TR 35 su eklektična skupina mladih i kreativnih ljudi čija će postignuća utjecati na našu sutrašnjicu. Stoga ih pozivam da izađu na pozornicu, a vas molim da ih nagradite pljeskom - obratio se Jason Pontin, glavni urednik časopisa Technology Review publici u Kresge Auditoriumu Massachusetts Institute of Technology (MIT), jednog od najboljih svjetskih sveučilišta za prirodne i tehničke znanosti.
Christopher Anderson (31)
dizajnirao je bakteriju koja je programirana tako da ubija tumorske stanice. Bakterija će ulaziti u tumor i zatim osloboditi otrov
Bilo je to u prošlu srijedu predvečer kada je Technology Review, najstariji tehnološki časopis na svijetu (izlazi od 1899., godine) predstavljao ovogodišnje dobitnike nagrade TR 35, među kojima je bio i mladi Zagrepčanin Ivan Krstić (21). Tako se dvije godine uzastopno među laureatima jedne od najprestižnijih svjetskih nagrada za mlade inovatore našao jedan Hrvat; podsjetimo, prošle godine TR 35 dobio je Marin Soljačić s MIT-a, koji je zbog svoga koncepta bežičnog prijenosa energije WiTricity već dobio nadimak "novi Tesla".
Anderson
dizajnirao je
bakteriju koja
ubija tumorske
stanice
Svake godine Technology Review bira 35 najboljih svjetskih inovatora mlađih od 35 godina, a zatim krajem rujna te uspješne mlade ljude predstavlja na konferenciji "Emerging Technologies" na kojoj se promoviraju najnovije, "upravo rođene" tehnologije. Tako je bilo i ovaj put; mladi inovatori s različitih područja predstavljali su postignuća za koja tehnološki eksperti smatraju da će u budućnosti postati neraskidivi dio naše svakodnevice.
Ivan Krstić nagrađen je za razvoj sigurnosne arhitekture Bitfrost koji je razvio u sklopu projekta "Jedan laptop za svako dijete" (OLPC), čiji je najmlađi direktor, a zadužen je za sigurnost i informacijsku arhitekturu. Projekt OLPC 2002. godine pokrenuo je poznati znanstvenik Nicholas Negroponte, inače brat Johna Negropontea, bivšeg šefa svih američkih tajnih službi. Cilj toga projekta jest omogućiti milijunima djece diljem svijeta da posjeduju jeftino računalo kao pomoć u učenju. Proizvodnja toga računala, popularno nazvanoga "računalo za 100 dolara", počet će idući mjesec u Kini, dok se do kraja godine očekuje distribucija u nekoliko zemalja u razvoju.
Iako se inovacije svih nagrađenih čine izvanrednima, moju pozornost privuklo je nekoliko imena, među kojima i 29-godišnji David Berry, kojega je Technology Review proglasio inovatorom godine. Otkad je 2000. godine diplomirao na MIT-u, David Berry neumorni je motor koji neprestalno generira inovacije. Njegova intelektualna radoznalost zadire u terapijsku medicinu, ali zanimaju ga dijagnostički uređaji te odnedavno alternativne tehnologije za proizvodnju energije. David je još kao student otkrio molekulu koja prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, pa sada biotehnička kompanija ViaCell njegovo otkriće pokušava pretvoriti u lijek koji bi se koristio u tretmanu moždanog udara.
Nakon što je patentirao niz izuma na području medicine, Berry je pronašao novu strast: dizajn novih mikroorganizama koji bi se koristili u proizvodnji energije. U tu svrhu "pobrao" je gene iz različitih organizama kako bi kreirao sustav metaboličkih modula koji se mogu umetati u mikrobe. Ti bi se sintetski mikrobi zatim koristili u proizvodnji biogoriva. Berryjev koncept sada razvija LS9, kalifornijska kompanija za proizvodnju obnovljivoga goriva. Tapan Parikh (33), pak, opravdano je proglašen humanitarcem godine, jer će njegova inovacija Cam, zasnovana na mobitelu koji služi digitalizaciji poslova, unaprijediti poslovanje milijuna ljudi u zemljama u razvoju.
