo mi je ruku i lijevi dio tijela
|
- Ne znam što je potaklo moždani udar, vratila sam se s godišnjeg odmora, nisam bila umorna niti pod stresom, no život mi se od tada morao promijeniti. Otišla sam u invalidsku mirovinu i odjednom sam se zatekla doma. Mislila sam 'pa što ću sada raditi'. Imala sam 50 godina i mnogo vremena. Odlučila sam upisati tečaj slikanja u Pučkom otvorenom učilištu i ispuniti si davnu želju iz mladosti - kaže Dubravka Pečnik. U međuvremenu su iza nje brojne izložbe slika, mnoge su bile dobrotvorne, namijenjene opremanju bolničkih odjela ili, primjerice, Poliklinike Srčana.
- Auto sam vozila sve donedavno. Nikada me nije bilo strah da ću ponovno dobiti moždani udar. Redovito idem na kontrolu i uglavnom radim one stvari koje me vesele. Slikam ili se družim s prijateljicama. Izbjegavam 'oldtimere', kako ja zovem prijatelje svoje dobi, i radije biram one mlađe, od 35 do 55, jer ovi stariji samo pričaju o bolestima. Imam 'kazališne frendice', 'kino frendice' i s njima odlazim u kazalište ili kino. Ili me uhvati ludilo pa rastegnem plahtu u kuhinji i slikam i ne mogu stati - priča Dubravka Pečnik.
Jedinica za liječenje moždanog udara na Klinici za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica: dr. Vesna Vargek Solter, dr. Tomislav Breitenfeld, dr. Krešimir Jergović, dr. Višnja Supanc i dr. Marija Ivica
Ona je jedna od pacijentica koju u Vinogradskoj smatraju uspješno oporavljenom nakon moždanog udara. Liječnici ističu važnost rano započete rehabilitacije bolesnika s moždanim udarom, čime je moguće značajno smanjiti invalidnost te smrt.
- Istraživanja su pokazala da je zbrinjavanje tih bolesnika najbolje organizirati u jedinicama za liječenje moždanog udara. Cilj je u takvim jedinicama, uz ostalu terapiju, primjenjivati i trombolitičku terapiju koja se provodi na pacijentima koji su doživjeli ishemični moždani udar, odnosno radi se o ugrušku koji začepi arteriju i onemogući protok krvi.
Hrvatsko je pučanstvo sve starije i broj moždanih udara će se povećavati
prof. Vida Demarin
|
|
Zbrinjavanjem bolesnika s moždanim udarom u jedinicama za liječenje moždanog udara smanjuje se smrtnost za 18 posto, za 29 posto smanjuje se potreba za tuđom pomoći, a za 30 posto smnajuje i duljinu liječenja ovakvih pacijenata.
- Nažalost, sve hrvatske bolnice još nemaju jedinice za liječenje moždanog udara iako su učinjeni veliki napori struke - kaže prof. dr. sc. V. Demarin. Klinika za neurologiju KB-a Sestre milosrdnice u suradnji s Hrvatskim društvom za neurovaskularne poremećaje, Hrvatskim društvom za prevenciju moždanog udara i Ministarstvom zdravstva pokrenula je inicijatvu za organiziranjem mreže takvih jedinica u bolnicama.
Kako je potrebno da bolesnici s moždanim stignu u jedinicu za liječenje moždanog udara što ranije kako bi se mogla obaviti potrebna dijagnostika i unutar tri sata ordinirala trombolitička terapija, svaka jedinica za liječenje moždanog udara može pokrivati područje u krugu 50 kilometara, odnosno na svakih 150.000 do 200.000 stanovnika.
Kako bi se prevenirao moždani udar, potrebno je liječiti prateće bolesti, ali i promijeniti životne navike.
Treba promijeniti nezdravu prehranu, odnosno ne jesti hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu hranu te hranu bogatu kolesterolom. Najzdraviji je način prehrane, tvrde stručnjaci, mediteranska prehrana koja obiluje nezasićenim mastima, voćem, povrćem, ribom. Treba prestati pušiti jer pušenje povećava rizik nastanka moždanog udara i do šest puta, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. No, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina na dan.
Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor nastanka moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Preporučljivo je kretati se najmanje pola sata na dan, uz vježbanje tri puta tjedno.
|
Kako spriječiti moždani udar?
|
Suzana Ciboci
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....