KOMIŽA - U organizaciji Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Hrvatskog ronilačkog saveza, ovih je dana jugozapadno od Komiže na otoku Visu, u moru kod rta Stupišća, počela druga faza radova kako bi se iz olupine grčkoga teretnog parobroda Vassilios T. ispumpale preostale količine mazuta koji je prošle godine ozbiljno prijetio velikim onečišćenjem mora.
Već otprije na mjestu potonuća grčkoga broda postavljena je svijetleća plutača i zabranjen je prolaz za plovila u krugu od 500 metara. Izvođač radova je zagrebačka ronilačka tvrtka Maritim, koja je bila angažirana i prošloga ljeta, a u radovima još sudjeluju šibenski Neptun i splitski CIAN, uz nadzor inspektora Ministarstva kulture.
Zanimljivo je da je Maritimu Vassilios T. prvo morsko iskustvo, oni su prošlih godina bili angažirani uglavnom na kontinentu, gdje su iz Save i Dunava izvukli čak sedam brodova.
Predviđeno trajanje radova je dvadeset radnih dana. Jedini problem predstavljaju nam nepovoljni vremenski uvjeti koji nam ne dopuštaju postavljanje 250 metara duge brane koju ćemo sigurno preventivno postaviti prije nego što počnemo ispumpavanje mazuta - rekao je Smojver
Jutarnji list je potkraj lipnja prošle godine prvi izvijestio o ispuštanju mazuta s olupine i onečišćenju mora koje je prvi primijetio ronilac Lori Marović. Vassilios T. sagrađen je 1920. u Osaki, nosivost mu je bila 3673 BRT, a dug je 104 metra. Prevozeći ugljen, parobrod je stradao u noći 19. ožujka 1939. na putu iz Swanseeja u Veneciju.
Zbog kvara na kormilu, nasukao se na sam vanjski dio rta Stupišće i nakon toga potonuo, legavši na lijevi bok. Posada je, navodno, namjerno izazvala brodolom kako bi se brodovlasnik, koji ga je kupio 1938., domogao osiguranja.
Za razliku od prošlog ljeta, kad je u desetodnevnim radovima iz tovarnih prostora potonulog broda hitnom sanacijom ispumpano više od 50 tona mazuta, novi se radovi odvijaju u mnogo sigurnijoj situaciji, kako bi se nekontrolirano istjecanje mazuta saniralo u cijelosti.
Kako nam je rekao Alan Smojver, direktor Maritima i nositelj radova, ronioci već sondiraju tankove na olupini, na koje montiraju potreban broj ventila kroz koje će se glodalicom napraviti rupe na oplati i ispumpavati mazut.
Kako je na brodu, pretpostavlja se, ostala još samo manja količina mazuta, on će se ispumpavati u ronilački brod šibenske tvrtke Neptun, iz kojeg će se na obali ispred bivše tvornice za preradu ribe u Komiži prebacivati u cisternu splitskog Ciana. Odatle otpadno gorivo ide u Split na daljnje zbrinjavanje.
Bogoljub Mitraković
Već otprije na mjestu potonuća grčkoga broda postavljena je svijetleća plutača i zabranjen je prolaz za plovila u krugu od 500 metara. Izvođač radova je zagrebačka ronilačka tvrtka Maritim, koja je bila angažirana i prošloga ljeta, a u radovima još sudjeluju šibenski Neptun i splitski CIAN, uz nadzor inspektora Ministarstva kulture.
Zanimljivo je da je Maritimu Vassilios T. prvo morsko iskustvo, oni su prošlih godina bili angažirani uglavnom na kontinentu, gdje su iz Save i Dunava izvukli čak sedam brodova.
Predviđeno trajanje radova je dvadeset radnih dana. Jedini problem predstavljaju nam nepovoljni vremenski uvjeti koji nam ne dopuštaju postavljanje 250 metara duge brane koju ćemo sigurno preventivno postaviti prije nego što počnemo ispumpavanje mazuta - rekao je Smojver
|
Radovi
|
Zbog kvara na kormilu, nasukao se na sam vanjski dio rta Stupišće i nakon toga potonuo, legavši na lijevi bok. Posada je, navodno, namjerno izazvala brodolom kako bi se brodovlasnik, koji ga je kupio 1938., domogao osiguranja.
Za razliku od prošlog ljeta, kad je u desetodnevnim radovima iz tovarnih prostora potonulog broda hitnom sanacijom ispumpano više od 50 tona mazuta, novi se radovi odvijaju u mnogo sigurnijoj situaciji, kako bi se nekontrolirano istjecanje mazuta saniralo u cijelosti.
Kako nam je rekao Alan Smojver, direktor Maritima i nositelj radova, ronioci već sondiraju tankove na olupini, na koje montiraju potreban broj ventila kroz koje će se glodalicom napraviti rupe na oplati i ispumpavati mazut.
Kako je na brodu, pretpostavlja se, ostala još samo manja količina mazuta, on će se ispumpavati u ronilački brod šibenske tvrtke Neptun, iz kojeg će se na obali ispred bivše tvornice za preradu ribe u Komiži prebacivati u cisternu splitskog Ciana. Odatle otpadno gorivo ide u Split na daljnje zbrinjavanje.
Bogoljub Mitraković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....