Nakon što je Opatija prije dva tjedna dobila strateški paket dionica hotelske kuće Liburnia Riviera Hoteli ponovno se otvorilo pitanje koje već godinama čeka odgovor - kada i kako će taj grad postati elitna turistička destinacija?
Opatijski turizam je tijekom svoje 160 godina duge povijesti doživljavao uspone i padove, a najveću slavu uživao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to doba mondeno austrougarsko liječilište postao je omiljeno okupljalište aristokracije srednje Europe, u njega su na odmor dolazili carevi, kraljevi i kraljice, vojskovođe i slavni umjetnici. Između dva rata Opatiju preuzimaju Talijani i pretvaraju u svoje ljetovalište, a od 1945. postaje dio nove jugoslavenske države.
Dok je u starim danima njegovala elitni i zdravstveni turizam, Opatija svoj poslijeratni turistički uzlet duguje popularnosti stečenoj glazbenim festivalima, lječilišnim uspjesima zdravstvene ustanove Thalassoterapija i bumu masovnog turizma koji je nastupio sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Početkom devedesetih nastupa doba turističke recesije: u velik broj hotela do tada svemoćne LRH dolaze prognanici iz drugih dijelova Hrvatske, postojeći objekti se ne moderniziraju, a mnoga reprezentativna zdanja se stihijski prodaju bez pravog razloga. Ipak, devedesete će ostati upamćene i po uzletu noćnog života grada, te činjenici da se tisuće mladih Riječana svakog vikenda slijevalo u desetak diskoklubova i mnogobrojne kafiće koji su radili do kasno u noć. Početkom novog stoljeća noćni život seli nazad u Rijeku tako da danas Opatija ima svega nekoliko popularnih kafića i jednu diskoteku kao glavna mjesta za večernje izlaske.
"Opatija bajna", kako ju je svojim besmrtnim evergrinom prije više od pola stoljeća opjevao Ivo Robić, još je pored Dubrovnika najpoznatiji turistički grad u Hrvatskoj, ali čak će se i njeni najveći štovatelji složiti s ocjenom da je ta slava više rezultat "starih dobrih vremena" nego stvarnog današnjeg stanja na terenu. Premda se diči s desetak hotela visokog ranga sa četiri i pet zvjezdica, njihova ponuda je još daleko od one koja se u tom rangu može dobiti u okolnim zemljama ili čak susjednoj Istri.
Prosječan gost "stare dame", kako zbog davnašnje razine ponude nazivaju Opatiju, i sam je u "najboljim godinama": prelazi dobnu granicu od 45 godina, na pansionski smještaj troši između 20 i 100 eura dnevno, a na izvanpansionske sadržaje znatno manje. Za večernje izlaske osim Ljetne pozornice stoji mu na raspolaganju tek nekoliko lokala i jedna diskoteka, a za kupanje plaže koje su prije desetak dana prvi put zaradile Plavu zastavu.
Najjači aduti Opatije tako ostaju njena gastronomska ponuda, prekrasni parkovi i vrhunska welness ponuda, te deset kilometara duga Šetnica Franje Josipa. Nositelji opatijskog turizma vjeruju da bi grad ponovno mogao opravdati status pojma za mondeno ljetovalište koji je nekad imao. Svaki od aktera s kojima smo razgovarali ima specifičan odgovor na pitanje kako se to može postići.
Uzmemo li u obzir sve elemente turističke ponude u gradu, trebamo biti pošteni i reći da danas kao destinacija zaslužujemo tri zvjezdice, a za pet ćemo se morati još itekako svi potruditi - smatra opatijski gradonačelnik Amir Muzur. On priznaje da se Turistička zajednica grada zajedno s hotelijerima u poslovanju još uvijek prečesto oslanja na pouzdan, ali potpuno zastarjeli model masovnog turizma, a na takav način liburnijska destinacija sigurno nikad neće ostvariti željene pomake.
Ne bi li stala na kraj takvom poslovanju, aktualna je gradska vlast odlučila jasno definirati polazišta koja bi Opatiju trebala pogurati u željenom smjeru. - U našoj viziji Opatija treba prije svega ostalog postati prijestolnica kongresnog turizma, težiti da postane jedno od središta event industrije i mjesto vrhunske welness usluge - tumači Muzur.
