U studenome ove godine napunit će se četiri desetljeća od kako je sukladno Konvenciji o cestovnom prometu u Beču (8. studenoga 1968. godine) ustanovljena međunarodna vozačka dozvola koja vrijedi za sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Riječ je o međunarodno priznatom prijevodu nacionalne vozačke dozvole koja je obvezna za sve osobe koje upravljaju vozilom stranih registarskih oznaka u inozemstvu. Hrvatska međunarodna vozačka dozvola sadrži prijevode na pet jezika: francuski, engleski, njemački, španjolski i ruski.
Međunarodnu vozačku dozvolu u Hrvatskoj izdaje HAK (Hrvatski autoklub) ili autoklubovi ovlašteni od strane HAK-a za taj posao. Na dobivanje međunarodne vozačke dozvole nema čekanja, te je dokument gotov u pola sata, ističe tajnik Autokluba “Split” Zdenko Car. Osnovni uvjet da bi se nekom hrvatskom državljaninu izdala međunarodna vozačka dozvola je važeća nacionalna vozačka dozvola uz koju treba predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Prema novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine međunarodna vozačka dozvola ima rok važenja od pet godina, dok se ranije izdavala na samo godinu dana ili eventualno na tri godine. Vrlo bitno za hrvatske vozače je znati da međunarodna dozvola ne vrijedi na području Republike Hrvatske, a ista stvar je i sa strancima čija međunarodna vozačka nije važeća u njihovoj zemlji. Rok važenja međunarodne vozačke dozvole od pet godina može biti i kraći, a to je obično u slučajevima kada datum važenja hrvatske vozačke dozvole ističe ranije.
Jednostavno rečeno, međunarodna vozačka dozvola vrijedi samo do datuma dok je hrvatska vozačka dozvola važeća (ne više od pet godina). Isto tako međunarodna vozačka dozvola prestaje vrijediti kada strana država postane prebivalištem vozača, koji u tom slučaju mora regulirati status hrvatske vozačke dozvole pri nadležnim institucijama u inozemstvu (zamjena hrvatske dozvole za stranu, odnosno djelomično ili ponovno polaganje vozačkog ispita). Osim što je potrebna kad se upravlja vozilom stranih registarskih oznaka u inozemstvu, međunarodna vozačka dozvola nužna je i u slučajevima kada naš državljanin putuje vozilom hrvatskih registarskih oznaka u pojedine europske zemlje i sve izvaneuropske države.
To se odnosi na Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Portugal, Španjolsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Tursku, države bivšeg Sovjetskog Saveza, te zemlje Beneluksa i Skandinavije. Ako hrvatski državljanin u spomenutim zemljama nema uz važeću hrvatsku i međunarodnu vozačku dozvolu nalazi se u prekršaju koji će ga vrlo skupo stajati (oko 400 eura).
Kako ističe Zdenko Car hrvatskim vozačima međunarodna vozačka dozvola nije potrebna za upravljanje motornim vozilom stranih registracija u inozemstvu ako se u nekoj od europskih država neće zadržavati više od 30 dana. Nakon tog roka međunarodna dozvola je obavezna i ako je nemate nalazite se u prekršaju. Prema njegovim saznanjima od članica Europske Unije (ne)posjedovanje međunarodne vozačke dozvole najčešće kontroliraju naši prvi susjedi - Slovenci.
Isto tako kaže kako je u novije vrijeme trend sve većeg odlaska mladih stručnjaka u Rusiju koji se tamo bave građevinom i drugim poslovima, te u Južnu Koreju koji odlaze raditi u tamošnja brodogradilišta, te obavezno uzimaju hrvatsku međunarodnu vozačku dozvolu.
Riječ je o dokumentu koji se izdaje osobama prilikom putovanja u inozemstvo pri čemu se koriste tuđim vozilom. Punomoć za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu služi kao dokaz nadležnim organima zemlje u koju se putuje da vozilo nije otuđeno, nego da se vozač njime koristi uz pristanak vlasnika.
Za dobivanje punomoći potrebno je da vlasnik predoči osobnu iskaznicu i prometnu dozvolu, a korisnik važeću putovnicu. Kod izdavanja punomoći i vlasnik i korisnik moraju biti prisutni, a za izdavanje punomoći se plaća 80 kuna. Vrijeme važenja punomoći određuje vlasnik vozila, a maksimalno može biti godinu dana od izdavanja. Punomoć se može napraviti u HAK-u ili ovlaštenim HAK-ovim autoklubovima.
