Pametno upravljanje našim prometom i transportom

Značajan razlog zagušenja u gradskom prometu je traženje slobodnog prakirališnog mjesta (čak do 30 posto vozila kruži jer traži slobodno prakirališno mjesto). Kad bi se ta vozila moglo pravodobno usmjeriti prema slobodnim parkiralištima, kojih i u sadašnjim uvjetima ima u određenim gradskim zonama i garažama, mogle bi se bitno smanjiti gužve u gradskom prometu. Naravno, za najbolja rješenja potrebna je sinergija svih vidova prometa uz što više korištenja javnog prometa. Pritom uvelike može pomoći nova prometna grana - inteligentni transportni sustavi (ITS - intelligent transport systems), odnosno razvoj "pametnih prometnih sustava".



U okviru ITS-a razvijaju se "pametna" vozila, "pametne" prometnice, bežične "pametne" kartice za plaćanje cestarina, dinamički navigacijski sustavi, sustavi prilagodljivih semaforiziranih raskrižja, učinkovitiji javni prijevoz, brza i internetom podržana raspodjela pošiljaka, automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi, biometrijski sustavi zaštite putnika...



Generator turizma



Sve je to potrebno uklopiti u jedan sustav koji će omogućiti znatna poboljšanja: bolji protok, kraći zastoji, manje gužvi i nesreća... Iako sve to većini naših građana izgleda kao daleka i zasad neostvariva budućnost, uz potporu znanosti mnoga su nam rješenja nadohvat ruke.



Promet je generator gospodarstva i turizma te bitno utječe na kvalitetu života, standard i sigurnost naših građana. Struka i znanost trebaju ponuditi dostupna rješenja koja će bitno poboljšati odvijanje prometa te povećati sigurnost i zaštićenost ljudi i roba u prometu.



Temelj prometa EU



Vremenskom preraspodjelom prometa i boljom međumodalnom razdiobom mogu se i na postojećoj infrastrukturi postići znatno kvalitetnije odvijanje prometa i obavljanje transporta. Uz pravodobno informiranje sudionika u prometu i navođenje na manje iskorištene prometnice mogu se uštedjeti deseci milijuna eura godišnje te postići znatni ekološki učinci, ističe prof. dr. Ivan Bošnjak, dekan Fakulteta prometnih znanosti.



ITS je ugrađen u temelje novog prometnog sustava EU, tako da svi prometni projekti u pravilu trebaju biti prilagođeni njegovim kriterijima. Na Fakultetu prometnih znanosti utemeljen je i prvi studij ITS-a, i to je prilika da se kroz znanstveno istraživački nastavni rad podigne razina razumijevanja i korištenja u našem prometu. Iako se pojedini telematički uređaji i oprema mogu kupovati od svjetskih proizvođača, nužno je postaviti odgovarajuće specifikacije zahtjeva te dizajnirati prometnice, vozila i opremu tako da se postigne interoperabilnost. Ako možemo uvesti prometna sredstva (i uvozimo ih), ne možemo uvesti prometni sustav. Najveći su učinci mogući u sustavu cestovnih prometnica gdje je ukupni protok ljudi, roba i pošiljaka manji od njihovih propusnih mogućnosti. Kad taj protok preraste realne mogućnosti prometnica, ITS može ponuditi rješenja za preusmjeravanje prometa i rješavanje incidentnih situacija zbog zagušenja.



Umjesto nepotrebnog upadanja u zagušene prometnice, gubitke vremena i stresne situacije, strane vozače je moguće usmjeriti do njihova odredišta odnosno najpovoljnijeg parkirališta (sustav Park & Ride) u periferiji, odakle se brzim i gradskim prijevozom može doći do odredišta. Posebnice je važno unaprijediti promet u slučaju velikih zastoja uslijed prometnih nesreća ili drugih  incidentnih situacija.



Kibernetička načela



ITS nudi  sveobuhvatno rješavanje problema mobilnosti ljudi, roba i sredstava temeljem kibernetskih načela i informacijsko komunikacijskih tehnologija. Kompatibilno s ITS-om razvijaju se različita rješenja zamjene fizičke mobilnosti virtualnom , što uključuje telekomunikacije, rad i učenje na daljinu...  U početnom razvoju najznačajnije ITS aplikacije su pretputno i putno informiranje, sprečavanje zagušenja i prilagodljivo vođenje toka vozila. Problemi prometa su kompleksni tako da je nužno uvesti znanja potrebna za razumijevanje problema prometa i načela vođenja kompleksnih sociotehničkih sustava.



