ZAGREB - S mjesečnom zaradom od tri prosječne plaće u državi direktor ljudskih resursa trenutno je najbolje plaćeno radno mjesto u Hrvatskoj.
Menadžer ljudskih resursa tako s plaćom od 13.647 kuna, u koju nisu uključene dodatne beneficije, zarađuje pet puta više od nekvalificiranog radnika ili trgovca koji su s plaćama nešto većim od 2700 kuna na vrhu liste najmanje plaćenih radnika. Muškarci u Hrvatskoj i dalje rade na bolje plaćenim radnim mjestima od žena koje u prosjeku zarađuju 18,9 posto manje od svojih muških kolega.
Rezultati su to opsežnog istraživanja o plaćama za 2007/2008. godinu koje već treću godinu zaredom provodi portal MojPosao. Ovogodišnje istraživanje provedeno je na više od 10.000 ispitanika koji su zaposleni na 167 radnih mjesta. Očekivano najmanje zarađuju radnici s nižom razinom obrazovanja pa za ulaganje u vlastito obrazovanje nikada nije kasno.
Naime, prema analizi portala MojPosao visoka stručna sprema jamči 50 posto, a MBA diploma čak 144 posto veću zaradu od prosječne plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom. Kvalitetno obrazovanje jamči bolje radno mjesto, veću plaću, ali i dodatne beneficije koje nema većina zaposlenih.
Naime, svaki treći radnik u državi nikada ne dobiva povišicu. Dodatne beneficije nema 36,5 posto zaposlenih, a poslodavci svoje radnike najčešće nagrađuju korištenjem mobitela za
privatnu upotrebu. To pravo ima 31,4 posto zaposlenih, prijenosno računalo 20,1 posto, dok automobil za privatnu upotrebu ima 8,1 posto zaposlenih.
I za radnike i za poslodavce porazan je prosjek od svega 3,2 posto zaposlenih koji imaju pravo na dodatnu edukaciju. Uz opsežne podatke o plaćama istraživanje portala MojPosao potvrđuje i nedavne izračune Nezavisnih hrvatskih sindikata prema kojima trenutno najteže žive stanovnici Vukovara koji s najmanjim plaćama kupuju najskuplju hranu.
Naime, analiza istraživanja po županijama pokazala je da su plaće u Vukovarsko-srijemskoj županiji 16,7 posto manje od prosjeka, a gotovo 14 posto manje od prosjeka zarađuju i stanovnici Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. Ispod prosjeka zarađuju stanovnici 16 županija, dok su plaće veće od prosjeka samo u pet županija. Očekivano najviše zarađuju građani Zagreba - 19 posto iznad prosjeka.
- Najveći pad prosječne plaće od sedam posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, dok je najveći porast u odnosu na prošlu godinu u Krapinsko-zagorskoj, i to 8,7 posto, te Istarskoj županiji za pet posto - ističe Antonija Tolić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću portala MojPosao.
Direktorica centralne službe ljudskih potencijala u Siemensu Đurđica Preočanin bavi se ljudskim resursima osam godina, a prošla je sve poslove - od asistentice/tajnice, kadrovske administratorice, specijalistice, voditeljice obrazovanja i kadrova do sadašnje pozicije direktorice. U Siemensu je od veljače 2005. na radnome mjestu direktorice ljudskih potencijala, a prije toga radila je u tvrtki Coca-Cola Beverages Hrvatska.
- Pravog obrazovanja na kojem bi se naučilo što i kako se radi u ljudskim resursima, koji je kompleksno područje, u Hrvatskoj nema. Ja sam završila engleski jezik i književnost te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Imala sam sreće što sam radila u okolini koja je prepoznala da se mogu razvijati u tom smjeru pa sam prošla brojne edukacije i treninge u zemlji i inozemstvu - ističe Đurđica Preočanin. Kaže kako je najbolji trening koji je dobila iskustvo rada u velikom stranom sustavu.