Punomoć se može izdati i ako korisnik vozila ima punomoć ovjerenu od strane javnog bilježnika da smije upravljati dotičnim vozilom u zemlji i inozemstvu. U tom slučaju nije potrebna prisutnost vlasnika vozila.
Zdravko Juričko
Međunarodnu vozačku dozvolu u Hrvatskoj izdaje HAK (Hrvatski autoklub) ili autoklubovi ovlašteni od strane HAK-a za taj posao. Na dobivanje međunarodne vozačke dozvole nema čekanja, te je dokument gotov u pola sata, ističe tajnik Autokluba “Split” Zdenko Car. Osnovni uvjet da bi se nekom hrvatskom državljaninu izdala međunarodna vozačka dozvola je važeća nacionalna vozačka dozvola uz koju treba predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Prema novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine međunarodna vozačka dozvola ima rok važenja od pet godina, dok se ranije izdavala na samo godinu dana ili eventualno na tri godine. Vrlo bitno za hrvatske vozače je znati da međunarodna dozvola ne vrijedi na području Republike Hrvatske, a ista stvar je i sa strancima čija međunarodna vozačka nije važeća u njihovoj zemlji. Rok važenja međunarodne vozačke dozvole od pet godina može biti i kraći, a to je obično u slučajevima kada datum važenja hrvatske vozačke dozvole ističe ranije.
Jednostavno rečeno, međunarodna vozačka dozvola vrijedi samo do datuma dok je hrvatska vozačka dozvola važeća (ne više od pet godina). Isto tako međunarodna vozačka dozvola prestaje vrijediti kada strana država postane prebivalištem vozača, koji u tom slučaju mora regulirati status hrvatske vozačke dozvole pri nadležnim institucijama u inozemstvu (zamjena hrvatske dozvole za stranu, odnosno djelomično ili ponovno polaganje vozačkog ispita). Osim što je potrebna kad se upravlja vozilom stranih registarskih oznaka u inozemstvu, međunarodna vozačka dozvola nužna je i u slučajevima kada naš državljanin putuje vozilom hrvatskih registarskih oznaka u pojedine europske zemlje i sve izvaneuropske države.
To se odnosi na Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Portugal, Španjolsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Tursku, države bivšeg Sovjetskog Saveza, te zemlje Beneluksa i Skandinavije. Ako hrvatski državljanin u spomenutim zemljama nema uz važeću hrvatsku i međunarodnu vozačku dozvolu nalazi se u prekršaju koji će ga vrlo skupo stajati (oko 400 eura).
Kako ističe Zdenko Car hrvatskim vozačima međunarodna vozačka dozvola nije potrebna za upravljanje motornim vozilom stranih registracija u inozemstvu ako se u nekoj od europskih država neće zadržavati više od 30 dana. Nakon tog roka međunarodna dozvola je obavezna i ako je nemate nalazite se u prekršaju. Prema njegovim saznanjima od članica Europske Unije (ne)posjedovanje međunarodne vozačke dozvole najčešće kontroliraju naši prvi susjedi - Slovenci.
Isto tako kaže kako je u novije vrijeme trend sve većeg odlaska mladih stručnjaka u Rusiju koji se tamo bave građevinom i drugim poslovima, te u Južnu Koreju koji odlaze raditi u tamošnja brodogradilišta, te obavezno uzimaju hrvatsku međunarodnu vozačku dozvolu.
Riječ je o dokumentu koji se izdaje osobama prilikom putovanja u inozemstvo pri čemu se koriste tuđim vozilom. Punomoć za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu služi kao dokaz nadležnim organima zemlje u koju se putuje da vozilo nije otuđeno, nego da se vozač njime koristi uz pristanak vlasnika.
Za dobivanje punomoći potrebno je da vlasnik predoči osobnu iskaznicu i prometnu dozvolu, a korisnik važeću putovnicu. Kod izdavanja punomoći i vlasnik i korisnik moraju biti prisutni, a za izdavanje punomoći se plaća 80 kuna. Vrijeme važenja punomoći određuje vlasnik vozila, a maksimalno može biti godinu dana od izdavanja. Punomoć se može napraviti u HAK-u ili ovlaštenim HAK-ovim autoklubovima.
Punomoć se može izdati i ako korisnik vozila ima punomoć ovjerenu od strane javnog bilježnika da smije upravljati dotičnim vozilom u zemlji i inozemstvu. U tom slučaju nije potrebna prisutnost vlasnika vozila.
|
Pun
omoć za vožnju tuđim vozilom u inozemstvu
|
Zdravko Juričko
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....