Rusija i Hrvatska nemaju otvorenih političkih pitanja, ali je zato na sastanku predsjednika Vladimira Putina i Stjepana Mesića ruska strana iznijela niz primjedbi zbog lošeg tretmana ruskih investicija u Hrvatskoj.
Boris Medvedev, zamjenik ruskog veleposlanika u Hrvatskoj, osvrnuo se u razgovoru za Jutarnji list o gospodarskim problemima između dviju zemalja.
- Treba se koncentrirati na probleme koje ovdje ima krupni kapital jer to su ozbiljna i višemilijunska ulaganja. Logika kapitala je jednostavna - on ide tamo gdje mu je dobro, a u Hrvatskoj ruskom je kapitalu za sada loše - kaže Medvedev. Ističe četiri velika problema koji bacaju loše svjetlo na gospodarsku suradnju.
To su, kaže, problemi poduzetnika Are Abramjana s hotelskim kompleskom Haludovo, tvrtke Adria sistem; poduzetnika Jevtušenkova sa zemljištem na Mljetu, zatim odbijanje ponude Mečelja u tenderu za privatizaciju splitske željezare te, naravno, pitanje Družbe Adrije koji godinama opterećuje hrvatsko-ruske odnose.
Medvedev kaže da se u ova tri slučaja radi o ozbiljnim tvrtkama i poduzetnicima za koje jamči ruska država. - Abramjan, Jevtušenkov i Mečelj kotiraju kao uvažene tvrtke i poduzetnici na svjetskom tržištu. Zato nam je nejasan takav stav prema njima. Abramjana s jedne strane optužuju da ništa ne gradi, a s druge strane on je spreman graditi i još dodatno ulagati, ali ga u tome onemogućavaju opravdavajući se nedostatkom određenih papira.
Prema njegovim riječima, spreman je uložiti oko 300 milijuna eura. Ta stvar sada stoji i ne znamo kako će se završiti. Susreo se i s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, od kojeg je dobio neke garancije, ali opet sve i dalje stoji - kaže Medvedev. Drugi je problem odbijanje Mečeljeve ponude za splitsku željezaru.
- Nije čak stvar u samom odbijanju ponude, nego što se oko te ponude, koja je, uvjeravaju me u Mečelju, bila najbolja, stvorila negativna slika, a stvorena je i javna kampanja da se Mečelj izbaci iz utrke - kaže. Što te tiče zemljišta na Mljetu, očekuju rješavanje te neugodne situacije. Medvedev ipak ne misli kako postoji diskriminacija prema ruskim poduzetnicima, jer "vidi da i drugi imaju probleme".
- Strana ulaganja u Hrvatsku vrlo su mala. Recimo, Austrija ima oko tri milijarde ulaganja, Njemačka 2,1 milijarde eura, a ruska su tek 34 milijuna. Usporedbe radi, naša naftna tvrtka Lukoil samo je u Srbiji, Rumunjskoj, Makedoniji i Bugarskoj ostvarila ulaganja od 1,5 milijardi eura. Dakle, jedna naša tvrtka ostvarila je ulaganja otprilike kao i Njemačka u Hrvatskoj! - naglašava Medvedev.
Kaže kako bi Lukoil vjerojatno bio spreman ući u Inu, ali ne zna hoće li se to u konačnici realizirati, pogotovo ne želi ništa prejudicirati i zbog mnogih loših iskustava do sada. Lukoil je tvrtka koja ima ambicije biti prisutna u ovoj regiji i Medvedev ne vidi razlog zašto ne bi sudjelovala u privatizaciji Ine.
- Ako Hrvatskoj nije do zarade od tranzita nafte želimo da se to onda već jednom kaže.Rusija s izvozom nafte i plina neće imati problema zbog mogućeg odustajanja Hrvatske od Družbe Adrije - kaže Medvedev. No, dodaje, zanimljiva je činjenica da je i Grčka turistička zemlja, ali pristali su na ovaj naftovod.
Ara Abramjan kupio je 2001. od PIF-a Velebit hotelski kompleks Haludovo na Krku. Najavio je da će sagraditi hotele s pet zvjezdica. Prvo idejno rješenje bio je kičasti tematski park. No, pravi problemi bili su birokratske naravi. "Kupio sam, platio, a ne daju mi raditi", požalio se Abramjan 2005.
Vladimir Jevtušenkov je vlasnik Sisteme, najveće privatne kompanije u Rusiji. Od općine Mljet 2003. kupio je zemljište za 2,8 milijuna eura s namjerom da investira. No, lokalni HDZ optužio je SDP za pogodovanje i rasprodaju "u bescjenje". Ratko Maček o prodaji je govorio kao o "kaznenom djelu".
U ožujku 2003. ruska kompanija Mečelj kupila je posrnulu Željezaru Sisak, ali se nakon godinu i pol povukla te prepustila Željezaru ponovno državi. Mečelj je u Sisku potrošio 35 milijuna eura, a kad su raskidali ugovor, svjesno su izgubili 3,5 milijuna eura bankovne garancije. (T. Krasnec)
Vlado Vurušić
Boris Medvedev, zamjenik ruskog veleposlanika u Hrvatskoj, osvrnuo se u razgovoru za Jutarnji list o gospodarskim problemima između dviju zemalja.
