Ostavinska rasprava bez suglasnosti nasljednika

Moja majka i njezin brat nasljednici su imovine roditelja koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Majka je tada imala sedam, a brat pet godina. Ostavinska rasprava nije održana. Na ime njihova oca vode se u gruntovnici dvije parcele - jedna parcela oko 600 m2 gdje je bila kuća i druga od oko 700 m2. Moja majka htjela bi pokrenuti ostavinsku raspravu kako bi podijelili zemlju jer njezin brat nažalost ne želi dogovornu podjelu.



Što trebamo uraditi, da li proces puno košta te što će biti ako se majčin brat ne bude pojavljivao na sudu? Njegovo mjesto stalnog boravka je SAD, a samo ljeti dolazi u svoju kuću na moru.




- Kad su u pitanju nekretnine, provođenje ostavinske rasprave ne bi trebalo biti povezano s postojanjem ili nepostojanjem suglasnosti nasljednika oko podjele imovine iza ostavitelja jer je pribavljanje rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog ostavitelja bitno za uređivanje zemljišno-knjižnog stanja, tj. za uknjižbu nasljednika kao vlasnika nekretnina.



Za pokretanje ostavinskog postupka ne trebate poduzimati posebne aktivnosti pred sudom. S obzirom na to da postoje nekretnine koje pripadaju ostavitelju, sud mora ostavinsku raspravu provesti po službenoj dužnosti. Da bi se inicirao sudski postupak, dovoljno je u matičnom uredu ishoditi smrtovnicu ostavitelja.



Matičar će u smrtovnicu unijeti podatke o ostavitelju, o nasljednicima, o ostaviteljevoj imovini i druge propisane podatke. Smrtovnicu će sastaviti na temelju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu pružiti.



Smrtovnicu će matičar po službenoj dužnosti dostaviti sudu ili je predati osobi po čijem zahtjevu ju je sastavio, s time da je ta osoba može podnijeti općinskom sudu. Kad općinski sud primi smrtovnicu, po službenoj dužnosti će pokrenuti ostavinski postupak i ostavinski predmet povjeriti javnom bilježnku.



Za provođenje ostavinskog postupka nije nužno da se svaki od nasljednika, pa tako i brat vaše majke koji živi u SAD-u, pojavi pred javnim bilježnikom koji vodi postupak. Bitno je da se poziv za ostavinsku raspravu nasljedniku uredno dostavi. Nakon toga nasljednik može i ne mora doći na ostavinsku raspravu, a ima i pravo odrediti punomoćnika koji će ga zastupati u postupku. Nasljednik ne treba dati ni nasljedničku izjavu (izjavu o prihvaćanju ili odricanju od nasljedstva) jer se u takvom slučaju predmnijeva da se prihvatio nasljedstva.



Troškovi ostavinskog postupka koji se vodi pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda propisani su Pravilnikom o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika u ostavinskom postupku. Načelno, ti troškovi ovise o vrijednosti ostavine. Primjerice, ako je vrijednost ostavine između 35.000 i 60.000 kn, nagrada bilježniku je 200 kn + 22% PDV-a.



Ako vrijednost ostavine prelazi 60.000 kuna, osim iznosa nagrade od 200 kuna, plaća se još i po 100 kuna za svakih započetih 10.000 kuna vrijednosti ostavine, ali ne više od 2500 kuna. Osim toga, nasljednici trebaju bilježniku nadoknaditi i materijalne troškove sukladno javnobilježničkoj tarifi.



Troškovi proizašli iz ostavinskog postupka bili bi veći od gore navedenih ako biste angažirali stručnu pomoć odvjetnika ili ako bi se tijekom ostavinskog postupka među strankama pojavio spor. U potonjem slučaju, zbog spora među strankama javni bilježnik bi spis vratio sudu, nakon čega bi sud prekinuo ostavinski postupak i neku od stranaka uputio na pokretanje parnice ili upravnog postupka.



Ako bi upućena stranka u ostavljenom roku pokrenula parnicu ili upravni postupak, prekid ostavinskog postupka trajao bi do pravomoćnog okončanja tog postupka. Ako stranka koja je upućena na pokretanje postupka ne bi postupila po rješenju suda i pokrenula parnicu ili upravni postupak, ostavinski postupak bi se dovršio bez obzira na zahtjeve i prigovore te stranke.



Nasljednici mogu već u ostavinskom postupku međusobnim ustupanjem naslijeđene imovine urediti svoje suvlasničke odnose. Nakon što ishode pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, nasljednici mogu razvrgavati svoje suvlasništvo putem sporazuma ili ako sporazuma nema - sudskim putem.



Slijedom navedenoga, predlažem da u cilju rješavanja vlasničkih odnosa na nekretninama koje su upisane kao vlasništvo pok. roditelja vaše majke i njezina brata, na gore opisani način svakako pokrenete ostavinski postupak.


dipl. iur. Boris Makarović
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2025 03:18