Modelska godina važnija od kalendarske

Na vrijednost rabljenog automobila presudno utječe njegova starost, mnogo više nego prijeđeni kilometri. Zbog toga mnogi ističu "auto je proizveden krajem te i te godine" ili, primjerice, "auto je iz 1999/2000. godine". Ovo drugo je posebice zanimljivo jer je auto, poput čovjeka, "rođen" određenog dana u godini. S pravom se pravi razlika između datuma proizvodnje i datuma prve registracije, posebice u slučajevima kupnje "salonskog automobila", koji može biti star i nekoliko godina. To su ipak loši primjeri i iznimke koje potvrđuju pravilo.



Često se zaboravlja da je važnija "modelska godina" automobila, jer ona bitno određuje njegova svojstva i realnu vrijednost. Objektivno, mjesec više ili manje malo je važno, jer u tom razdoblju auto minimalno gubi na vrijednosti. Ipak, auto proizveden, primjerice, u prosincu 2004. vrijedi desetak posto manje nego isti takav iz siječnja 2005. Takva apsurdna situacija tjera prodavače novih automobila na ogromne popuste krajem godine te nerijetko automobile prodaju bez ikakve marže ili čak po cijeni nižoj od nabavne. Računa se da je bolje tako, nego da automobil prijeđe u sljedeću godinu te izgubi na vrijednosti više od odobrenog popusta.

No, kako ovlašteni prodavači, odnosno serviseri trebaju od nečega živjeti, ceh plaćaju svi oni koji poslije odvedu automobil na servis ili popravak. Nerijetko i najobičnija izmjena ulja, filtra, kočnih pločica... stoji cijelo bogatstvo. Javna je tajna da ovlašteni prodavači više praktički ne zarađuju kod prodaje novih (posebice manjih) automobila, nego na njihovu servisiranju i popravljanju. To je tema za ozbiljniju raspravu, no tretiranje starosti automobila često je najvažnija stavka u određivanju vrijednosti automobila, koja određuje sve ostalo.



Dobro je pogledati iskustva razvijenih zemalja EU, gdje se godina proizvodnje praktički ne spominje, a važna je modelska godina. Naime, svi automobili proizvedeni nakon 1. srpnja određene godine, dakle oni koji dolaze u prodaju nakon godišnjih odmora, dobivaju sljedeću modelsku godinu. To je i logično, jer takvi automobili u pravilu imaju veće ili manje dorade kako bi osvježeni dočekali konkurenciju u sljedećoj godini. Tada je prodavačima malo važno prodaju li automobil u studenom ove ili veljači sljedeće godine. Zbog toga su silne akcijske ponude i božićni popusti manje prisutni na razvijenim tržištima EU, nego kod nas.

Jasno, tako se prodaje i u europskim zemljama, ali kod njih nema takvog prodajnog stampeda krajem godine, uz drastična sniženja cijena. To je i poštenije za kupce jer svi oni koji kupe izvan tih termina, dakle po normalnim cijenama, s pravom se poslije osjećaju prevarenima. Zbog toga kod nas praktički više nitko ne kupuje po početnim cijenama, a sve veći broj kupaca čeka velike popuste krajem godine. Oni se nerijetko prelijevaju u sljedeću godinu, te božićne cijene nerijetko vrijede i u siječnju (samo do rasprodaje zaliha).



Ukoliko bi se kod nas uvelo 'datiranje ' po datumu registracije, to bio prigušivač ostalih velikih oscilacija u cijenama automobila, uvjetovanih akcijskim cijenama. Ne treba zanemariti da su u razvijenim zemljama modelsku godinu automobila uskladili (poistovjetili) sa školskom, odnosno akademskom godinom. Istodobno bi se uvelo više reda i na tržište rabljenih automobila.



Ako bi prema pozitivnim europskim iskustvima počeli računati starost automobila po modelskoj, a ne proizvodnoj godini, znatno bi se olakšalo poslovanje na tržištu automobila. Kupci bi bili zadovoljniji i bez velikih božićnih popusta, jer bi znali da kupuju proizvod stabilne vrijednosti i ne bi imali osjećaj da su mogli kupiti još jeftinije.

Kod nas status automobila bitno ovisi o tome je li automobil ocarinjen ili nije. Tako sva vozila proizvedena u drugom polugodištu, ako su stigla na naša carinska skladišta, ali ako nisu ocarinjena, mogu prijeći u sljedeću modelsku godinu. Naravno, ako se ocarine u sljedećoj godini. Ako se ocarine u aktualnoj godini, dobivaju pečat te godine i praktički postaju godinu stariji, što im naknadno trajno umanjuje vrijednost na tržištu rabljenih. Nastaje apsurdna situacija da, primjerice, Volkswagen Golf proizveden u Bratislavi u rujnu, ako se carini u Hrvatskoj, dobiva modelsku godinu te godine (primjerice 2006.). Isti takav , koji prođe proceduru prije dolaska u njemački prodajni salon, dobiva pečat sljedeće modelske godine (primjerice 2007).



Mnogo toga bi bilo jednostavnije te bi bilo više reda na našem automobilskom tržištu, kad bi se ista praksa uvela i kod nas. Zadovoljniji bi bili svi - prodavači, jer bi mogli stabilnije podešavati cijene, bez velikih oscilacija između cijena na božićnim popustima i normalnih cijena i kupci, jer ne  bi trebali voditi računa da ne pogriješe u izboru termina kupnje. Kupci krajem godine više ne bi trebali, iako im, primjerice auto treba, čekati sljedeću godinu te blagdane, protiv svake logike provesti sa starim automobilom. Istodobno ne bi bilo kalkulacija  i manipuliranja s datumom carinjenja te bi se pojeftinila procedura dobivanja potrebne dokumentacije.

Status automobila ovisi o carini

'Mišljenja sam kako bi u svim dokumentima vozila bilo najbolje navoditi samo jedan datum - to je vrijeme prvog puštanja vozila u promet, odnosno vrijeme prve registracije' - rekao nam je Zoran Kalauz iz Centra za vozila Hrvatske. Dodao je kako bi uvođenje 'datiranja' vozila u njihovim dokumentima bilo u skladu s direktivama Europske Unije, u kojoj je najvažniji početak eksploatacije vozila. Što se tiče uvoza rabljenog vozila, Kalauz naglašava kako bi se i u tom slučaju trebao navoditi datum prve registracije, ali, naravno ne u Hrvatskoj, već u zemlji iz koje je ono uvezeno.  G. Vuzem

Goran Kalauz: Najbolji je datum prve registracije

Marin Galić