ZAGREB - Prije nekoliko se tjedana Vlada pohvalila podatkom da je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama tijekom 2005. pao za četiri puta u odnosu na prethodnu godinu.
Točnije, tijela javne vlasti su, po izvještaju Središnjeg državnog ureda za upravu, 2004. godine zaprimila 19.600 takvih zahtjeva, a već je prošle godine broj zahtjeva pao na samo 4499, od kojih je riješeno njih čak 99,7 posto.
UNATOČ PRESUDAMA INFORMACIJE USKRAĆENE
Premijer Ivo Sanader ustvrdio je da je taj pad, među ostalim, rezultat "transparentnosti Vlade i svih tijela vlasti". Mediji su, pak, doveli u pitanje vjerodostojnost tog izvještaja jer se optimistični podaci nisu podudarali s onima koje je, primjerice, iznijela koalicija udruga "Javnost ima pravo znati".
Zasebno je pitanje kako Vlada tumači porast broja tužbi koje su građani, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, u istom razdoblju pokrenuli pred Upravnim sudom. Prema službenim podacima, broj tužbi je sa 2004. na 2005. porastao za više od tri puta - sa 25 na 82. Od ukupnog broja zaprimljenih tužbi, čak 92 ili 80 posto tužbi pokrenuto je upravo protiv ministarstava (82) i Vlade (10).
Upravni je sud dosad uvažio deset tužbi, od kojih, ponovno, najviše njih otpada na Vladu i ministarstva: Vlada je izgubila tri spora, Ministarstvo financija isto toliko, a Ministarstvo gospodarstva - jedan. Dosad je najeksponiranija bila uvažena tužba novinarke Radija 101 Jelene Berković protiv predsjednika Vlade zbog nedavanja na uvid izvješća Vladina ureda za unutarnji nadzor.
Na pitanje kako tumači podatak da se najveći broj uvaženih tužbi odnosi na ministarstva i Vladu, glasnogovornik Vlade Ratko Maček odgovara da je to logično.
- Najveći broj upita i ide prema Vladi i ministarstvima - kazao je Maček, dodajući kako je Vlada RH "u potpunosti otvorena u komunikaciji s građanima i pravnim osobama u RH."
I pad broja zahtjeva i porast tužbi u skladu su s trendovima u drugim zemljama koje su uvele zakone o pravu na pristup informacijama, objašnjava koautor hrvatskog zakona Viktor Gotovac.
- Posve je očekivano da će najviše zahtjeva biti u prvoj godini primjene zakona, jer građani žele ispitati svoja nova prava. Očekivano je i da broj tužbi na Upravnom sudu raste, jer građani postupno otkrivaju da je to adresa na koju se trebaju obratiti kad se na njihov zahtjev ne odgovori u zakonskom roku - govori Gotovac. No, ni jedan ni drugi podatak, dodaje, nije izravan dokaz o povećanoj tranparentnosti vlasti.
- Unekoliko je transparentnost sigurno veća jer sve više ljudi koristi kompjutor i sve više institutcija nesporne, javne podatke objavljuje na internetskim stranicama. No, prava će otvorenost vlasti tek doći na test kad do suda dođu zahtjevi za politički ili gospodarski osjetljivim informacijama - zaključuje Gotovac.
Orlanda Obad
Točnije, tijela javne vlasti su, po izvještaju Središnjeg državnog ureda za upravu, 2004. godine zaprimila 19.600 takvih zahtjeva, a već je prošle godine broj zahtjeva pao na samo 4499, od kojih je riješeno njih čak 99,7 posto.
UNATOČ PRESUDAMA INFORMACIJE USKRAĆENE
Premijer Ivo Sanader ustvrdio je da je taj pad, među ostalim, rezultat "transparentnosti Vlade i svih tijela vlasti". Mediji su, pak, doveli u pitanje vjerodostojnost tog izvještaja jer se optimistični podaci nisu podudarali s onima koje je, primjerice, iznijela koalicija udruga "Javnost ima pravo znati".
Zasebno je pitanje kako Vlada tumači porast broja tužbi koje su građani, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, u istom razdoblju pokrenuli pred Upravnim sudom. Prema službenim podacima, broj tužbi je sa 2004. na 2005. porastao za više od tri puta - sa 25 na 82. Od ukupnog broja zaprimljenih tužbi, čak 92 ili 80 posto tužbi pokrenuto je upravo protiv ministarstava (82) i Vlade (10).
Upravni je sud dosad uvažio deset tužbi, od kojih, ponovno, najviše njih otpada na Vladu i ministarstva: Vlada je izgubila tri spora, Ministarstvo financija isto toliko, a Ministarstvo gospodarstva - jedan. Dosad je najeksponiranija bila uvažena tužba novinarke Radija 101 Jelene Berković protiv predsjednika Vlade zbog nedavanja na uvid izvješća Vladina ureda za unutarnji nadzor.
Na pitanje kako tumači podatak da se najveći broj uvaženih tužbi odnosi na ministarstva i Vladu, glasnogovornik Vlade Ratko Maček odgovara da je to logično.
- Najveći broj upita i ide prema Vladi i ministarstvima - kazao je Maček, dodajući kako je Vlada RH "u potpunosti otvorena u komunikaciji s građanima i pravnim osobama u RH."
I pad broja zahtjeva i porast tužbi u skladu su s trendovima u drugim zemljama koje su uvele zakone o pravu na pristup informacijama, objašnjava koautor hrvatskog zakona Viktor Gotovac.
- Posve je očekivano da će najviše zahtjeva biti u prvoj godini primjene zakona, jer građani žele ispitati svoja nova prava. Očekivano je i da broj tužbi na Upravnom sudu raste, jer građani postupno otkrivaju da je to adresa na koju se trebaju obratiti kad se na njihov zahtjev ne odgovori u zakonskom roku - govori Gotovac. No, ni jedan ni drugi podatak, dodaje, nije izravan dokaz o povećanoj tranparentnosti vlasti.
- Unekoliko je transparentnost sigurno veća jer sve više ljudi koristi kompjutor i sve više institutcija nesporne, javne podatke objavljuje na internetskim stranicama. No, prava će otvorenost vlasti tek doći na test kad do suda dođu zahtjevi za politički ili gospodarski osjetljivim informacijama - zaključuje Gotovac.
Orlanda Obad
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....