Ovaj tjedan čitamo o jednom od temelja židovstva, jednoj od 613 zapovijedi, Brit Mila, obrezivanju. To je savez između Boga i Abrahama, utemeljitelja židovstva, sklopljen prije oko 4000 godina.
“Ovo je moj savez, koji ćete čuvati između mene i sebe i tvojeg sjemena nakon tebe: svako muško neka vam bude obrezano. Obrežite se i neka to bude znak saveza između mene i vaših sinova. Svako muško staro osam dana bit će obrezano u svim naraštajima” (Postanak 17, 10-12).
Abraham je primio obvezu da pouči svoje sinove kako da zauvijek idu Božjim putem, dok je Bog Abrahamu obećao vječnost židovskog naroda: dok postoji čovječanstvo, postojat će i židovski narod. Kao što vidimo, židovski narod i dalje obrezuje svoje sinove i ponosno nosi znak Božjeg saveza, a Bog se pobrinuo za opstanak židovskog naroda. Mnoge Božje zakone je objeručke prihvatila znanost, a među njima i obrezivanje. Nekada je to bio način kako su se Židovi i nežidovi razlikovali. No, to se promijenilo - od Drugoga svjetskog rata milijuni dječaka su obrezani iz medicinskih i drugih nereligioznih razloga.
Obrezivanje je postalo uobičajeno u zapadnom svijetu, a najviše u SAD-u. Tamo je obrezano oko 70 posto muške novorođenčadi, a u Kanadi oko 48 posto. Obrezivanje kao vjerska obveza obavlja se na gotovo sto posto židovske i muslimanske muške djece. Prema medicinskim istraživanjima, obrezivanje osam puta smanjuje vjerojatnost infekcije AIDS-om te smanjuje šanse za rak penisa. Obrezivanje u dječaka dokazano smanjuje vjerojatnost infekcijske upale mokraćnih putova do deset puta te mogućnost zaraze sifilisom. Uz sve to, partnerice obrezanih muškaraca rjeđe obolijevaju od raka vrata maternice nego partnerice neobrezanih. Kraće rečeno, obrezivanje je jedan od klasičnih primjera za tisućama godina staro biblijsko “predviđanje” moderne znanosti, u ovome slučaju medicine. Isto tako zanimljivi nisu samo čin i posljedice obrezivanja, već i vrijeme. Obrezivanje se obavlja osmoga dana od rođenja, kako je zapovjedila Tora: Osmoga dana bit će obrezan ( Lev 12,3). U nekim okolnostima obrezivanje se odgađa iz zdravstvenih razloga, ali kad opasnost prođe i dječak potpuno ozdravi, ono se ipak obavlja.
Znanost je našla razloge za obrezivanje upravo osmoga dana: prije osmoga dana krvarenje kod beba može biti opasno po život. Međutim, znanost je pokazala da se do osmog dana razvija važan faktor za zgrušavanje krvi, vitamin K. Ako se on ne stvara u dovoljnoj količini do sedmoga dana djetetova života, očito je prvi siguran dan za obrezivanje - osmi dan! Isto tako, protrombin, još jedan bitan faktor za zgrušavanje krvi, osmoga dana dostiže razinu višu od prosječne - 110 posto - a sljedećega dana pada i ustaljuje se na 100 posto. Prema tome, količine vitamina K i protrombina osmoga dana idealne su za obrezivanje.
Na ovakve fascinantne stvari jedino što možemo reći jest isto što je rekao i kralj David: “O, koliko li si djela stvorio, Gospode, i sva si ih mudra učinio” (Ps 104, 24).
rabin Kotel Da Don
“Ovo je moj savez, koji ćete čuvati između mene i sebe i tvojeg sjemena nakon tebe: svako muško neka vam bude obrezano. Obrežite se i neka to bude znak saveza između mene i vaših sinova. Svako muško staro osam dana bit će obrezano u svim naraštajima” (Postanak 17, 10-12).
Abraham je primio obvezu da pouči svoje sinove kako da zauvijek idu Božjim putem, dok je Bog Abrahamu obećao vječnost židovskog naroda: dok postoji čovječanstvo, postojat će i židovski narod. Kao što vidimo, židovski narod i dalje obrezuje svoje sinove i ponosno nosi znak Božjeg saveza, a Bog se pobrinuo za opstanak židovskog naroda. Mnoge Božje zakone je objeručke prihvatila znanost, a među njima i obrezivanje. Nekada je to bio način kako su se Židovi i nežidovi razlikovali. No, to se promijenilo - od Drugoga svjetskog rata milijuni dječaka su obrezani iz medicinskih i drugih nereligioznih razloga.
Obrezivanje je postalo uobičajeno u zapadnom svijetu, a najviše u SAD-u. Tamo je obrezano oko 70 posto muške novorođenčadi, a u Kanadi oko 48 posto. Obrezivanje kao vjerska obveza obavlja se na gotovo sto posto židovske i muslimanske muške djece. Prema medicinskim istraživanjima, obrezivanje osam puta smanjuje vjerojatnost infekcije AIDS-om te smanjuje šanse za rak penisa. Obrezivanje u dječaka dokazano smanjuje vjerojatnost infekcijske upale mokraćnih putova do deset puta te mogućnost zaraze sifilisom. Uz sve to, partnerice obrezanih muškaraca rjeđe obolijevaju od raka vrata maternice nego partnerice neobrezanih. Kraće rečeno, obrezivanje je jedan od klasičnih primjera za tisućama godina staro biblijsko “predviđanje” moderne znanosti, u ovome slučaju medicine. Isto tako zanimljivi nisu samo čin i posljedice obrezivanja, već i vrijeme. Obrezivanje se obavlja osmoga dana od rođenja, kako je zapovjedila Tora: Osmoga dana bit će obrezan ( Lev 12,3). U nekim okolnostima obrezivanje se odgađa iz zdravstvenih razloga, ali kad opasnost prođe i dječak potpuno ozdravi, ono se ipak obavlja.
Znanost je našla razloge za obrezivanje upravo osmoga dana: prije osmoga dana krvarenje kod beba može biti opasno po život. Međutim, znanost je pokazala da se do osmog dana razvija važan faktor za zgrušavanje krvi, vitamin K. Ako se on ne stvara u dovoljnoj količini do sedmoga dana djetetova života, očito je prvi siguran dan za obrezivanje - osmi dan! Isto tako, protrombin, još jedan bitan faktor za zgrušavanje krvi, osmoga dana dostiže razinu višu od prosječne - 110 posto - a sljedećega dana pada i ustaljuje se na 100 posto. Prema tome, količine vitamina K i protrombina osmoga dana idealne su za obrezivanje.
Na ovakve fascinantne stvari jedino što možemo reći jest isto što je rekao i kralj David: “O, koliko li si djela stvorio, Gospode, i sva si ih mudra učinio” (Ps 104, 24).
rabin Kotel Da Don
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....