Naime, kako su mobiteli široko rasprostranjeni među ljudima u siromašnijm zemljmama (185 milijuna korisnika u Indiji, a više od 200 milijuna korisnika u Africi), Parikh je razvio sustav koji će im pomoći da lakše i učinkovitije obavljaju svoje poslove.
dizajnirao je transportni sustav koji će pomoći da se bebe sigurno prevoze u vozilu Hitne pomoći. Izum zanima američku vojsku
Kao specijalizant iz neonatologije, Shetal Shah (32) proveo je stotine sati jureći u kolima Hitne pomoći koja su prerano rođene ili teško bolesne bebe prevozila u specijalni odjel za novorođenčad unutar Medicinskog centra Sveučilišta New York. Svaki put kada bi vozilo naglo zakočilo ili zatruckalo, Shah se zapitao kako će se to odraziti na bebu za čiji se život bore. Zatim je intenzivno počeo razmišljati kako bi se prijevoz novorođenih mogao usavršiti. Nakon mnogih sati razmišljanja dosjetio se te dizajnirao poseban transportni sustav koji se sastoji od inkubatora u kojemu bebica leži na spužvi od koje se izrađuju madraci. Na bebino čelo prikačen je posebni akcelerometar, što mjeri naprezanja kojima je beba izložena svake minute vožnje. Kako je akcelerometar povezan s laptopom, koji analizira podatke, na ekranu se može pratiti svako truckanje, kočenje ili vibriranje kojima je beba izložena tijekom vožnje, za Shahov izum interes je pokazalo nekoliko kompanija te američka vojska koja istražuje mogućnosti da se pomogne vojnicima s teškim ozljedama glave.
Kao student druge godine na Sveučilištu Harvard, Mark Zuckerberg (23) zajedno s nekolicinom prijatelja dizajnirao je početkom 2004. godine website na kojemu su razmjenjivali fotografije i osobne profile ostalih studenata.
TR35 dobio
Marin Soljačić
za svoj koncept
prijenosa struje
bez žica
Ideja je pala na plodno tlo i Zuckerberg je od websitea, namijenjenog stvaranju mreža socijalnih kontakata, napravio biznis. Utemeljio je poduzeće Facebook čiji je direktor, a koje je uskoro prešlo granice Harvarda. Facebook danas ima više od 30 milijuna članova, koji na siteu imaju svoje blogove, razmjenjuju fotografije, stupaju u kontakt sa starim prijateljima te šire svoje socijalne mreže diljem svijeta. Neki procjenjuju da je Facebook sada težak oko milijardu dolara, prvenstveno zahvaljujući brojnim reklamama. Zanimljivo je da je razvoju Facebooka svoj doprinos dao i Ivan Krstić, koji je kao Zuckerbergov prijatelj pomogao u oblikovanju softverske arhitekture toga websitea.
Godine 2004. Kevin Rose (30) odlučio je transformirati način na koji ljudi čitaju vijesti. Tako je nastao website Digg, koji je mješavina različitih sadržaja, uključujući članke iz znanosti i tehnologije (u novije vrijeme prisutni su i politika te zabavni sadržaji), blogova, videosadržaja, mreže socijalnih kontakata... Princip uređivanja Digga vrlo je jednostavan i demokratski. Korisnik predlaže i postavlja vijest ili priču, a ako se drugima to svidi, onda to pohvale, a ako ne, onda je kritiziraju. Rezultat toga jest da se posjetitelj, koji prvi put pregleda Digg, susreće s neprekidnim nizom priča praćenih žučnim komentarima. Tijekom protekle tri godine Digg je stekao veliku popularnost, a procjenjuje se da ga svaki mjesec posjeti 17 milijuna korisnika.
izumio je Facebook, internet mrežu socijalnih kontakata koja danas ima više od 30 milijuna članova
Christopher Anderson (31) sa Sveučilišta California u Berkeleyju dizajnirao je bakteriju koja je programirana tako da ubija tumorske stanice. Kao jedan od proponenata sintetske biologije, nove znanstvene discipline koja ide za stvaranjem novih organizama koji ne postoje u prirodi, Anderson je najprije kombinirao DNK sekvence iz različitih bakterija te sekvence namjerava umetnuti u bakteriju Escherichia colli kako bi kreirao novi organizam koji je u stanju prevariti tumorske stanice; ući u njih te zatim osloboditi otrov koji ih ubija. Mladi je znanstvenik dosad testirao sve dijelove koji čine "bakteriju-ubojicu tumora". - Sve su to mali genetski programi - tvrdi Anderson koji vjeruje da bi dizajniranje bakterija moglo poslužiti i za tretman ostalih bolesti, uključujući AIDS.