Budimo realni. Danas se iz Zagreba do Opatije automobilom stiže za manje od dva sata, a s obzirom na poznatu sklonost stanovnika glavnoga grada prema Opatiji, treba jasno reći da je Zagreb naše glavno turističko tržište
gradonačelnik Muzur
Iako je Opatija već desetljećima poznata po svojim kongresima, skučenost hotelskih kongresnih dvorana onemogućuje da Staroj Dami dođu u goste veliki svjetski skupovi pa je jedan od prioriteta sadašnjih gradskih vlasti pretvaranje danas otvorene Ljetne pozornice u polivalentnu dvoranu s pokretnim krovom koja će moći primiti i dvije tisuće ljudi.
Gradnja takve dvorane omogućila bi i uprizorenje velikih glazbeno-scenskih spektakala, a gradonačelnik kaže kako namjeravaju da grad 52 tjedna u godini ima manifestacije koji će njegovim gostima davati razloge za posjet.
Što se tiče koncepta često spominjanog "grada-muzeja", gradonačelnik ističe da je riječ o projektu čiji je cilj iskoristiti staru slavu grada za oplemenjivanje njegove ukupne ponude.
- Danas više nitko ne može uspješno raditi nudeći isključivo sunce i more pa smo svojim gostima kao dodatak turističkoj ponudi odlučili predstaviti i povijest - kaže Muzur. Prema njegovim riječima, treba redefinirati i ciljne skupine gostiju za koje Opatija mora sustavno graditi ponudu. Muzur također ističe kako to nisu Talijani, Nijemci ili Slovenci, nego ponajprije Zagrepčani.
- Budimo realni. Danas se iz Zagreba do Opatije automobilom stiže za manje od dva sata, a s obzirom na poznatu sklonost stanovnika glavnoga grada prema Opatiji, treba jasno reći da je Zagreb naše glavno turističko tržište - poručuje gradonačelnik Muzur. Što se LRH tiče, Opatijci je ponajprije žele iskoristiti kako bi osigurali da njegov budući vlasnik postane istinski renomirani hotelski lanac,koji bi svojim dolaskom pridonio pretvaranje Opatije u doista ekskluzivnu destinaciju na sjevernom Jadranu.
Jedan od rijetkih turističko-zdravstvenih sadržaja koji u Opatiji zaslužuju čistu peticu jest Thalasso-welness centar Opatija, koji je u proteklih godinu i pol dana rada svojom razinom usluge osvojio i goste i stručnjake. Kombinacija vrhunskih zdravstvenih usluga i vježbanja pod nadzorom liječnika pokazala se punim pogotkom pa njegov hotel smješten u vili Dubrava cijelu godinu bilježi popunjenost kapaciteta od čak 80 posto, a usprkos visokim cijenama za hrvatske prilike welness centar radi punom parom.
- Nemamo što kriti, poslujemo izvrsno, a jedina kočnica koja nas priječi da radimo još bolje jest pomanjkanje broja smještajnih kapaciteta - tumači ravnatelj opatijske Thalassoterapije Emil Bratović. Da bi dodatno intenzivirali svoje poslovanje, on drži da ne treba izmišljati toplu vodu, već u dogovoru s LRH specijalizirati njihove obližnje hotele Admiral i Kristal za prijam gostiju koji dolaze koristiti njihove usluge.
Bez sinergije hotelijera, gospodarstva, Turističke zajednice i Grada svi pojedinačni napori da se od Opatije napravi mondeno ljetovalište sasvim sigurno neće uroditi plodom - uvjeren je predsjednik Uprave LRH Kristijan Staničić. Taj je mladi stručnjak nedavno preuzeo kormilo najveće opatijske hotelske kuće koja u hotelima, vilama i autokampu raspolaže smještajnim kapacitetima za gotovo šest tisuća ljudi. Premda je u ovom trenutku zbog postojećih sporova između Vlade i Darka Ostoje pitanje budućnosti LRH potpuno otvoreno, Stančić naglašava kako i u ovim uvjetima njihova kuća posluje pozitivno i intenzivno radi na podizanju standarda u svojim objektima.
