Često čitamo u novinama i gledamo na televiziji o tzv. građevinskoj mafiji koja kroz građevinarstvo "pere" ogroman novac. Nama malim ljudima nisu jasni ti termini "građevinska mafija" i ne možemo pojmiti što to oni "peru", na koji način izvlače pare i čije? Trebamo li mi građani paziti kada kupujemo nekretnine od netih "investitora" da ne bismo, ni krivi ni dužni, nastradali?
- Građevinska mafija je termin koji se upotrebljava za sve one koji novac stečen na nezakonit, nelegalan način "čiste" kroz poslove u građevinarstvu. Tu se može raditi o novcu koji je stečen od droge ili druge ilegalne djelatnosti ili koji je dobiven izvlačenjem iz tvrtki a da nije plaćen porez državi. Mogao se steći kroz sumnjive privatizacijske kupnje tvrtki ili kao ratno profiterstvo. Jedan od često korištenih načina da ilegalan novac postane legalan je investiranje u gradnju. To se zove "pranje novca".
Poznato je da je već sredinom prošlog stoljeća upravo talijanska mafija na taj način ulagala kriminalno stečen novac u velike investicije i u građevinske tvrtke koje su onda potpuno legalno poslovale i donosile im dobit. Na koji način "crni" novac ulazi u građevinarstvo? Ima raznih načina, a kod nas se to najčešće događalo u sprezi s nekim bankama. "Investitor" koji posjeduje nelegalan novac uloži ga u banku s kojom je postigao "deal" i banka mu daje upravo toliki kredit koliko im je novca i dao.
Kredit se isključivo koristi za investiranje u građevinarstvu, jer nakon dovršetka gradnje i prodaje nekretnine investitor dobiva legalan i čist novac. Da situacija bude što manje sumnjiva, ugovori se i poneka hipoteka na zemljište "investitora", što banci daje dodatnu sigurnost, a "investitoru" uvjerljivost da se radi o običnom hipotekarnom kreditu.
Što se tiče naših "investitora" i naših banaka zaključite o svemu sami na sljedećem slučaju. Prije nekoliko godina sam za međunarodne revizorsku tvrtku otišao u Moskvu kako bih provjerio što se desilo s građevinskom investicijom koju je financijski pratila tada respektabilna banka iz Hrvatske.
Ona je odobrila veliki kredit za gradnju poslovnog tornja te je trebalo utvrditi da li ta nekretnina tamo postoji i kakva je vlasnička dokumentacija za nju. Utvrđeno je da je zgrada izgrađena, ali da na nekretnini nema hipoteke i da su kao vlasnici upisani jedna ruska tvrtka i tvrtka iz Lihtenštajna. Pitate se kakve to ima veze sa Hrvatskom? Ima utoliko što je navodno novi investitor garaža u Puli i trgovačkog centra u Zagrebu, također u međuvremenu, postala jedna tvrtka iz Lihtenštajna.
Ipak, u prethodnoj priči je hrvatska respektabilna banka vrlo brzo po objavi poslova kojima se bavila izgubila povjerenje štediša i otišla u stečaj, a tvrtka u Lihtenštajnu je ostala vlasnik nebodera u Moskvi. Gradnju garaža u Puli i trgovačkog centra u Zagrebu nastavlja neka druga tvrtka iz Lihtenštajna.
Smatram da građani ne trebaju imati straha kupovati nekretnine koje grade naši "investitori", jer ako se i radilo o pranju novca kroz investicije u građevinarstvu, takvi objekti najčešće imaju najsolidniju dokumentaciju, vlasnički su čisti, imaju uporabne dozvole, etažirani su. Za vas ne bi trebalo biti nikakvog problema ako kupujete stan ili poslovni prostor u nekretninama koje imaju potpuno uredne papire.
Žarko Željko
- Građevinska mafija je termin koji se upotrebljava za sve one koji novac stečen na nezakonit, nelegalan način "čiste" kroz poslove u građevinarstvu. Tu se može raditi o novcu koji je stečen od droge ili druge ilegalne djelatnosti ili koji je dobiven izvlačenjem iz tvrtki a da nije plaćen porez državi. Mogao se steći kroz sumnjive privatizacijske kupnje tvrtki ili kao ratno profiterstvo. Jedan od često korištenih načina da ilegalan novac postane legalan je investiranje u gradnju. To se zove "pranje novca".
Poznato je da je već sredinom prošlog stoljeća upravo talijanska mafija na taj način ulagala kriminalno stečen novac u velike investicije i u građevinske tvrtke koje su onda potpuno legalno poslovale i donosile im dobit. Na koji način "crni" novac ulazi u građevinarstvo? Ima raznih načina, a kod nas se to najčešće događalo u sprezi s nekim bankama. "Investitor" koji posjeduje nelegalan novac uloži ga u banku s kojom je postigao "deal" i banka mu daje upravo toliki kredit koliko im je novca i dao.
Kredit se isključivo koristi za investiranje u građevinarstvu, jer nakon dovršetka gradnje i prodaje nekretnine investitor dobiva legalan i čist novac. Da situacija bude što manje sumnjiva, ugovori se i poneka hipoteka na zemljište "investitora", što banci daje dodatnu sigurnost, a "investitoru" uvjerljivost da se radi o običnom hipotekarnom kreditu.
Što se tiče naših "investitora" i naših banaka zaključite o svemu sami na sljedećem slučaju. Prije nekoliko godina sam za međunarodne revizorsku tvrtku otišao u Moskvu kako bih provjerio što se desilo s građevinskom investicijom koju je financijski pratila tada respektabilna banka iz Hrvatske.
Ona je odobrila veliki kredit za gradnju poslovnog tornja te je trebalo utvrditi da li ta nekretnina tamo postoji i kakva je vlasnička dokumentacija za nju. Utvrđeno je da je zgrada izgrađena, ali da na nekretnini nema hipoteke i da su kao vlasnici upisani jedna ruska tvrtka i tvrtka iz Lihtenštajna. Pitate se kakve to ima veze sa Hrvatskom? Ima utoliko što je navodno novi investitor garaža u Puli i trgovačkog centra u Zagrebu, također u međuvremenu, postala jedna tvrtka iz Lihtenštajna.
Ipak, u prethodnoj priči je hrvatska respektabilna banka vrlo brzo po objavi poslova kojima se bavila izgubila povjerenje štediša i otišla u stečaj, a tvrtka u Lihtenštajnu je ostala vlasnik nebodera u Moskvi. Gradnju garaža u Puli i trgovačkog centra u Zagrebu nastavlja neka druga tvrtka iz Lihtenštajna.
Smatram da građani ne trebaju imati straha kupovati nekretnine koje grade naši "investitori", jer ako se i radilo o pranju novca kroz investicije u građevinarstvu, takvi objekti najčešće imaju najsolidniju dokumentaciju, vlasnički su čisti, imaju uporabne dozvole, etažirani su. Za vas ne bi trebalo biti nikakvog problema ako kupujete stan ili poslovni prostor u nekretninama koje imaju potpuno uredne papire.
Žarko Željko
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....