- Treba se koncentrirati na probleme koje ovdje ima krupni kapital jer to su ozbiljna i višemilijunska ulaganja. Logika kapitala je jednostavna - on ide tamo gdje mu je dobro, a u Hrvatskoj ruskom je kapitalu za sada loše - kaže Medvedev. Ističe četiri velika problema koji bacaju loše svjetlo na gospodarsku suradnju.
To su, kaže, problemi poduzetnika Are Abramjana s hotelskim kompleskom Haludovo, tvrtke Adria sistem; poduzetnika Jevtušenkova sa zemljištem na Mljetu, zatim odbijanje ponude Mečelja u tenderu za privatizaciju splitske željezare te, naravno, pitanje Družbe Adrije koji godinama opterećuje hrvatsko-ruske odnose.
Medvedev kaže da se u ova tri slučaja radi o ozbiljnim tvrtkama i poduzetnicima za koje jamči ruska država. - Abramjan, Jevtušenkov i Mečelj kotiraju kao uvažene tvrtke i poduzetnici na svjetskom tržištu. Zato nam je nejasan takav stav prema njima. Abramjana s jedne strane optužuju da ništa ne gradi, a s druge strane on je spreman graditi i još dodatno ulagati, ali ga u tome onemogućavaju opravdavajući se nedostatkom određenih papira.
Prema njegovim riječima, spreman je uložiti oko 300 milijuna eura. Ta stvar sada stoji i ne znamo kako će se završiti. Susreo se i s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, od kojeg je dobio neke garancije, ali opet sve i dalje stoji - kaže Medvedev. Drugi je problem odbijanje Mečeljeve ponude za splitsku željezaru.
- Nije čak stvar u samom odbijanju ponude, nego što se oko te ponude, koja je, uvjeravaju me u Mečelju, bila najbolja, stvorila negativna slika, a stvorena je i javna kampanja da se Mečelj izbaci iz utrke - kaže. Što te tiče zemljišta na Mljetu, očekuju rješavanje te neugodne situacije. Medvedev ipak ne misli kako postoji diskriminacija prema ruskim poduzetnicima, jer "vidi da i drugi imaju probleme".
- Strana ulaganja u Hrvatsku vrlo su mala. Recimo, Austrija ima oko tri milijarde ulaganja, Njemačka 2,1 milijarde eura, a ruska su tek 34 milijuna. Usporedbe radi, naša naftna tvrtka Lukoil samo je u Srbiji, Rumunjskoj, Makedoniji i Bugarskoj ostvarila ulaganja od 1,5 milijardi eura. Dakle, jedna naša tvrtka ostvarila je ulaganja otprilike kao i Njemačka u Hrvatskoj! - naglašava Medvedev.
Kaže kako bi Lukoil vjerojatno bio spreman ući u Inu, ali ne zna hoće li se to u konačnici realizirati, pogotovo ne želi ništa prejudicirati i zbog mnogih loših iskustava do sada. Lukoil je tvrtka koja ima ambicije biti prisutna u ovoj regiji i Medvedev ne vidi razlog zašto ne bi sudjelovala u privatizaciji Ine.
Taj projekt i dalje postoji i funkcionira
Stari, a možda već i prestari je problem naftovod Družba Adria. - To je projekt koji je i nadalje, kako mi smatramo, na snazi - kaže Medvedev. - Ni jedna od strana nije iz njega izašla, niti je to najavila, pa ni Hrvatska. No, problemi su u ponašanju Hrvatske. Ono što nas zbunjuje je činjenica da se pozicija Hrvatske isključivo promatra kroz stav "zelenih". - Mi poštujemo njihov stav, ali očekujemo da se očituje i Vlada koja je potpisala sporazum i koja se nikada u našim razgovorima nije odrekla niti odbacila projekt. Budući da jasnog odgovora nema, Rusija smatra da projekt postoji i funkcionira - kaže.- Ako Hrvatskoj nije do zarade od tranzita nafte želimo da se to onda već jednom kaže.Rusija s izvozom nafte i plina neće imati problema zbog mogućeg odustajanja Hrvatske od Družbe Adrije - kaže Medvedev. No, dodaje, zanimljiva je činjenica da je i Grčka turistička zemlja, ali pristali su na ovaj naftovod.
|
Družba Adrija
|
Ara Abramjan kupio je 2001. od PIF-a Velebit hotelski kompleks Haludovo na Krku. Najavio je da će sagraditi hotele s pet zvjezdica. Prvo idejno rješenje bio je kičasti tematski park. No, pravi problemi bili su birokratske naravi. "Kupio sam, platio, a ne daju mi raditi", požalio se Abramjan 2005.
Vladimir Jevtušenkov je vlasnik Sisteme, najveće privatne kompanije u Rusiji. Od općine Mljet 2003. kupio je zemljište za 2,8 milijuna eura s namjerom da investira. No, lokalni HDZ optužio je SDP za pogodovanje i rasprodaju "u bescjenje". Ratko Maček o prodaji je govorio kao o "kaznenom djelu".
U ožujku 2003. ruska kompanija Mečelj kupila je posrnulu Željezaru Sisak, ali se nakon godinu i pol povukla te prepustila Željezaru ponovno državi. Mečelj je u Sisku potrošio 35 milijuna eura, a kad su raskidali ugovor, svjesno su izgubili 3,5 milijuna eura bankovne garancije. (T. Krasnec)
Problemi koji opterećuju odnos Hrvatske i Rusije
|
|
Ara Abramjan -
Haludovo
|
|
Jevtušenkov - Mljet
|
|
Mečelj - Željezara
|
Vlado Vurušić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....