ZADAR - Da ljudima ne kažem da hodam pomoću proteza, nitko to ne bi ni primijetio. Jer ja normalno živim, predajem studentima i uživam družeći se s prijateljima - veselo je rekao
dr. Franjo Smiljanić (56), docent povijesti na Sveučilištu u Zadru. Dr. Smiljaniću prije nekoliko godina amputirane su obje noge od koljena naniže, no uz pomoć proteza on je nastavio voditi normalan život.
Rođen je u Delnicama, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a od 1969. godine živi u Zadru. Na zadarskom Filozofskom fakultetu završio je studij povijesti i arheologije, a zatim je nastavio akademsku karijeru. No njegov život se promijenio prije desetak godina kada su mu otkazali bubrezi.
- Tada sam krenuo na dijalizu, no pojavili su se problemi s nogama. Teško sam hodao, napravio bih nekoliko koraka i zatim osjetio da nemam snage. Kad mi je transplantiran bubreg, pojavili su se ekcemi na lijevoj nozi. Liječnici su mi zatim amputirali nogu - ispričao je Smiljanić.
No rengendske su snimke ubrzo pokazale da je i njegova desna noga u teškom stanju i u roku od dvije godine ostao je i bez druge noge. - Bio je to naravno veliki šok i ja sam zbog toga patio. Nisam to htio nikome pokazati jer sam smatrao da mojom sudbinom ne trebam zamarati druge ljude - prisjetio se dr. Smiljanić. No pravi su problemi nastali kad je došao kući jer, budući da živi sam, nije znao kako će nastaviti život.
- Moji prijatelji, koji vode Inko centar u Zadru, gdje sam kupio krevet i kolica, željeli su mi pomoći. Jednog dana doveli su dr. Ivana Husića iz samoborske tvrtke Otto Bock Adria. On me pregledao i rekao: 'Na jesen ćemo ići na kavu' - rekao je Franjo Smiljanić koji je zatim angažirao medicinsku sestru da mu svaki dan pomaže u rehabilitaciji.
- Socijalna služba plaća dolazak sestre nekoliko puta tjedno. No za mene je to bilo pitanje života pa sam odlučio uz pomoć medicinske sestre
Slavice Kaštela trenirati svaki dan. Tako sam jačao organizam. Za to vrijeme u tvrtki Otto Bock napravili su mi obje proteze - ispričao je naš sugovornik koji je uz pomoć sofisticiranih potkoljenih proteza prohodao.
- Ove proteze su vrlo skupe, svaka stoji oko 6000 eura, no imao sam sreće jer sam dobio donaciju Fakulteta. To mi je spasilo život. Po zakonu imate pravo na klasične proteze, no meni je bilo jako teško hodati s njima - objasnio je Franjo Smiljanić. Smatra da bi nadležne institucije morale biti svjesne mogućnosti pružanja sofisticiranih proteza te bi osobama s invaliditetom trebale pomoći da ih nabave.
- Današnje proteze omogućavaju normalan život, a mislim da je problem što mnogi ljudi kojima su amputirane jedna ili obje noge nemaju dovoljno novca za njihovu nabavu - ustvrdio je dr. Smiljanić. Također smatra da je nakon amputacije pacijentima nužna edukacija da bi stekli uvid koje se tehnološke mogućnosti za normalan život.
- Kad ostanete bez noge, onda počnete plakati nad svojom sudbinom. U tom trenutku nemate ni dobre informacije o tome kakve se tehnološke mogućnosti pružaju da se uključite u svakodnevni život. A ljude s invaliditetom treba poticati, a ne izolirati - rekao je naposljetku Franjo Smiljanić i istaknuo da se pomoću modernih proteza bez problema može putovati brodom, vlakom ili avionom.
Međunarodna atletska federacija (IAAF) u ponedjeljak je naposljetku južnoafričkom paralimpijcu Oscaru Pistoriusu(21) zabranila natjecati se na Olimpijskim igrama u Pekingu. Zabrana je izrečena nakon što je
znanstveno istraživanje pokazalo da Pistorijus, kojemu su kao jednogodišnjem dječaku amputirane obje noge, zahvaljujući svojim protetičkim nogama Cheetah ima prednost u odnosu na ostale atletičare.
Pistorijus, poznat i po nadimku Blade Runner, pomoću Cheetah protetičkih nogu ne samo da može postići brzinu poput atletičara bez invaliditeta nego mu za to treba 25 posto manje energije. To je svakako povijesni događaj; zahvaljujući izvanrednim umjetnim nogama, sportaš s invaliditetom postao je superiorniji od ostalih atletičara.
Osim bioničkih ruku i izvanrednih protetičkih nogu, moderna tehnologija danas nudi umjetne inačice niza organa, uključujući i bioničko oko, elektronski slušni aparat, protezu za penis i testise, čeljust od titana, umjetno srce...