ITS je vezan kako za gradske prometnice i autoceste tako i za ostale grane prometnog sustava. Uz ponavljajuća zagušenja koja nastaju u poznatim terminima vršnog opterećenja (jutarnji i poslijepodnevni termini polazaka i vraćanja s posla, vikendi) važno je razviti i rješenja za neponavljajuća (incidentna) zagušenja. Ključna upravljačka akcija, "unaprijedno vođenje", temelji se na informiranju i savjetovanju putnika i vozača neposredno prije nastajanja vršnih opterećenja



Moguće je centralizirano i individualno upravljanje prometom, s nizom prijelaznih inačica. Upravljanje je korektivno djelovanje u okviru cjelokupnog procesa vođenja, koje pokriva i unaprijedno vođenje (upravljanje) i vođenje povratnom vezom (automatska regulacija).



Kod centraliziranog upravljanja vrijeme putovanja predodređeno je voznim redom te su odstupanja minimalna. Individualno vođenje, odnosno upravljanje prometom automobila, autobusa, brodica i malih zrakoplova bitno ovisi o ovisi o vanjskim čimbenicima i međuovisnosti s drugim subjektima u prometnom toku.

ITS rođen 1994. u Parizu

Pojam 'Inteligentni transportni sustavi' i kratica ITS uvedeni su nakon Prvog svjetskog kongresa ITS-a, održanog 1994. u Parizu 1994. Prije toga se u sličnom terminu koristio pojam "vođenja prometa" (traffic control), odnosno koristili su se nazivi "cestovna transportna telematika",  i "inteligentni sustavi prometnica". Budući da Hrvatskoj predstoji uvođenje ITS-a, treba uzeti u obzir njegovo uključivanje u sve vidove prometa. Kombinacija cestovnog, željezničkog, vodnog, pomorskog i zračnog prometa, uz primjenu metoda ITS-a, osigurat će najveće učinke, uz najmanja ulaganja. Uskoro će i zračni promet preuzeti značajniju ulogu u transportu, ne samo između većih gradova, nego i prema otocima.

Jedan od naših najvrjednijih prometnih projekata je Georeferencirani video sustav prometne infrastrukture, kojeg su napravili stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti i Instituta prometa i veza. Taj sustav omogućava uvid u realne uvjete vožnje na konkretnoj prometnici. Videozapis iz položaja vozača povezan je s preciznim prostornim pozicioniranjem sustavima satelitske navigacije GPS i inercijske navigacije INS, koja pozicionira auto tamo gdje je satelit "slijep", u tunelima, kotlinama...



- Ovaj svojevrstan videokatastar omogućit će unapređenje signalizacije i saniranje crnih točaka, jer se sve može analizirati u realnim prometnim okolnostima, iz položaja vozača, naglašava voditelj projekta prof. dr. Ivan Dadić. Time će se olakšati i pravosudni postupci, jer će se prometne nesreće moći rekonstruirati u realnim uvjetima vožnje. Velike su koristi i za sigurnost i turizam, jer se omogućava kvalitetan uvid u značajke prometnice i njeno okruženje. Ovaj sustav, koji je bitno unaprijedio poznata svjetska rješenja, mogao bi biti i naš izvozni proizvod, jer se po istom modelu može georeferencirati prometni sustav u bliskom okruženju.

Georeferencirani video sustav

Bez obzira na veliku koncentraciju vozila na kritičnim gradskim prometnicama, gužve i zastoji, i u sadašnjim okolnostima, mogu se znatno smanjiti. Na najopterećenijim pravcima mogu se produljiti intervali zelenog svjetla, a sinkronizacija prilagoditi smanjenoj brzini vožnje tijekom gužvi. Prednosti uvođenja "pametnih semafora" posebice će doći do izražaja umrežavanjem u cjelovit, pametan informacijski sustav, u sklopu ITS-a. To će biti od posebne koristi u izvanrednim situacijama, kod prolaska kola hitne pomoći, vatrogasnih vozila, protokolarne kolone...

