ZAGREB - Hrvati su krajem ožujka ove godine samo na razne gotovinske kredite zadužili 42,7 milijardi kuna, a na kartice još dodatnih 3,96 milijardi kuna, tj. ukupno 46,6 milijardi kuna.
U samo dvije godine, zaduženost je povećana za 70 posto ili čak 13 milijardi kuna, a građani su na kartice svoju zaduženost povećali za dodatnih milijardu kuna.
Zabrinjavajuća je činjenica da su građani, od kraja 2000. godine svoju zaduženost na razne gotovinske kredite (za kupnju auta, preko kreditnih kartica i nenamjenske) povećali čak više od četiri puta, s početnih 13,6 milijardi na nevjerojatnih 55,8 milijardi kuna.
Banke kao što je poznato na nenamjenskim kreditima i onima preko kartica najviše zarađuju. Kamata se, po posljednjim podacima Hrvatske udruge banaka, za kredit u eurima bez depozita i statusa klijenta kreće od 8,49 posto (Međimurska banka) pa do 11 posto (Partner banka). Kamata na potrošačke kredite bez depozita i statusa klijenta kreće se, pak, od 7,5 posto (RBA) do 11 posto (Karlovačka banka).
Novi trend i u gotovinskim nenamjesnkim kreditima su oni u kunama bez valutne klauzule. Kamate na te kredite spustila se čak ispod one u eurima i kreće se oko osam posto.
Erste banka je ovih dana ponudila i kunske gotovinske kredite s ostatkom vrijednosti uz kamatu od 9,5 do 9,99 posto. Upozoravamo građane da dobro ispitaju tzv. akcijske ponude - one, naime, u pravilu vrijede samo za klijente banke.
Dobar primjer je akcija kunskih nenamjenskih kredita Splitske banke uz kamatu od 6,90 posto. No, ta kamata vrijedi samo za klijente i za rok otplate do dvije godine. Standardna kamata za neklijente je 9,80 posto.
Isti je slučaj s Volksbankom koja ima akcijsku kamatu od 7,69 do 7,99 posto, no kamata za neklijente je zapravo od 8,19 do 8,49 posto, a ovisi o roku otplate. U mnogim bankama kamata ovisi i o instrumentima osiguranja. Trebaju paziti i na naknadu koja se na eure kreće od 1,5 do dva posto.
Jadranka Šević
U samo dvije godine, zaduženost je povećana za 70 posto ili čak 13 milijardi kuna, a građani su na kartice svoju zaduženost povećali za dodatnih milijardu kuna.
Zabrinjavajuća je činjenica da su građani, od kraja 2000. godine svoju zaduženost na razne gotovinske kredite (za kupnju auta, preko kreditnih kartica i nenamjenske) povećali čak više od četiri puta, s početnih 13,6 milijardi na nevjerojatnih 55,8 milijardi kuna.
Banke kao što je poznato na nenamjenskim kreditima i onima preko kartica najviše zarađuju. Kamata se, po posljednjim podacima Hrvatske udruge banaka, za kredit u eurima bez depozita i statusa klijenta kreće od 8,49 posto (Međimurska banka) pa do 11 posto (Partner banka). Kamata na potrošačke kredite bez depozita i statusa klijenta kreće se, pak, od 7,5 posto (RBA) do 11 posto (Karlovačka banka).
Novi trend i u gotovinskim nenamjesnkim kreditima su oni u kunama bez valutne klauzule. Kamate na te kredite spustila se čak ispod one u eurima i kreće se oko osam posto.
Erste banka je ovih dana ponudila i kunske gotovinske kredite s ostatkom vrijednosti uz kamatu od 9,5 do 9,99 posto. Upozoravamo građane da dobro ispitaju tzv. akcijske ponude - one, naime, u pravilu vrijede samo za klijente banke.
Dobar primjer je akcija kunskih nenamjenskih kredita Splitske banke uz kamatu od 6,90 posto. No, ta kamata vrijedi samo za klijente i za rok otplate do dvije godine. Standardna kamata za neklijente je 9,80 posto.
Isti je slučaj s Volksbankom koja ima akcijsku kamatu od 7,69 do 7,99 posto, no kamata za neklijente je zapravo od 8,19 do 8,49 posto, a ovisi o roku otplate. U mnogim bankama kamata ovisi i o instrumentima osiguranja. Trebaju paziti i na naknadu koja se na eure kreće od 1,5 do dva posto.
Svaki Hrvat duguje 3000 euraProsječna zaduženost svakog građanina Hrvatske dosegnula je krajem ožujka ove godine 22.222 kuna ili čak 3000 eura. U nešto više u dvije godine Hrvati su povećali svoje prosječno zaduženje za gotovo 400 eura. Ukupni krediti građanima po prvi put su u ožujku premašili 100 milijardi kuna (100,6). Od navedenog iznosa 39% ili 38,9 milijarde kuna činili su stambeni krediti. Još veći iznos kredita od 42,7 milijardi kuna građani su zadužili za razne druge - gotovinske i potrošačke kredite. Za aute smo plaćali 9,15 milijardi kuna kredita, a na kartice još 3,69 milijardi. |
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....