Pišući o filmu "O za Osvetu" (V for Vendetta), ugledni američki magazin Vanity Fair postavio je smionu tezu. Po njegovu sudu film su zapravo režirala braća Wachowski, autori blockbuster trilogije "Matrix". Budući da se momci klone publiciteta i po svaku cijenu žele sačuvati svoju privatnost, izmislili su ime "James McTeigue" i njime potpisali film.
Nesumnjivo, zanimljiva postavka, no problem je u tome što James McTeigue uistinu postoji (u sličnu se stupicu uhvatio prije dvije godine i Denis Kuljiš, uvjeren da je Mark Burson, redatelj filma "Ultimate Force" s Mirko "Cro Copom" Filipovićem, zapravo pseudonim našeg producenta Rafaela Primorca). McTeige je, naime, dugogodišnji pomoćnik režije, koji je radio na sva tri "Matrixa", ali i na "Ratovima zvijezda: Klonovi napadaju". Rođeni Australac dobio je priliku života kada su Wachowski, iscrpljeni četverogodišnjom gnjavažom na trilogiji "Matrix", procijenili da im je posve dostatno da budu scenaristi i producenti svog novog projekta: neka se netko drugi gnjavi s glumcima, nedaćama na lokacijama i majstorima specijalnih efekata!
Osvetnik pod maskom
Scenarij "O za Osvetu" braća Wachowski napisala su sredinom prošlog desetljeća, prije nego što su režirali prvi "Matrix". Njihov producent Joel Silver obznanio im je da je još krajem osamdesetih godina otkupio prava na ekranizaciju kultnog strip romana Alana Moorea i Davida Lloyda te ih nagovorio da ga adaptiraju za film. Realizacija je postala aktualna tek nedavno, a kada je riješen problem redatelja, film je snimljen bez većih poteškoća.
"O za Osvetu" futuristički je akcijski triler, čija se radnja zbiva 2020. godine. Današnja Amerika ogrezla je u građanski rat i siromaštvo, a stanovništvo desetkuje i kuga. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji vladaju mir i red, ali samo zahvaljujući fašističkoj diktaturi: izvjesni Adam Sutler (John Hurt) uspio se domoći vlasti, a njegovi jurišnici uveli su čak i policijski sat, zabranivši nemoral (homoseksualnost je stavljena izvan zakona) i bilo kakve vrste poroka. Jedina prijetnja poretku je zagonetni tip pod maskom, koji se noću šulja Londonom i izvodi sabotaže, kojima je cilj uzdrmati režim i probuditi nijemu većinu. Neznanac se inspirirao povijesnim uzorom, domoljubom Guyem Fawkesom, koji je 1605. htio dignuti engleski parlament u zrak, ali su ga spriječili i pogubili. Osvetnik nosi masku s njegovim likom, a prilično je vičan i oružjima koja su bila u modi početkom 17. stoljeća: na mačevanju bi mu pozavidjeli i Errol Flynn i Rober Donat, čije filmove "O" rado prikazuje u svom podzemnom skloništu.
Jedne večeri "O" spasi od policije Evey (Natalie Portman), skromnu pomoćnicu u glavnoj državnoj televizijskoj postaji, i odvede je u svoj skriveni dom, dizajniran po ukusu ljudi koji vole stare stvari - antikni namještaj, glazbene evergreene i klasične filmove. Koliko god zahvalna, Evey se ne želi dovesti u situaciju da postane državni neprijatelj: čim joj se ukaže prilika, ona pobjegne, međutim, policija joj je na tragu, budući da se pretpostavlja da je ona pomoćnica zloglasnog disidenta. Istragu vodi inspektor Finch (Stephen Rea), koji se tijekom tog posla suočava s nemalim problemom: postupno ustanovljava da "O" možda i nije toliko u krivu kada diže pobunu protiv takvog režima.