Pametni semafori Svi koji su vozili zagrebačkim "zelenim valom" znaju prednosti sinkroniziranih semafora. No to je samo jedna od prednosti sustava "automatske kontrole prometa", kojeg također uvode stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti. Umrežavanje svih gradskih semafora u jedinstven sustav, koji će prikupljati podatke na raskrižjima i slati ih u upravljački centar, omogućit će znatno bolje upravljanje prometom.

Prof. dr. sc. Ivan Bošnjak, dekan Fakulteta prometnih znanosti

ITS će prepoloviti broj stradalih

Novoizabrani dekan Fakulteta prometnih znanosti, prof. dr. Ivan Bošnjak, utemeljitelj je studija ITS-a i naš vodeći stručnjak iz područja inteligentnih transportnih sustava. Projekt, koji bi mogao bitno unaprijediti naš promet, predstavio je nedavno na Danima FPZ-a.



• Koliko su svjetska saznanja iz ITS-a primjenjiva kod nas?



Na znanstvenoj razini Hrvatska prati razvoj prometnog sustava i ITS-a te uz pomoć domaćeg znanja može primijeniti razvijena ITS prometna rješenja. Važno je, s obzirom na specifičnosti našeg prometnog sustava nužno je razviti specifična, našem kontekstu prilagođena rješenja. Nije dovoljno kupiti opremu svjetskih proizvođača - daleko je važnije postaviti sustavske specifikacije zahtjeva te prilagođavati prometnice i vozila našim uvjetima. ITS je potrebno promatrati kao kompleksan "sustav sustava".



• Gdje su mogući najveći učinci uz najmanja ulaganja?



Najpovoljniji omjer učinaka i investicija postižu u ITS aplikacijama kao što su: pružanjem pred-putnih i putnih informacija putem mobilnog Interneta; sustavi elektroničke naplate cestarine i drugih usluga; vođenje prometnih tokova, upravljanjem žurnim službama i izvanrednim događajima. Za Hrvatsku je od posebnog interesa razviti sustave upravljanja incidentnim situacijama, posebice na autocestama u uvjetima velikih turističkih tokova. Informacijska i telematička je oprema sve jeftinija i dostupnija tako da je uz relativno niska ulaganja u odnosu na ukupne troškove prometne infrastrukture, moguće postići značajne efekte. Moguće je postići povećanje propusnosti 20-30% na gradskim prometnicama i autocestama sa ITS rješenjima uz ulaganja koja iznose do 5% ukupnih troškova infrastrukture.



• Koliko ITS može povećati sigurnost i smanjiti nesreće?



Prema europskim projektima i već postignutim rezultatima, primjenom ITS-a bi se u deset godina broj smrtno stradalih osoba na cestovnim prometnicama trebao prepoloviti. Na našim prometnicama to znači da bi se s nešto više od 13 poginulih godišnje na 100.000 stanovnika, taj broj smanjio na šest do sedam poginulih u periodu nakon instaliranja ITS rješenja.



• Kakvi su napreci mogući u smanjenju turističkih gužvi?



Rješenja ITS-a, posebice pravodobnim preusmjeravanjem prometnih tokova, za što imamo dosta mogućnosti, mogu bitno smanjiti zagušenja na cestama u periodima povećanog prometa. Učinci su višestruki, ne samo jer će naši turisti biti zadovoljniji zbog manjih gužvi nego će im se ponuditi ugodno vođenje do atraktivnih odredišta. ITS se može povezati sa turističkom ponudom što uključuje vinske ceste, specijalizirane restorane i zabavnih sadržaja do kojih bi ih vodili ITS turistički navigatori.



• Može li ITS pomoći u poboljšanju prometne infrastrukture?



Planiranje i gradnja prometne infrastrukture svakako se mora uskladiti s kriterijima i standardima ITS-a. Već pri izradi idejnih rješenja, a posebice u projektiranju prometne infrastrukture trebaju se uključiti zahtjevi ITS-a. Dakle, prelazi se sa klasičnog "build only" koncepta na "build+ITS". U svijetu je općeprihvaćeno da se niti jedan prometni projekt ne može pustiti u realizaciju ako nije prilagođen ITS kriterijima.

Rudolf Cesar