I Lily Yang (32) sa California Institute of Technology (Caltech) zaokupljena je borbom s bolestima poput raka i AIDS-a. No, za razliku od Chrisa Andersona, koji tumore namjerava napasti bakterijama, sićušna Lily (tijekom prezentacije jedva je dosegla mikrofon) razvila je strategiju čiji je cilj stimulirati čovjekov imunološki sustav da pobijedi rak. Kao što je poznato, naš imunološki sustav vrlo je sofisticiran i kompleksan te se s uspjehom nosi sa stalnim napadima mikroba koji uzrokuju bolesti. Na žalost, kako su tumorske stanice dobro "maskirane", imunološki ih sustav ne razlikuje od stanica normalnog tkiva te stoga gubi bitku s njima. Međutim, Lily Yang iskoristila je gensku terapiju kako bi imunološki sustav reprogramirala da najprije prepozna, a zatim ubije tumorske stanice. Njezina se metoda pokazala toliko uspješnom u eksperimentima na miševima kod kojih je zaustavljen daljnji rast tumora, da će već u proljeće početi prve kliničke pokuse s pacijentima oboljelima od melanoma, najzloćudnijega oblika raka kože.
"Hej, pa ti radiš u projektu 'Jedan laptop za svako dijete'". Tim riječima Ivanu Krstiću se, dok smo čekali dodjelu TR 35, obratio Yosi Maisami, predstavnik NASA-e. Mladom Zagrepčaninu, koji je u četvrtak na konferenciji imao predavanje o sigurnosti i privatnosti u današnjem svijetu, nakon dodjele nagrade prilazili su mnogi zainteresirani za njegov rad.
Rođen u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu, Ivan Krstić od 15. živi u SAD-u gdje je u Michiganu završio jednu od najboljih privatnih srednjih škola Cranbroock za koju je dobio stipendiju. Još kao srednjoškolac napravio je softver za neuroznanstvenika na Sveučilištu Michigan, a za vrijeme ljetovanja u Zagrebu napravio je informacijski sustav u Dječjoj bolnici. Ivan je student teorijske matematike i informatike na Harvardu, no njegov studij trenutno je u fazi mirovanja jer je u srpnju 2006. postao najmlađi od 12 direktora OLPC-a gdje je zadužen za sigurnost i informacijsku arhitekturu. Upravo u sklopu OLPC-a Ivan je razvio nagrađeni Bitfrost.
- Bitfrost je novi način gledanja na informatičku sigurnost koji omogućava sigurno funkcioniranje računala bez potrebe za antivirusnim te anti-spyware softverom - pojasnio je Ivan, dodavši da je ime Bitfrost posudio iz jedne islandske mitske pjesme iz 11. stoljeća. - U tom mitu Bitfrost je most između Zemlje i bogova - rekao je Ivan Krstić.
Iz Bostona Tanja Rudež
Christopher Anderson (31)
dizajnirao je bakteriju koja je programirana tako da ubija tumorske stanice. Bakterija će ulaziti u tumor i zatim osloboditi otrov
|
|
|
Bilo je to u prošlu srijedu predvečer kada je Technology Review, najstariji tehnološki časopis na svijetu (izlazi od 1899., godine) predstavljao ovogodišnje dobitnike nagrade TR 35, među kojima je bio i mladi Zagrepčanin Ivan Krstić (21). Tako se dvije godine uzastopno među laureatima jedne od najprestižnijih svjetskih nagrada za mlade inovatore našao jedan Hrvat; podsjetimo, prošle godine TR 35 dobio je Marin Soljačić s MIT-a, koji je zbog svoga koncepta bežičnog prijenosa energije WiTricity već dobio nadimak "novi Tesla".
Anderson
dizajnirao je
bakteriju koja
ubija tumorske
stanice
| Christopher
|
Svake godine Technology Review bira 35 najboljih svjetskih inovatora mlađih od 35 godina, a zatim krajem rujna te uspješne mlade ljude predstavlja na konferenciji "Emerging Technologies" na kojoj se promoviraju najnovije, "upravo rođene" tehnologije. Tako je bilo i ovaj put; mladi inovatori s različitih područja predstavljali su postignuća za koja tehnološki eksperti smatraju da će u budućnosti postati neraskidivi dio naše svakodnevice.
Ivan Krstić nagrađen je za razvoj sigurnosne arhitekture Bitfrost koji je razvio u sklopu projekta "Jedan laptop za svako dijete" (OLPC), čiji je najmlađi direktor, a zadužen je za sigurnost i informacijsku arhitekturu. Projekt OLPC 2002. godine pokrenuo je poznati znanstvenik Nicholas Negroponte, inače brat Johna Negropontea, bivšeg šefa svih američkih tajnih službi. Cilj toga projekta jest omogućiti milijunima djece diljem svijeta da posjeduju jeftino računalo kao pomoć u učenju. Proizvodnja toga računala, popularno nazvanoga "računalo za 100 dolara", počet će idući mjesec u Kini, dok se do kraja godine očekuje distribucija u nekoliko zemalja u razvoju.
