Najteži boks, a najlakši ribolov

ZAGREB - Vjerojatno ponukani upitom nekog gledatelja, ESPN-ovi su urednici okupili osmeročlanu ekspertnu skupinu znanstvenika, sportaša i novinara i dali im u zadatak da vrednuju 60 najpopularnijih sportskih igara i vještina prema 10 kriterija.

Visokorangirani lacrosse



Svaki član ekspertne skupine vrednovao je zahtjevnost pojedinog sporta prema svakom kriteriju ocjenom od 1 do 10. Potom je određena prosječna ocjena za svaki sport i svaki kriterij, a zbrojeni rezultati dali su konačnu ocjenu, prema kojoj je boks na prvome mjestu, hokej na ledu je drugi najteži sport, a američki nogomet je treći.

1. boks 72,37

2. hokej na ledu 71,75

3. američki nogomet 68,37

4. košarka 67,87

5. hrvanje 63,50

6. ultimate fight 63,37

7. tenis 62,75

8. gimnastika 62,50

9. bejzbol 62,25

10. nogomet 61,50

11. alpsko skijanje 60,62

11. vaterpolo 60,62

13. ragbi 60,50

14. lacrosse 60,37

15. rodeo (steer wrestling) 56,50

16. skok s motkom 55,87

17. hokej na travi 54,87

17. brzo klizanje 54,87

19. umjetničko klizanje 54,75

20. biciklizam (cesta) 54,37

20. odbojka 54,37

Redoslijed i ocjena

Ekspertna skupina blago je naginjala sportovima popularnim na američkom tlu, jer su visoko na ljestvici zahtjevnosti rangirani bejzbol/softbol, lacrosse, te neke discipline rodea. S druge strane, mnogi će teško prihvatiti da je skateboarding zahtjevniji od veslanja, da su među najtežih šest sportova čak tri borilačka, te da "navijaštvo" (cheerleading) spada među sportove.



ESPN-ovi stručnjaci pazili su i na višeslojnost određenih sportova, pa su tako atletika, plivanje, biciklizam i skijanje podijeljeni po srodnim skupinama disciplina. Jedinu čistu desetku kod svih osam stručnjaka dobila je gimnastika u kategoriji pokretljivosti, a najslabije je ocijenjen sportski ribolov prema kriteriju brzine (0,63).

'Bezbrižni' srednjoprugaši



Zanimljivo je i začelje ljestvice. Najmanje zahtjevan sport je sportski ribolov, a tek malo teža iskušenja čekaju biljariste, streljače i kuglače.



Neočekivano slabo plasirani su kajak/kanu (49. mjesto), te veslanje (39.), atletske duge (40.) i srednje pruge (43.).



Iako su se latili vrlo nezahvalnog posla i krenuli stranputicom, ESPN-ovi stručnjaci ipak su otvorili mnoga zanimljiva pitanja. Pokušali su, barem prividno na znanstveni način, saznati kojem je sportašu u tim presudnim trenucima utakmice, utrke ili dvoboja - najteže.



U konačnici, međutim, nitko se ne bavi sportom, niti ga prati kao navijač, zbog toga što je težak ili nezahtjevan.

Boks je najzahtjevniji sport? Zanimljivo mišljenje, ali boksači nastupaju dvaput godišnje, zar ne? Pa što onda reći za sport kojim se bavi Dirk Nowitzki, koji godišnje odigra i do 130 utakmica? A kako bih trebao vrednovati gimnastičare, čiji je trenažni proces iznimno zahtjevan? Mjesecima treniraju po 10 sati dnevno da bi izašli na natjecanje.



Imam iskustva u radu s Mirkom Filipovićemi mogao bih za slobodnu borbu reći da je najzahtjevnija. Međutim, ne mogu zaboraviti džudaše i njihove jednodnevne turnire. Kakav je to pakao, osam dvoboja u nekoliko sati, osam petominutnih vrhunaca u jednom danu!



Procjena ESPN-a mi je najblaže rečeno čudna. Lijepo je što su se primili izučavanja sporta, ali vrednovanje nejednakih stvari je nezahvalno, neprimjereno i nepošteno. Prema energetskim i neuromuskulaturnim zahtjevima, neusporedive su i skupine sportova, poput momčadskih igara, a kamoli kompletna lepeza sportova.



Zapravo, kao sportski znanstvenik protivnik sam i samog pokušaja da se izradi jedna ovakva ljestvica. Bogatstvo sporta je u njegovoj neusporedivosti.

Bogatstvo sporta je u neusporedivosti

obavljanje iste radnje ili vještine kroz duže razdoblje. Primjer: biciklisti (Lance Armstrong).



Snaga:



iskazivanje fizičke snage. Primjer: dizači utega (Nikolaj Pešalov).



Eksplozivnost:



primjena snage u što kraćem razdoblju. Primjer: atletičari skakači (Sergej Bubka).



Brzina:



što brže kretanje. Primjer: atletičari sprinteri (Asafa Powell).



Pokretljivost:



sposobnost iskretanja zlogobova u raznim pokretima. Primjer: gimnastičari (Robert Seligman).



Psihička stabilnost:



sposobnost svladavanja straha. Primjer: skijaši-skakač (Thomas Morgenstern).



Ustrajnost:



izdržavanje fizičke boli kroz duže razdoblje. Primjer: boksači (Stjepan Božić).



Koordinacija:



brza reakcija ekstremiteta na vizualni podražaj. Primjer: stolnotenisači (Zoran Primorac).



Analitika:



sposobnost procjene i reakcije na strateške situacije. Primjer: tehničar u odbojci (Ino Krnić).

KRITERIJ Izdržljivost:

Slobodan Mufić