Za stravičan masakr nad svojom biološkom majkom Vesnom Paulin Rakić (43), očuhom Georgom (39) i njihovim sinom Bojanom (13) u Ljubljani je na 30 godina zatvora osuđen Ivan Perič. Iako bi mu priznanje i kajanje vjerojatno ublažili kaznu, optuženik Perič od početka postupka negirao je krivnju, no treba napomenuti i da je njegov položaj tužiteljstvo opteretilo brojnim dokazima i iskazima suučesnika.
Najnovija vijest dolazi iz Beograda, gdje je 2. studenoga, u spektakularnoj akciji tamošnjih elitnih specijalaca, uhićen 44-godišnji Krsto Stanišić, član nemilosrdne kriminalne skupine koju policajci europskih država smatraju odgovornom za više od 20 umorstava. Neslužbeni je podatak da beogradski kriminalisti povezuju Krstu Stanišića s ubojstvom Rakićevih u Rovinju.
Krsto Stanišić, državljanin Crne Gore, član nemilosrdne kriminalne skupine, uhićen je 2. studenoga ove godine u Beogradu. Među brojnim likvidacijama priznao je i onu u Istri počinjenu u kolovozu 2002. godine
|
Krsto Stanišić, inače državljanin Crne Gore podrijetlom iz Nikšića, uhićen je na ulici u Beogradu 2. studenoga ove godine po tjeralici njemačkog Bundeskriminalamta i tamošnjeg ureda Interpola Wiesbaden, izdanoj zbog osnovane sumnje da je upleten u krivotvorenje novca te da je oformio opasnu kriminalnu skupinu u Njemačkoj.
Osim falsificiranja, Stanišića sumnjiče i za krijumčarenje velikih količina narkotika iz Turske u zapadnu Europu. Sva kaznena djela počinjena su u sastavu skupine koju dovode u vezu s više od dvadeset likvidacija u Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji i drugim državama nekadašnje SFR Jugoslavije. Dio članova skupine okorjelih bandita pobijen je u obračunima na beogradskim ulicama. Većina pripadnika skupine upoznala se tijekom boravka u SAD-u, a dio je trenutačno u zatvorima zapadne Europe zbog trgovanja drogom.
Ubojstva poduzetnika Georga Rakića (39), njegove supruge Vesne Paulin Rakić (43) i njihova 13-godišnjeg sina Bojana, koja su šokirala hrvatsku i slovensku javnost, bila bi samo dio krvavog puta okorjelog kriminalca iz Crne Gore.
Tijela unesrećenih pronađena su 21. kolovoza 2002. godine u prizemnom apartmanu u rovinjskom naselju Valsavia. Stravičan prizor zatekli su susjedi nakon što su dan-dva prije oko prizemnog apartmana Rakićevih osjetili nesnosan smrad. Očevid na mjestu masakra obavili su pulski kriminalisti, a zaključili su da je ubojica ušao kroz prozor spavaće sobe, automatskim oružjem u toaletu ubio majku, a u krevetu spavaće sobe oca i dijete. Dio kriminalističke obrade provodili su operativci Odjela za krvne delikte ljubljanske kriminalističke policije. Oni su diskretno nadzirali i tražili indicije oko osoba iz okruženja pobijenih žrtava.
Ivan Perič, navodni ubojica majke, polubrata i očuha, nikada nije priznao krivnju, iako bi mu priznanje i kajanje vjerojatno skratilo zatvorsku kaznu. Tijekom suđenja saslušano je 179 svjedoka i mnoštvo sudskih vještaka, a Perič je na trideset godina robije osuđen u rujnu ove godine
|
Na mjestu zločina hrvatski su istražitelji rasvijetlili da je nakon masakra počinitelj izišao iz "apartmana strave", ostavivši iza sebe vrlo malo tragova. Od trenutka zločina do pronalaska leševa proteklo je najmanje 48 sati, što je ubojici bilo dovoljno da umakne preko nekoliko državnih granica. Nekoliko dana nakon prvih novinskih napisa o stravičnom zločinu u Rovinju, pulski policijski operativci ispitali su jedinog preživjelog člana obitelji Rakić, Ivana Periča, sina pokojne Vesne Paulin-Rakić iz prvog braka. Perič je dao iskaz o okolnostima trostrukog ubojstva. Jedna od hipoteza na kojoj su policijski istražitelji temeljili verziju zločina bila je koristoljublje tog 22-godišnjaka, nezadovoljstvo odnosom majke i očuha prema njemu, kao i bolesna želja da preuzme obiteljski poslovni imperij. Teretila ga je činjenica da je znao u koje vrijeme njegova obitelj ide spavati i koji prozor rovinjskog apartmana uglavnom ostaje otvoren.
Punih mjesec dana krim policajci iz Pule, Zagreba i Ljubljane nisu imali dovoljno jake argumente da liše slobode Ivana Periča. Međutim, 18. listopada ujutro slovenski policajci upali su u poduzeće Mondo u Ljubljani, lisicama vezali nasljednika tvrtke i novog direktora Ivana Periča, ali i njegovu djevojku Katju. Svoje pravo na jedan telefonski poziv Ivan Perič iskoristio je kako bi se javio svojem branitelju Peteru Čeferinu, susjedu iz Grosuplja, eminentnom slovenskom odvjetniku.