- Što se tiče obrazovanja, prijašnje "kadrovske" službe vodili su uglavnom pravnici. To se sada izmijenilo u korist psihologa, ekonomista ili nekih trećih struka, kao što je to u mom slučaju. Smatram da je potrebna mješavina struka - od obaveznog psihologa, pravnika, ekonomista, stručnjaka zaštite na radu do kadrovskih administatora koji ne moraju imati fakultetsko obrazovanje - zaključila je Đurđica Preočanin koja u Siemensu vodi sve procese vezane uz ljudske resurse te savjetuje čelne ljude tvrtke po svim pitanjima koja se tiču zaposlenih. Zadovoljna je poslom, međutim ne slaže se da su upravo direktori ljudskih resursa najbolje plaćeni. - Pozicije direktora prodaje, marketinga jesu i moraju biti bolje plaćene od naših - kaže Preočanin.
T
rgovkinja Zlata Sutara iz Ivanić Grada iza sebe ima 25 godina radnog staža kao prodavačica u maloprodaji. U to vrijeme promijenila je tri radna mjesta, a najdulje, čak 19 godina, radila je na blagajni u robnoj kući "Ivaničanka", koja je otišla u stečaj pa je Zlata Sutara ostala bez posla. Nakon toga prijavila se na Zavod za zapošljvanje, ali tek nakon tri godine pronašla je posao prodavačice u trgovini mješovite robe u Ivanić Gradu. No vrlo je brzo otpuštena kao višak. Iako je Zlata Sutara završila četverogodišnje obrazovanje za trgovca i iza sebe ima dug staž, kaže da svih tih godina njezina plaća u prosjeku nije bila veća od minimalca.
- Na sadašnjem radnom mjestu sam zadovoljna, trebala bih napokon zarađivati više od dvije tisuće kuna, a i sretna sam jer je poslodavac cijenio moje iskustvo - ispričala je Zlata Sutara.
Na novom radnom mjestu, ponovno kao trgovac u maloprodaji, radi mjesec dana, a jedina je mana što mora putovati svako jutro iz Ivanić Grada u Zagreb. - Na posao krećem u četiri ujutro, a vraćam se oko pola četiri popodne - rekla je Z. Sutara. (M. Batinica)
Gordana Galović
Menadžer ljudskih resursa tako s plaćom od 13.647 kuna, u koju nisu uključene dodatne beneficije, zarađuje pet puta više od nekvalificiranog radnika ili trgovca koji su s plaćama nešto većim od 2700 kuna na vrhu liste najmanje plaćenih radnika. Muškarci u Hrvatskoj i dalje rade na bolje plaćenim radnim mjestima od žena koje u prosjeku zarađuju 18,9 posto manje od svojih muških kolega.
Rezultati su to opsežnog istraživanja o plaćama za 2007/2008. godinu koje već treću godinu zaredom provodi portal MojPosao. Ovogodišnje istraživanje provedeno je na više od 10.000 ispitanika koji su zaposleni na 167 radnih mjesta. Očekivano najmanje zarađuju radnici s nižom razinom obrazovanja pa za ulaganje u vlastito obrazovanje nikada nije kasno.
Naime, prema analizi portala MojPosao visoka stručna sprema jamči 50 posto, a MBA diploma čak 144 posto veću zaradu od prosječne plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom. Kvalitetno obrazovanje jamči bolje radno mjesto, veću plaću, ali i dodatne beneficije koje nema većina zaposlenih.
Naime, svaki treći radnik u državi nikada ne dobiva povišicu. Dodatne beneficije nema 36,5 posto zaposlenih, a poslodavci svoje radnike najčešće nagrađuju korištenjem mobitela za
| Uz opsežne podatke o plaćama istraživanje portala MojPosao potvrđuje i nedavne izračune Nezavisnih hrvatskih sindikata prema kojima trenutno najteže žive stanovnici Vukovara koji s najmanjim plaćama kupuju najskuplju hranu. |
I za radnike i za poslodavce porazan je prosjek od svega 3,2 posto zaposlenih koji imaju pravo na dodatnu edukaciju. Uz opsežne podatke o plaćama istraživanje portala MojPosao potvrđuje i nedavne izračune Nezavisnih hrvatskih sindikata prema kojima trenutno najteže žive stanovnici Vukovara koji s najmanjim plaćama kupuju najskuplju hranu.