Problemi s glumcima
Budžet od 50 milijuna dolara nije nešto osobito kada su u pitanju hollywoodski blockbusteri, međutim, braća Wachowski u ulogama producenata očito su se naučila kako štedjeti: snimalo se u Berlinu i oko njega, skupe londonske lokacije koristilo se samo kada se moralo, a svi spektakularni prizori - poput rušenja Big Bena i engleskog parlamenta - dočarani su uz pomoć kompjutora. Najvećim dijelom "O za Osvetu" je gotovo komorni film, sačinjen iz scena s jednim ili dvoje protagonista, koje ispresijecaju atraktivni akcijski umetci. McTeige je imao problema s glumcem koji će nastupati pod maskom: njegov prvotni izbor James Purefoy ("Sajam taštine", "Resident Evil") nije baš bio oduševljen činjenicom što mu nitko neće moći vidjeti lice, pa je umjesto njega uskočio Australac Hugo Weaving, kojeg je redatelj dobro upoznao tijekom snimanja tri "Matrixa". Premijera filma u studenom 2005., na dan kada je Guy Fawkes htio napraviti svoj spektakularni demonstrativni čin, otkazana je u posljednji trenutak: po jednima stoga što su sjećanja na nedavne eksplozije u Londonu bila još svježa, a po drugima naprosto zato što još film nije bio završen.
Prijem filma, koji sljedećeg četvrtka stiže u naša kina, iznimno je dobar. Ugledni internet kritičar James Berardinelli nazvao ga je prvim dojmljivim hollywoodskim ostvarenjem 2006. godine, a korisnici web stranice www.imdb.com dali su mu tako visoku ocjenu da se našao na 191. mjestu najboljih filmova svih vremena.
Jedna loša kritika
Jedini nepovoljan komentar stigao je od Alana Moorea, autora strip romana. On, naime, uopće nije gledao film, ali je pročitao scenarij i za njega ustvrdio da je "smeće". Poslije nije htio razgovarati ni s Wachowskima, niti s producentom Joelom Silverom. Treba ga razumjeti, budući da dvije prethodne ekranizacije njegovih strip romana nisu prošle osobito. Film "Iz pakla", s Johnnyjem Deppom koji u viktorijanskom Londonu istražuje ubojstva Jacka Trbosjeka, bio je komercijalni podbačaj, a još je gore ocijenjena "Družba izuzetnih gentlemena", isprazna ekranizacija uistinu sjajnog strip predloška. Da je Moore imao više sreće u prethodnim kontaktima s Hollywoodom, možda bi bio blagonakloniji prema filmu "O za osvetu". Jer taj to uistinu zaslužuje.
Nenad Polimac
Nesumnjivo, zanimljiva postavka, no problem je u tome što James McTeigue uistinu postoji (u sličnu se stupicu uhvatio prije dvije godine i Denis Kuljiš, uvjeren da je Mark Burson, redatelj filma "Ultimate Force" s Mirko "Cro Copom" Filipovićem, zapravo pseudonim našeg producenta Rafaela Primorca). McTeige je, naime, dugogodišnji pomoćnik režije, koji je radio na sva tri "Matrixa", ali i na "Ratovima zvijezda: Klonovi napadaju". Rođeni Australac dobio je priliku života kada su Wachowski, iscrpljeni četverogodišnjom gnjavažom na trilogiji "Matrix", procijenili da im je posve dostatno da budu scenaristi i producenti svog novog projekta: neka se netko drugi gnjavi s glumcima, nedaćama na lokacijama i majstorima specijalnih efekata!
Osvetnik pod maskom
Scenarij "O za Osvetu" braća Wachowski napisala su sredinom prošlog desetljeća, prije nego što su režirali prvi "Matrix". Njihov producent Joel Silver obznanio im je da je još krajem osamdesetih godina otkupio prava na ekranizaciju kultnog strip romana Alana Moorea i Davida Lloyda te ih nagovorio da ga adaptiraju za film. Realizacija je postala aktualna tek nedavno, a kada je riješen problem redatelja, film je snimljen bez većih poteškoća.