- Naši su ciljevi jasni. Želimo li od LRH stvoriti prepoznatljiv brend, svi naši hoteli moraju dosegnuti razinu od četiri i pet zvjezdica te se ponudom specijalizirati za pojedine dijelove turističkog tržišta - tvrdi Staničić. Stoga uprava namjerava specijalizirati hotel Ambasador za kongresni turizam, povijesnu baštinu Opatije valorizirati kroz potpuno obnovljene hotele Imperial i Kvarner, a lokaciju na kojoj se nalazi hotel Ičići pretvoriti u sportsko-rekreacijsku zonu kao idealnu nadopunu nautičkom turizmu. - Na prostoru današnjeg hotela Zagreb kroz model javno-privatnog partnerstva namjeravamo sagraditi veliku multifunkcionalnu dvoranu i kasino - ističe Staničić.
Naši su ciljevi jasni. Želimo li od LRH stvoriti prepoznatljiv brend, svi naši hoteli moraju dosegnuti razinu od četiri i pet zvjezdica te se ponudom specijalizirati za pojedine dijelove turističkog tržišta
Kristijan Staničić
Posebnu će pažnju LRH posvetiti standardizaciji poslovanja u svim dijelovima rada jer je samo tako moguće podići ukupnu kvalitetu usluge. - Iako se novi strateški razvojni plan LRH još izrađuje, već sada možemo najaviti da na području Opatije ne planiramo prodaju ni jednog većeg hotela - ističe predsjednik NO-a LRH Robert Špiljak.
On otvoreno priznaje da mnogi objekti u sastavu te hotelske kuće trenutačno jedva zadovoljavaju uvjete za svoju kategoriju pa im je prvi zadatak pokretanje investicijskog ciklusa kojim će u iduće tri godine preurediti većinu sadašnjih hotela. - Uz ono što moramo napraviti sami, postoji cijeli niz stvari za koje je odgovorna Turistička zajednica grada, koja u ovom trenutku ne radi sve što bi trebala i mogla - poručuje Špiljak.
Prema njegovim riječima, gosti koji dolaze u Opatiju preko zračne luke Krk još nemaju osiguran autobusni prijevoz, što bi trebala subvencionirati upravo Turistička zajednica. - Od 160 tisuća gostiju, koliko ih je 2006. stiglo u zračnu luku Krk, samo je 20 tisuća imalo organiziran prijevoz do hotela, a ostatak se morao snalaziti kako je znao i umio - ilustrirao je Špiljak.
Dok se posljednjih desetak godina noćni život grada gotovo polako gasio, u isto vrijeme Opatijac Mario Kovačević sa svojim lancem barova Hemingway stvorio je novi brend za kojeg se danas zna u cijeloj Hrvatskoj.
Poduzetni Kovačević je u proteklih sedam godina osim u Opatiji otvorio svoje lokale u Medveji, Zagrebu i Rijeci, a uskoro planira proširenje i na područje Dalmacije. Iako priznaje da Opatija ima ozbiljnih mana kada je noćni život u pitanju, Kovačević ističe kako se pametnom politikom svi ti nedostaci mogu vrlo brzo ukloniti.
Prije svega, gradske vlasti bi ugostiteljima trebale jasno reći koja je dobna skupina i platežna kategorija gostiju koje namjeravaju privući u Opatiju jer je to osnovni preduvjet da dugoročno možemo planirati primjerene sadržaje koje ćemo tim ljudima ponuditi
Mario Kovačević
- Prije svega, gradske vlasti bi ugostiteljima trebale jasno reći koja je dobna skupina i platežna kategorija gostiju koje namjeravaju privući u Opatiju jer je to osnovni preduvjet da dugoročno možemo planirati primjerene sadržaje koje ćemo tim ljudima ponuditi - kaže Kovačević.
Opatijski ugostitelj nadalje drži da bi trebao povećati broj ekskluzivnih trgovina na području grada, te dekretom narediti trgovcima da svoje radnje moraju držati otvorenim do 24 sata.
- To je normalna praksa u svim turističkim mjestima svijeta, te ne vidim zašto bi mi morali biti izuzetak- ističe Kovačević. U večernjim satima život bi trebalo vratiti i na plaže koje su u ovom trenutku neiskorišteni adut Opatije, te posebnim olakšicama stimulirati sve one koji žele ponuditi nove sadržaje gradu.