Naime, analiza istraživanja po županijama pokazala je da su plaće u Vukovarsko-srijemskoj županiji 16,7 posto manje od prosjeka, a gotovo 14 posto manje od prosjeka zarađuju i stanovnici Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. Ispod prosjeka zarađuju stanovnici 16 županija, dok su plaće veće od prosjeka samo u pet županija. Očekivano najviše zarađuju građani Zagreba - 19 posto iznad prosjeka.
- Najveći pad prosječne plaće od sedam posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, dok je najveći porast u odnosu na prošlu godinu u Krapinsko-zagorskoj, i to 8,7 posto, te Istarskoj županiji za pet posto - ističe Antonija Tolić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću portala MojPosao.
Direktorica centralne službe ljudskih potencijala u Siemensu Đurđica Preočanin bavi se ljudskim resursima osam godina, a prošla je sve poslove - od asistentice/tajnice, kadrovske administratorice, specijalistice, voditeljice obrazovanja i kadrova do sadašnje pozicije direktorice. U Siemensu je od veljače 2005. na radnome mjestu direktorice ljudskih potencijala, a prije toga radila je u tvrtki Coca-Cola Beverages Hrvatska.
- Pravog obrazovanja na kojem bi se naučilo što i kako se radi u ljudskim resursima, koji je kompleksno područje, u Hrvatskoj nema. Ja sam završila engleski jezik i književnost te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Imala sam sreće što sam radila u okolini koja je prepoznala da se mogu razvijati u tom smjeru pa sam prošla brojne edukacije i treninge u zemlji i inozemstvu - ističe Đurđica Preočanin. Kaže kako je najbolji trening koji je dobila iskustvo rada u velikom stranom sustavu.
- Što se tiče obrazovanja, prijašnje "kadrovske" službe vodili su uglavnom pravnici. To se sada izmijenilo u korist psihologa, ekonomista ili nekih trećih struka, kao što je to u mom slučaju. Smatram da je potrebna mješavina struka - od obaveznog psihologa, pravnika, ekonomista, stručnjaka zaštite na radu do kadrovskih administatora koji ne moraju imati fakultetsko obrazovanje - zaključila je Đurđica Preočanin koja u Siemensu vodi sve procese vezane uz ljudske resurse te savjetuje čelne ljude tvrtke po svim pitanjima koja se tiču zaposlenih. Zadovoljna je poslom, međutim ne slaže se da su upravo direktori ljudskih resursa najbolje plaćeni. - Pozicije direktora prodaje, marketinga jesu i moraju biti bolje plaćene od naših - kaže Preočanin.
|
U Hrvatskoj za ovaj posao nema obrazovanja
|
T
rgovkinja Zlata Sutara iz Ivanić Grada iza sebe ima 25 godina radnog staža kao prodavačica u maloprodaji. U to vrijeme promijenila je tri radna mjesta, a najdulje, čak 19 godina, radila je na blagajni u robnoj kući "Ivaničanka", koja je otišla u stečaj pa je Zlata Sutara ostala bez posla. Nakon toga prijavila se na Zavod za zapošljvanje, ali tek nakon tri godine pronašla je posao prodavačice u trgovini mješovite robe u Ivanić Gradu. No vrlo je brzo otpuštena kao višak. Iako je Zlata Sutara završila četverogodišnje obrazovanje za trgovca i iza sebe ima dug staž, kaže da svih tih godina njezina plaća u prosjeku nije bila veća od minimalca.
- Na sadašnjem radnom mjestu sam zadovoljna, trebala bih napokon zarađivati više od dvije tisuće kuna, a i sretna sam jer je poslodavac cijenio moje iskustvo - ispričala je Zlata Sutara.
Na novom radnom mjestu, ponovno kao trgovac u maloprodaji, radi mjesec dana, a jedina je mana što mora putovati svako jutro iz Ivanić Grada u Zagreb. - Na posao krećem u četiri ujutro, a vraćam se oko pola četiri popodne - rekla je Z. Sutara. (M. Batinica)
|
Na posao krećem u četiri ujutro
|
Gordana Galović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....