Biološkog oca Ivana Periča, Zagrepčanina Stanka Perića, bivšeg supruga ubijene Vesne Pavlin Rakič (43), u međuvremenu su saslušali inspektori Odsjeka za krvne delikte PU zagrebačke. Perić se nije dovodio u vezu sa stravičnim događajem, a povod da ga se pozove na razgovor bila je informacija koju je pred sucem Okružnog suda u Ljubljani dala jedna od saslušanih osoba. Riječ je o pretpostavci da bi Stanko Perić mogao znati bitne informacije koje bi mogle pomoću pri traganju za trostrukim ubojicom.
Mladog Ivana Periča zapravo je odao njegov mobilni telefon. Slovenska protuobavještajna agencija dala je kriminalistima rezultat arhive poziva i promjene repetitora, iz čega se vidjelo da je na dan ubojstva mobitel prešao državnu granicu u blizini Zagreba, vjerojatno na Bregani. Tako je pao Peričev iskaz dan još pulskoj policiji da je na dan masakra bio u Ljubljani zbog ozljede slušnog bubnjića koju je zadobio kada je s prijateljima ronio. K tome, bolnička djelatnica na primanju bolesnika provjerila je evidenciju hospitaliziranih i utvrdila da Ivan Perič nigdje nije upisan.
Nadalje, Periča je najviše teretio Igor Mišković, koji mu je pribavio oružje i koji je kao pomagač osuđen na tri i pol godine zatvora. Jedan od krunskih dokaza protiv Periča bile su i dvije snimke nadzornih kamera na naplati cestarine u Videžu. Njegova Škoda snimljena je na putu za Rovinj, a idući dan na povratku za Ljubljanu.
Premda je Ivan Perič, na temelju vlastitog pristanka, poligrafski ispitan odmah nakon zločina u prostorijama Policijske uprave istarske, hrvatski inspektori pustili su ga unatoč tome što je rezultat testa bio dvojben. Službeno priopćenje glasilo je da ne postoji sumnja na njegovu povezanost s trostrukim ubojstvom. Kasnije je Vlatko Nuić, županijski državni odvjetnik iz Pule, novinarima rekao da je to bio taktički potez nakon kojega se Perič opustio i uljuljkao.
- Imamo određenu taktiku u otkrivanju počinitelja, široki krug osumnjičenih valja suziti kako bi se otkrili pravi počinitelji. Bitno je da se počinitelji opuste. Svako je saznanje pomoglo i vodilo cilju otkrivanja počinitelja, a samo uhićenje smo iz navedenih, ali i još nekih razloga, koje ćemo naknadno objasniti, prepustili Slovencima - rekao je tada Nuić. Uslijedio je kazneni postupak u koji su postupno ulazile i druge osobe. Djevojka Katja ubrzo je ispala iz kruga osumnjičenika, no pojavila su se dva Peričeva prijatelja, od kojih mu je jedan pomogao nabaviti automatski pištolj Škorpion s prigušivačem. Sudski epilog masakra u Rovinju dogodio se u rujnu ove godine. Odlukom Vrhovnog suda Republike Slovenije Periču je potvrđena kazna od 30 godina zatvora za trostruko ubojstvo iz koristoljublja.
Tijekom suđenja saslušano je 179 svjedoka i mnoštvo sudskih vještaka. Perič je cijelo vrijeme ustrajao u tvrdnji da nije počinio zločin te da se sa svojom obitelji jako dobro slagao. Peričev odvjetnik Čeferin tvrdio je da su bitni dokazi protiv njegova klijenta dobiveni nezakonito, poput snimke razgovora u kojima je "priznao" da je ubijao u Rovinju. Odvjetnik je govorio da Perič nije sposoban za okrutan čin ubojstva majke "koju je neizmjerno volio" i mlađeg brata "kojemu je mijenjao pelene". Čeferinu se činio nevjerodostojan iskaz svjedoka Igora Miškovića, koji je rekao da je prodao Periću oružje kojim je počinjeno ubojstvo. Mišković je, naime, policijski doušnik protiv kojeg se vodi 15 sudskih postupaka a da ni dana nije proveo u pritvoru. Koji su mogući motivi stravičnog zločina Krste Stanišića za sada nije poznato. Prema pisanju Slovenskih novica Stanišić je, navodno, s pokojnim Georgom Rakićem (koji je inače bivši pripadnik JNA podrijetlom iz Srbije) imao neraščišćene i velom tajne obavijene poslovne odnose.