Međutim, Kovačević ističe kako prije svega sami Opatijci ponovno moraju početi živjeti s turizmom i prestati se stidjeti rada u ugostiteljstvu. - U ovom trenutku u mojim objektima na liburnijskom području imam zaposlenih 70-tak ljudi, od kojih je možda dvoje Opatijaca - ističe Kovačević.
On naglašava kako je danas gotovo nemoguće naći mladog školovanog kuhara, konobara ili slastičara s područja grada, tako da ni on ni svi drugi koji rade sličan posao nemaju drugog izbora te moraju dovoditi radnu snagu sa strane.
Mihajlo Pažanin
Opatijski turizam je tijekom svoje 160 godina duge povijesti doživljavao uspone i padove, a najveću slavu uživao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to doba mondeno austrougarsko liječilište postao je omiljeno okupljalište aristokracije srednje Europe, u njega su na odmor dolazili carevi, kraljevi i kraljice, vojskovođe i slavni umjetnici. Između dva rata Opatiju preuzimaju Talijani i pretvaraju u svoje ljetovalište, a od 1945. postaje dio nove jugoslavenske države.
| Opatija je visoko rangirala svoje hotele iako je njihova ponuda bitno slabija od one u hotelima iste kategorije u Istri i okolnim zemljama |
Početkom devedesetih nastupa doba turističke recesije: u velik broj hotela do tada svemoćne LRH dolaze prognanici iz drugih dijelova Hrvatske, postojeći objekti se ne moderniziraju, a mnoga reprezentativna zdanja se stihijski prodaju bez pravog razloga. Ipak, devedesete će ostati upamćene i po uzletu noćnog života grada, te činjenici da se tisuće mladih Riječana svakog vikenda slijevalo u desetak diskoklubova i mnogobrojne kafiće koji su radili do kasno u noć. Početkom novog stoljeća noćni život seli nazad u Rijeku tako da danas Opatija ima svega nekoliko popularnih kafića i jednu diskoteku kao glavna mjesta za večernje izlaske.
"Opatija bajna", kako ju je svojim besmrtnim evergrinom prije više od pola stoljeća opjevao Ivo Robić, još je pored Dubrovnika najpoznatiji turistički grad u Hrvatskoj, ali čak će se i njeni najveći štovatelji složiti s ocjenom da je ta slava više rezultat "starih dobrih vremena" nego stvarnog današnjeg stanja na terenu. Premda se diči s desetak hotela visokog ranga sa četiri i pet zvjezdica, njihova ponuda je još daleko od one koja se u tom rangu može dobiti u okolnim zemljama ili čak susjednoj Istri.
Prosječan gost "stare dame", kako zbog davnašnje razine ponude nazivaju Opatiju, i sam je u "najboljim godinama": prelazi dobnu granicu od 45 godina, na pansionski smještaj troši između 20 i 100 eura dnevno, a na izvanpansionske sadržaje znatno manje. Za večernje izlaske osim Ljetne pozornice stoji mu na raspolaganju tek nekoliko lokala i jedna diskoteka, a za kupanje plaže koje su prije desetak dana prvi put zaradile Plavu zastavu.
Najjači aduti Opatije tako ostaju njena gastronomska ponuda, prekrasni parkovi i vrhunska welness ponuda, te deset kilometara duga Šetnica Franje Josipa. Nositelji opatijskog turizma vjeruju da bi grad ponovno mogao opravdati status pojma za mondeno ljetovalište koji je nekad imao. Svaki od aktera s kojima smo razgovarali ima specifičan odgovor na pitanje kako se to može postići.
Gradski čelnici: Odreći se masovnog turizma i okrenuti se zagrebačkoj publici
Uzmemo li u obzir sve elemente turističke ponude u gradu, trebamo biti pošteni i reći da danas kao destinacija zaslužujemo tri zvjezdice, a za pet ćemo se morati još itekako svi potruditi - smatra opatijski gradonačelnik Amir Muzur. On priznaje da se Turistička zajednica grada zajedno s hotelijerima u poslovanju još uvijek prečesto oslanja na pouzdan, ali potpuno zastarjeli model masovnog turizma, a na takav način liburnijska destinacija sigurno nikad neće ostvariti željene pomake.