"O za Osvetu" futuristički je akcijski triler, čija se radnja zbiva 2020. godine. Današnja Amerika ogrezla je u građanski rat i siromaštvo, a stanovništvo desetkuje i kuga. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji vladaju mir i red, ali samo zahvaljujući fašističkoj diktaturi: izvjesni Adam Sutler (John Hurt) uspio se domoći vlasti, a njegovi jurišnici uveli su čak i policijski sat, zabranivši nemoral (homoseksualnost je stavljena izvan zakona) i bilo kakve vrste poroka. Jedina prijetnja poretku je zagonetni tip pod maskom, koji se noću šulja Londonom i izvodi sabotaže, kojima je cilj uzdrmati režim i probuditi nijemu većinu. Neznanac se inspirirao povijesnim uzorom, domoljubom Guyem Fawkesom, koji je 1605. htio dignuti engleski parlament u zrak, ali su ga spriječili i pogubili. Osvetnik nosi masku s njegovim likom, a prilično je vičan i oružjima koja su bila u modi početkom 17. stoljeća: na mačevanju bi mu pozavidjeli i Errol Flynn i Rober Donat, čije filmove "O" rado prikazuje u svom podzemnom skloništu.
Jedne večeri "O" spasi od policije Evey (Natalie Portman), skromnu pomoćnicu u glavnoj državnoj televizijskoj postaji, i odvede je u svoj skriveni dom, dizajniran po ukusu ljudi koji vole stare stvari - antikni namještaj, glazbene evergreene i klasične filmove. Koliko god zahvalna, Evey se ne želi dovesti u situaciju da postane državni neprijatelj: čim joj se ukaže prilika, ona pobjegne, međutim, policija joj je na tragu, budući da se pretpostavlja da je ona pomoćnica zloglasnog disidenta. Istragu vodi inspektor Finch (Stephen Rea), koji se tijekom tog posla suočava s nemalim problemom: postupno ustanovljava da "O" možda i nije toliko u krivu kada diže pobunu protiv takvog režima.
Problemi s glumcima
Budžet od 50 milijuna dolara nije nešto osobito kada su u pitanju hollywoodski blockbusteri, međutim, braća Wachowski u ulogama producenata očito su se naučila kako štedjeti: snimalo se u Berlinu i oko njega, skupe londonske lokacije koristilo se samo kada se moralo, a svi spektakularni prizori - poput rušenja Big Bena i engleskog parlamenta - dočarani su uz pomoć kompjutora. Najvećim dijelom "O za Osvetu" je gotovo komorni film, sačinjen iz scena s jednim ili dvoje protagonista, koje ispresijecaju atraktivni akcijski umetci. McTeige je imao problema s glumcem koji će nastupati pod maskom: njegov prvotni izbor James Purefoy ("Sajam taštine", "Resident Evil") nije baš bio oduševljen činjenicom što mu nitko neće moći vidjeti lice, pa je umjesto njega uskočio Australac Hugo Weaving, kojeg je redatelj dobro upoznao tijekom snimanja tri "Matrixa". Premijera filma u studenom 2005., na dan kada je Guy Fawkes htio napraviti svoj spektakularni demonstrativni čin, otkazana je u posljednji trenutak: po jednima stoga što su sjećanja na nedavne eksplozije u Londonu bila još svježa, a po drugima naprosto zato što još film nije bio završen.
Prijem filma, koji sljedećeg četvrtka stiže u naša kina, iznimno je dobar. Ugledni internet kritičar James Berardinelli nazvao ga je prvim dojmljivim hollywoodskim ostvarenjem 2006. godine, a korisnici web stranice www.imdb.com dali su mu tako visoku ocjenu da se našao na 191. mjestu najboljih filmova svih vremena.
Jedna loša kritika
Jedini nepovoljan komentar stigao je od Alana Moorea, autora strip romana. On, naime, uopće nije gledao film, ali je pročitao scenarij i za njega ustvrdio da je "smeće". Poslije nije htio razgovarati ni s Wachowskima, niti s producentom Joelom Silverom. Treba ga razumjeti, budući da dvije prethodne ekranizacije njegovih strip romana nisu prošle osobito. Film "Iz pakla", s Johnnyjem Deppom koji u viktorijanskom Londonu istražuje ubojstva Jacka Trbosjeka, bio je komercijalni podbačaj, a još je gore ocijenjena "Družba izuzetnih gentlemena", isprazna ekranizacija uistinu sjajnog strip predloška. Da je Moore imao više sreće u prethodnim kontaktima s Hollywoodom, možda bi bio blagonakloniji prema filmu "O za osvetu". Jer taj to uistinu zaslužuje.
Nenad Polimac
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....