Lily Yang (33)
 |
Tapan Parikh (33)
|
Iako se inovacije svih nagrađenih čine izvanrednima, moju pozornost privuklo je nekoliko imena, među kojima i 29-godišnji David Berry, kojega je Technology Review proglasio inovatorom godine. Otkad je 2000. godine diplomirao na MIT-u, David Berry neumorni je motor koji neprestalno generira inovacije. Njegova intelektualna radoznalost zadire u terapijsku medicinu, ali zanimaju ga dijagnostički uređaji te odnedavno alternativne tehnologije za proizvodnju energije. David je još kao student otkrio molekulu koja prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, pa sada biotehnička kompanija ViaCell njegovo otkriće pokušava pretvoriti u lijek koji bi se koristio u tretmanu moždanog udara.
Nakon što je patentirao niz izuma na području medicine, Berry je pronašao novu strast: dizajn novih mikroorganizama koji bi se koristili u proizvodnji energije. U tu svrhu "pobrao" je gene iz različitih organizama kako bi kreirao sustav metaboličkih modula koji se mogu umetati u mikrobe. Ti bi se sintetski mikrobi zatim koristili u proizvodnji biogoriva. Berryjev koncept sada razvija LS9, kalifornijska kompanija za proizvodnju obnovljivoga goriva. Tapan Parikh (33), pak, opravdano je proglašen humanitarcem godine, jer će njegova inovacija Cam, zasnovana na mobitelu koji služi digitalizaciji poslova, unaprijediti poslovanje milijuna ljudi u zemljama u razvoju.
Naime, kako su mobiteli široko rasprostranjeni među ljudima u siromašnijm zemljmama (185 milijuna korisnika u Indiji, a više od 200 milijuna korisnika u Africi), Parikh je razvio sustav koji će im pomoći da lakše i učinkovitije obavljaju svoje poslove.
dizajnirao je transportni sustav koji će pomoći da se bebe sigurno prevoze u vozilu Hitne pomoći. Izum zanima američku vojsku
|
Shetal Shah (32)
|
|
|
Kao specijalizant iz neonatologije, Shetal Shah (32) proveo je stotine sati jureći u kolima Hitne pomoći koja su prerano rođene ili teško bolesne bebe prevozila u specijalni odjel za novorođenčad unutar Medicinskog centra Sveučilišta New York. Svaki put kada bi vozilo naglo zakočilo ili zatruckalo, Shah se zapitao kako će se to odraziti na bebu za čiji se život bore. Zatim je intenzivno počeo razmišljati kako bi se prijevoz novorođenih mogao usavršiti. Nakon mnogih sati razmišljanja dosjetio se te dizajnirao poseban transportni sustav koji se sastoji od inkubatora u kojemu bebica leži na spužvi od koje se izrađuju madraci. Na bebino čelo prikačen je posebni akcelerometar, što mjeri naprezanja kojima je beba izložena svake minute vožnje. Kako je akcelerometar povezan s laptopom, koji analizira podatke, na ekranu se može pratiti svako truckanje, kočenje ili vibriranje kojima je beba izložena tijekom vožnje, za Shahov izum interes je pokazalo nekoliko kompanija te američka vojska koja istražuje mogućnosti da se pomogne vojnicima s teškim ozljedama glave.
|
|
|
David Berry (29), inovator godine, stvorio je sintetski mikrob koji će se moći koristiti u proizvodnji energije
|
Kevin Rose (30) stvorio je website Digg koji čita čak 17 milijuna ljudi
|
Kao student druge godine na Sveučilištu Harvard, Mark Zuckerberg (23) zajedno s nekolicinom prijatelja dizajnirao je početkom 2004. godine website na kojemu su razmjenjivali fotografije i osobne profile ostalih studenata.