Ne bi li stala na kraj takvom poslovanju, aktualna je gradska vlast odlučila jasno definirati polazišta koja bi Opatiju trebala pogurati u željenom smjeru. - U našoj viziji Opatija treba prije svega ostalog postati prijestolnica kongresnog turizma, težiti da postane jedno od središta event industrije i mjesto vrhunske welness usluge - tumači Muzur.
Budimo realni. Danas se iz Zagreba do Opatije automobilom stiže za manje od dva sata, a s obzirom na poznatu sklonost stanovnika glavnoga grada prema Opatiji, treba jasno reći da je Zagreb naše glavno turističko tržište
gradonačelnik Muzur
|
Gradnja takve dvorane omogućila bi i uprizorenje velikih glazbeno-scenskih spektakala, a gradonačelnik kaže kako namjeravaju da grad 52 tjedna u godini ima manifestacije koji će njegovim gostima davati razloge za posjet.
Što se tiče koncepta često spominjanog "grada-muzeja", gradonačelnik ističe da je riječ o projektu čiji je cilj iskoristiti staru slavu grada za oplemenjivanje njegove ukupne ponude.
- Danas više nitko ne može uspješno raditi nudeći isključivo sunce i more pa smo svojim gostima kao dodatak turističkoj ponudi odlučili predstaviti i povijest - kaže Muzur. Prema njegovim riječima, treba redefinirati i ciljne skupine gostiju za koje Opatija mora sustavno graditi ponudu. Muzur također ističe kako to nisu Talijani, Nijemci ili Slovenci, nego ponajprije Zagrepčani.
- Budimo realni. Danas se iz Zagreba do Opatije automobilom stiže za manje od dva sata, a s obzirom na poznatu sklonost stanovnika glavnoga grada prema Opatiji, treba jasno reći da je Zagreb naše glavno turističko tržište - poručuje gradonačelnik Muzur. Što se LRH tiče, Opatijci je ponajprije žele iskoristiti kako bi osigurali da njegov budući vlasnik postane istinski renomirani hotelski lanac,koji bi svojim dolaskom pridonio pretvaranje Opatije u doista ekskluzivnu destinaciju na sjevernom Jadranu.
Ideolozi opatijskog welnessa: Ne treba izmišljati toplu vodu
Jedan od rijetkih turističko-zdravstvenih sadržaja koji u Opatiji zaslužuju čistu peticu jest Thalasso-welness centar Opatija, koji je u proteklih godinu i pol dana rada svojom razinom usluge osvojio i goste i stručnjake. Kombinacija vrhunskih zdravstvenih usluga i vježbanja pod nadzorom liječnika pokazala se punim pogotkom pa njegov hotel smješten u vili Dubrava cijelu godinu bilježi popunjenost kapaciteta od čak 80 posto, a usprkos visokim cijenama za hrvatske prilike welness centar radi punom parom.
- Nemamo što kriti, poslujemo izvrsno, a jedina kočnica koja nas priječi da radimo još bolje jest pomanjkanje broja smještajnih kapaciteta - tumači ravnatelj opatijske Thalassoterapije Emil Bratović. Da bi dodatno intenzivirali svoje poslovanje, on drži da ne treba izmišljati toplu vodu, već u dogovoru s LRH specijalizirati njihove obližnje hotele Admiral i Kristal za prijam gostiju koji dolaze koristiti njihove usluge.
Hotelijeri: 3S - Sinergija, specijalizacija, standardizacija
Bez sinergije hotelijera, gospodarstva, Turističke zajednice i Grada svi pojedinačni napori da se od Opatije napravi mondeno ljetovalište sasvim sigurno neće uroditi plodom - uvjeren je predsjednik Uprave LRH Kristijan Staničić. Taj je mladi stručnjak nedavno preuzeo kormilo najveće opatijske hotelske kuće koja u hotelima, vilama i autokampu raspolaže smještajnim kapacitetima za gotovo šest tisuća ljudi. Premda je u ovom trenutku zbog postojećih sporova između Vlade i Darka Ostoje pitanje budućnosti LRH potpuno otvoreno, Stančić naglašava kako i u ovim uvjetima njihova kuća posluje pozitivno i intenzivno radi na podizanju standarda u svojim objektima.