Zahvaljujući BrainGateu, čipu koji neuronsku aktivnost pretvara u pokrete, pacijenti s teško ozlijeđenom leđnom moždinom mogu svoje misli pretvarati u pokrete. No, to je tek početak jer idućih godina, zahvaljujući napretku znanosti, posebice regenerativne medicine zasnovane na korištenju matičnih stanica, prava poboljšanja u životu osoba s invaliditetom tek se očekuju. (Tanja Rudež)
Tanja Rudež
Rođen je u Delnicama, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a od 1969. godine živi u Zadru. Na zadarskom Filozofskom fakultetu završio je studij povijesti i arheologije, a zatim je nastavio akademsku karijeru. No njegov život se promijenio prije desetak godina kada su mu otkazali bubrezi.
| Prije 10 godina Franji Smiljaniću otkazali su bubrezi. Nakon transplantacije bubrega amputirane mu obje noge
|
No rengendske su snimke ubrzo pokazale da je i njegova desna noga u teškom stanju i u roku od dvije godine ostao je i bez druge noge. - Bio je to naravno veliki šok i ja sam zbog toga patio. Nisam to htio nikome pokazati jer sam smatrao da mojom sudbinom ne trebam zamarati druge ljude - prisjetio se dr. Smiljanić. No pravi su problemi nastali kad je došao kući jer, budući da živi sam, nije znao kako će nastaviti život.
- Moji prijatelji, koji vode Inko centar u Zadru, gdje sam kupio krevet i kolica, željeli su mi pomoći. Jednog dana doveli su dr. Ivana Husića iz samoborske tvrtke Otto Bock Adria. On me pregledao i rekao: 'Na jesen ćemo ići na kavu' - rekao je Franjo Smiljanić koji je zatim angažirao medicinsku sestru da mu svaki dan pomaže u rehabilitaciji.
- Socijalna služba plaća dolazak sestre nekoliko puta tjedno. No za mene je to bilo pitanje života pa sam odlučio uz pomoć medicinske sestre
Slavice Kaštela trenirati svaki dan. Tako sam jačao organizam. Za to vrijeme u tvrtki Otto Bock napravili su mi obje proteze - ispričao je naš sugovornik koji je uz pomoć sofisticiranih potkoljenih proteza prohodao.
- Ove proteze su vrlo skupe, svaka stoji oko 6000 eura, no imao sam sreće jer sam dobio donaciju Fakulteta. To mi je spasilo život. Po zakonu imate pravo na klasične proteze, no meni je bilo jako teško hodati s njima - objasnio je Franjo Smiljanić. Smatra da bi nadležne institucije morale biti svjesne mogućnosti pružanja sofisticiranih proteza te bi osobama s invaliditetom trebale pomoći da ih nabave.
- Današnje proteze omogućavaju normalan život, a mislim da je problem što mnogi ljudi kojima su amputirane jedna ili obje noge nemaju dovoljno novca za njihovu nabavu - ustvrdio je dr. Smiljanić. Također smatra da je nakon amputacije pacijentima nužna edukacija da bi stekli uvid koje se tehnološke mogućnosti za normalan život.
- Kad ostanete bez noge, onda počnete plakati nad svojom sudbinom. U tom trenutku nemate ni dobre informacije o tome kakve se tehnološke mogućnosti pružaju da se uključite u svakodnevni život. A ljude s invaliditetom treba poticati, a ne izolirati - rekao je naposljetku Franjo Smiljanić i istaknuo da se pomoću modernih proteza bez problema može putovati brodom, vlakom ili avionom.
Međunarodna atletska federacija (IAAF) u ponedjeljak je naposljetku južnoafričkom paralimpijcu Oscaru Pistoriusu(21) zabranila natjecati se na Olimpijskim igrama u Pekingu. Zabrana je izrečena nakon što je
znanstveno istraživanje pokazalo da Pistorijus, kojemu su kao jednogodišnjem dječaku amputirane obje noge, zahvaljujući svojim protetičkim nogama Cheetah ima prednost u odnosu na ostale atletičare.
Pistorijus, poznat i po nadimku Blade Runner, pomoću Cheetah protetičkih nogu ne samo da može postići brzinu poput atletičara bez invaliditeta nego mu za to treba 25 posto manje energije. To je svakako povijesni događaj; zahvaljujući izvanrednim umjetnim nogama, sportaš s invaliditetom postao je superiorniji od ostalih atletičara.
Osim bioničkih ruku i izvanrednih protetičkih nogu, moderna tehnologija danas nudi umjetne inačice niza organa, uključujući i bioničko oko, elektronski slušni aparat, protezu za penis i testise, čeljust od titana, umjetno srce...
Zahvaljujući BrainGateu, čipu koji neuronsku aktivnost pretvara u pokrete, pacijenti s teško ozlijeđenom leđnom moždinom mogu svoje misli pretvarati u pokrete. No, to je tek početak jer idućih godina, zahvaljujući napretku znanosti, posebice regenerativne medicine zasnovane na korištenju matičnih stanica, prava poboljšanja u životu osoba s invaliditetom tek se očekuju. (Tanja Rudež)
|
Slučaj Pistorijus: invalid superiorniji od atletičara
|
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....