TR35 dobio
Marin Soljačić
za svoj koncept
prijenosa struje
bez žica
|
Lani je nagradu
|
Godine 2004. Kevin Rose (30) odlučio je transformirati način na koji ljudi čitaju vijesti. Tako je nastao website Digg, koji je mješavina različitih sadržaja, uključujući članke iz znanosti i tehnologije (u novije vrijeme prisutni su i politika te zabavni sadržaji), blogova, videosadržaja, mreže socijalnih kontakata... Princip uređivanja Digga vrlo je jednostavan i demokratski. Korisnik predlaže i postavlja vijest ili priču, a ako se drugima to svidi, onda to pohvale, a ako ne, onda je kritiziraju. Rezultat toga jest da se posjetitelj, koji prvi put pregleda Digg, susreće s neprekidnim nizom priča praćenih žučnim komentarima. Tijekom protekle tri godine Digg je stekao veliku popularnost, a procjenjuje se da ga svaki mjesec posjeti 17 milijuna korisnika.
izumio je Facebook, internet mrežu socijalnih kontakata koja danas ima više od 30 milijuna članova
| Mark Zuckerberg
|
 |
Christopher Anderson (31) sa Sveučilišta California u Berkeleyju dizajnirao je bakteriju koja je programirana tako da ubija tumorske stanice. Kao jedan od proponenata sintetske biologije, nove znanstvene discipline koja ide za stvaranjem novih organizama koji ne postoje u prirodi, Anderson je najprije kombinirao DNK sekvence iz različitih bakterija te sekvence namjerava umetnuti u bakteriju Escherichia colli kako bi kreirao novi organizam koji je u stanju prevariti tumorske stanice; ući u njih te zatim osloboditi otrov koji ih ubija. Mladi je znanstvenik dosad testirao sve dijelove koji čine "bakteriju-ubojicu tumora". - Sve su to mali genetski programi - tvrdi Anderson koji vjeruje da bi dizajniranje bakterija moglo poslužiti i za tretman ostalih bolesti, uključujući AIDS.
I Lily Yang (32) sa California Institute of Technology (Caltech) zaokupljena je borbom s bolestima poput raka i AIDS-a. No, za razliku od Chrisa Andersona, koji tumore namjerava napasti bakterijama, sićušna Lily (tijekom prezentacije jedva je dosegla mikrofon) razvila je strategiju čiji je cilj stimulirati čovjekov imunološki sustav da pobijedi rak. Kao što je poznato, naš imunološki sustav vrlo je sofisticiran i kompleksan te se s uspjehom nosi sa stalnim napadima mikroba koji uzrokuju bolesti. Na žalost, kako su tumorske stanice dobro "maskirane", imunološki ih sustav ne razlikuje od stanica normalnog tkiva te stoga gubi bitku s njima. Međutim, Lily Yang iskoristila je gensku terapiju kako bi imunološki sustav reprogramirala da najprije prepozna, a zatim ubije tumorske stanice. Njezina se metoda pokazala toliko uspješnom u eksperimentima na miševima kod kojih je zaustavljen daljnji rast tumora, da će već u proljeće početi prve kliničke pokuse s pacijentima oboljelima od melanoma, najzloćudnijega oblika raka kože.
"Hej, pa ti radiš u projektu 'Jedan laptop za svako dijete'". Tim riječima Ivanu Krstiću se, dok smo čekali dodjelu TR 35, obratio Yosi Maisami, predstavnik NASA-e. Mladom Zagrepčaninu, koji je u četvrtak na konferenciji imao predavanje o sigurnosti i privatnosti u današnjem svijetu, nakon dodjele nagrade prilazili su mnogi zainteresirani za njegov rad.
Rođen u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu, Ivan Krstić od 15. živi u SAD-u gdje je u Michiganu završio jednu od najboljih privatnih srednjih škola Cranbroock za koju je dobio stipendiju. Još kao srednjoškolac napravio je softver za neuroznanstvenika na Sveučilištu Michigan, a za vrijeme ljetovanja u Zagrebu napravio je informacijski sustav u Dječjoj bolnici. Ivan je student teorijske matematike i informatike na Harvardu, no njegov studij trenutno je u fazi mirovanja jer je u srpnju 2006. postao najmlađi od 12 direktora OLPC-a gdje je zadužen za sigurnost i informacijsku arhitekturu. Upravo u sklopu OLPC-a Ivan je razvio nagrađeni Bitfrost.
- Bitfrost je novi način gledanja na informatičku sigurnost koji omogućava sigurno funkcioniranje računala bez potrebe za antivirusnim te anti-spyware softverom - pojasnio je Ivan, dodavši da je ime Bitfrost posudio iz jedne islandske mitske pjesme iz 11. stoljeća. - U tom mitu Bitfrost je most između Zemlje i bogova - rekao je Ivan Krstić.
|
Tko je Ivan Krstić?
|
Iz Bostona Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....