- Naši su ciljevi jasni. Želimo li od LRH stvoriti prepoznatljiv brend, svi naši hoteli moraju dosegnuti razinu od četiri i pet zvjezdica te se ponudom specijalizirati za pojedine dijelove turističkog tržišta - tvrdi Staničić. Stoga uprava namjerava specijalizirati hotel Ambasador za kongresni turizam, povijesnu baštinu Opatije valorizirati kroz potpuno obnovljene hotele Imperial i Kvarner, a lokaciju na kojoj se nalazi hotel Ičići pretvoriti u sportsko-rekreacijsku zonu kao idealnu nadopunu nautičkom turizmu. - Na prostoru današnjeg hotela Zagreb kroz model javno-privatnog partnerstva namjeravamo sagraditi veliku multifunkcionalnu dvoranu i kasino - ističe Staničić.
Naši su ciljevi jasni. Želimo li od LRH stvoriti prepoznatljiv brend, svi naši hoteli moraju dosegnuti razinu od četiri i pet zvjezdica te se ponudom specijalizirati za pojedine dijelove turističkog tržišta
Kristijan Staničić
|
|
On otvoreno priznaje da mnogi objekti u sastavu te hotelske kuće trenutačno jedva zadovoljavaju uvjete za svoju kategoriju pa im je prvi zadatak pokretanje investicijskog ciklusa kojim će u iduće tri godine preurediti većinu sadašnjih hotela. - Uz ono što moramo napraviti sami, postoji cijeli niz stvari za koje je odgovorna Turistička zajednica grada, koja u ovom trenutku ne radi sve što bi trebala i mogla - poručuje Špiljak.
Prema njegovim riječima, gosti koji dolaze u Opatiju preko zračne luke Krk još nemaju osiguran autobusni prijevoz, što bi trebala subvencionirati upravo Turistička zajednica. - Od 160 tisuća gostiju, koliko ih je 2006. stiglo u zračnu luku Krk, samo je 20 tisuća imalo organiziran prijevoz do hotela, a ostatak se morao snalaziti kako je znao i umio - ilustrirao je Špiljak.
Ideolozi noćnog života: 24-satni rad dućana narediti dekretom
Dok se posljednjih desetak godina noćni život grada gotovo polako gasio, u isto vrijeme Opatijac Mario Kovačević sa svojim lancem barova Hemingway stvorio je novi brend za kojeg se danas zna u cijeloj Hrvatskoj.
Poduzetni Kovačević je u proteklih sedam godina osim u Opatiji otvorio svoje lokale u Medveji, Zagrebu i Rijeci, a uskoro planira proširenje i na područje Dalmacije. Iako priznaje da Opatija ima ozbiljnih mana kada je noćni život u pitanju, Kovačević ističe kako se pametnom politikom svi ti nedostaci mogu vrlo brzo ukloniti.
Prije svega, gradske vlasti bi ugostiteljima trebale jasno reći koja je dobna skupina i platežna kategorija gostiju koje namjeravaju privući u Opatiju jer je to osnovni preduvjet da dugoročno možemo planirati primjerene sadržaje koje ćemo tim ljudima ponuditi
Mario Kovačević
|
|
Opatijski ugostitelj nadalje drži da bi trebao povećati broj ekskluzivnih trgovina na području grada, te dekretom narediti trgovcima da svoje radnje moraju držati otvorenim do 24 sata.
- To je normalna praksa u svim turističkim mjestima svijeta, te ne vidim zašto bi mi morali biti izuzetak- ističe Kovačević. U večernjim satima život bi trebalo vratiti i na plaže koje su u ovom trenutku neiskorišteni adut Opatije, te posebnim olakšicama stimulirati sve one koji žele ponuditi nove sadržaje gradu.
Međutim, Kovačević ističe kako prije svega sami Opatijci ponovno moraju početi živjeti s turizmom i prestati se stidjeti rada u ugostiteljstvu. - U ovom trenutku u mojim objektima na liburnijskom području imam zaposlenih 70-tak ljudi, od kojih je možda dvoje Opatijaca - ističe Kovačević.
On naglašava kako je danas gotovo nemoguće naći mladog školovanog kuhara, konobara ili slastičara s područja grada, tako da ni on ni svi drugi koji rade sličan posao nemaju drugog izbora te moraju dovoditi radnu snagu sa strane.
Mihajlo Pažanin
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....