Metak

Metak je jedinično streljivo za vatreno oružje, koje u našoj kulturi ima mnogo kolokvijalnih sinonima (zrno, tane, kuršum itd.), što pokazuje koliko je taj pojam urastao u kolektivni imaginarij („čelična cijev i u njojzi zrno“ u hrvatskoj evokativno-proročanskoj poetici).

Koristi se i u prenesenu značenju, kojim se naglašava tretman žene kao objekta, mete za ispucavanje (ne ostaju ni one dužne terminom „potrošiti“ koji svodi muškarca na potrošnu robu za jednokratnu uporabu).

U potrošačkom kontekstu metak je razmjerno jeftino sredstvo za oduzimanje života divljači i čeljadi. Umberto Bossi poručio je 1993 sucima da je cijena metka samo 300 lira (nešto više od današnje kune). U talijanskim „olovnim godinama“ 1969-1984 (nazvanima tako baš po olovnim mecima) teroristi su pucali ne samo u glave i trupove, nego kadikad samo u noge, za opomenu propucanome i drugima.

Metak je izvorno isto što i hitac, jer je praslavenski glagol „metati“ značio „bacati, hitnuti“, odakle nam složenice tipa „puškomet, vatromet, rukomet, nogomet“, a još prije njih „mećava“ (pada što je bačeno, tako i snijeg), pa „izmet, odmet“ itd. („meta“ je latinizam drukčijeg podrijetla). Naknadno se izraz „mesti“ uvriježio za izbacivanje otpadaka („smeća“), dok je sprava za to bila „metla“.

Usp. latinsko >“mittere“ (poslati, staviti, dakle „metnuti“), čiji je particip „missum“ u klasičnome latinskome značio hitac, izbačaj, pa i gladijatorsku borbu.