Naime, policijski izvor tog slovenskog dnevnog lista dao je informaciju da je tijekom kriminalističke obrade u Beogradu Krsto Stanišić sam izjavio da je u hrvatskom dijelu Istre ubio dijete, oca i majku, no nije se mogao sjetiti njihova prezimena.
| Žrtve mahnitog ubojice bili su supružnici Georg Rakić (43) i Vesna Paulin Rakić (39). S njima je u rovinjskom apartmanskom naselju Valsavia likvidiran i njihov trinaestogodišnji sin Bojan |
|
Vesna Paulin Rakič također je početkom 90-ih bila zaposlena u slovenskom Ministarstvu obrane. Njezin otac bio je jedan od najuglednijih oficira Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Iz prvog braka s jednim Zagrepčaninom imala je sina Ivana, danas 22-godišnjaka. S Georgom Rakičem imala je sina Bojana. Rakičevi su bili jedna od najbogatijih naturaliziranih obitelji u Sloveniji. Nakon njihove smrti poduzeće Mondo, koje je po sudskoj ovlasti vodio 22-godišnji Ivan Perič, zapalo je u velike teškoće i pred bankrotom je. (D. B.)
Rakići - zaposlenici ministarstva obrane Republike SlovenijeZAGREB - Sve do raspada SFRJ i odcjepljenja Slovenije pokojni Georg Rakič zvao se Đorđe Rakić. Nakon vojne karijere u JNA prešao je u Ministarstvo obrane Republike Slovenije, gdje je pred kraj vojne karijere obnašao dužnost visokopozicioniranog logističara. Bavio se trgovinom oružjem, a nakon izlaska iz ministarstva osnovao je poduzeće Mondo koje se bavilo ugradnjom ugostiteljske opreme. Bio je ekskluzivni dobavljač opreme za slovenski trgovački gigant Mercator.
|
Odvjetnik traži obnovu kaznenog postupkaLJUBLJANA - Dr. Peter Čeferin, odvjetnik Ivana Periča, najavio je podnošenje zahtjeva za obnovu kaznenog postupka protiv njegova klijenta ako se informacije iz Beograda pokažu istinitima. Neslužbeno doznajemo da je u slovenskoj policiji, među visokorangiranim kriminalistima iz Ljubljane, tijekom obrade nad Ivanom Peričem bilo dosta neslaganja. Naime, jedna struja među njima imala je zadatak po svaku cijenu prikupiti dokaze protiv tada 22-godišnjka Periča. Druga struja, oni profesionalniji, dolazili su do zaključka da nema osnova po kojima bi Perič trebao biti kazneno prijavljen za zločin. Nadjačala je prva skupina policajaca, dok je iz druge skupine dio degradiran, a pojedini su dobili ili svojevoljno dali otkaze iz policije. (D. B.) |
- Tajni svjedok je policiji početkom 2001. godine dao sva imena članova ove kriminalne grupe, koja se u policiji vodi pod nazivom "Amerika" i detaljno opisao nekoliko ubojstava koje su oni počinili - navodi "Blic".
Prema Srećkovom svjedočenju, koje je objavio ovaj list, organizator svih ubojstava bio je Mileta Miljanić Majk.
- Srećko je tada tvrdio i da je Krsto Stanišić, iako je u to vrijeme živio u Mađarskoj, bio upoznat sa svim likvidacijama. MUP Srbije je već duže vrijeme imao saznanja da Krsto Stanišić boravi u Beogradu, a prije dva mjeseca viđen je u društvu Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, u jednom kasinu, kada je uhićen šabački kriminalac Uglješa Aranitović Ugo. Posljednji put Stanišić je spomenut na suđenju optuženima za zločin na Ibarskoj magistrali, kada je Boško Vušurović, brat ubijenog Dragana, u izjavi sudu naveo da je on jedan od izvršitelja zločina - piše "Blic".
Prema pisanju "Blica", kao jezgra mafije svjedok pod pseudonimom Srećko, naveo je Miletu Miljanića Majka, koji je prije tri godine uhićen u Švicarskoj zbog šverca 114 kilograma kokaina, zatim Zorana Jakšića, Željka Maksimovića, Slobu Šolaju, Milana Đorđevića zvanog Bombona, Veska Raičevića Medu, ali i dvojicu policajaca.
- Svi oni bili su bliski prijatelji Voje Amerikanca, a u likvidacije su krenuli poslije njegovog nestanka 1997. godine. Osvećujući Vojino ubojstvo, iako njegov leš nikada nije nađen, ova grupa je osumnjičena da je likvidirala Bojana Petrovića, Milana Roganovića Roga i Mišu Cvjetičanina, zeta Radeta Ćaldovića, zvanog Ćenta. Srećko je ovu grupu optužio i za likvidacije generala policije Radovana Stojičića Badže, policijskih pukovnika Milorada Vlahovića i Dragana Simića, ali i za ubojstva Ćente, novinarke Maje Pavić, Jusufa Bulića, Zorana Šijana, Zorana Todorovića Kundaka i drugih, navodi "Blic". (D. B.)
Krsto Stanišić u klanu zloglasnog Voje AmerikancaBEOGRAD - Prema pisanju beogradskog "Blica" od 3. studenog, Stanišić je spominjan i u tajnom svjedočenju mafijaškog svjedoka pod pseudonimom Srećko, kao kum Voje Raičevića, zvanog Amerikanac.
|
Davor Butorac
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....