Penthouse - Najljepši pogled na grad nema cijenu

ZAGREB - Za razliku od Pariza, Londona i New Yorka, Zagreb još uvijek odskače od svjetskih metropola po broju najelitnijih rješenja za ugodan život u centru grada - ugodnih i prostranih penthousea, stanova na završnim katovima zgrada s dobrim pogledom i terasom.



Iznimka su samo dva penthousea sagrađena nakon ratnih 90-ih. Jedan je na vrhu Importanne galerije, a drugi, najelitniji stan, čija je vrijednost više od pola milijuna eura, na vrhu je zgrade Hypo consulta u Bužanovoj ulici i vlasništvo je javnosti još nepoznatog bogataša.

Definicija penthousea



U Zagrebu, doduše, postoje kuće koje imaju skromne stanove s terasom, upozorava arhitekt Nenad Fabijanić, a jedna od ulica u kojoj se nalaze u zoni je Ribnjaka.



- Penthouse je stan na završnim etažama neke zgrade s dobrim pogledom i terasom. Pokušaji u glavnom gradu najčešće su na kućama koje su imale ravni krov i uvučeni stan s terasom, poput onog na Cvjetnom trgu, pa ih možemo nazvati zagrebačkim penthouseom. U vrijeme kad su se u Zagrebu gradili neboderi, uglavnom nisu rađeni penthousei, nego su na vrhovima zgrada bile zajedničke prostorije, vešeraj, kućice za lift i slično. Najelitniji primjer u Zagrebu je vjerojatno stan arhitekta Marka Murtića, koji je za intervenciju i oblikovanje interijera jednog stana na vrhu zgrade na Ribnjaku dobio i nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata 2003., objašnjava nam arhitekt Fabijanić, koji nas je i uputio na neke lokacije s mogućnostima gradnje penthousea.



Uglavnom je riječ o prostorima u zgradama iz doba socijalizma, a dobivali su ih umjetnici i arhitekti koji su ih koristili kao atelje. Najveći problem stanara na vrhu tih zgrada su liftovi, koji se u pravilu dugo čekaju: u tzv. raketama na Vrbiku lift od prizemlja do vrha vozi gotovo dvije minute s dva usputna stajanja. Liftovi su stari, a često se i kvare. No, jedan stanar s najvišeg kata kaže da svoj pogled i lokaciju ipak ne bi mijenjao nizašto.

Na visini je manji najam



- Pogled je sjajan, iz kuhinje vidim katedralu i sjeverni dio grada, a iz spavaće sobe Savu i istočni dio. Jedna od prednosti života na visokom je i niža cijena četvornog metra, pa je manji i najam. A kad stane lift, onda jačam kondiciju - ispričao nam je student Nenad Blažin, koji najam 70-ak četvornih metara stana na 16. katu Rakete plaća 400 eura mjesečno.



Na najvišem katu druge Rakete je 250 četvornih metara poslovnog prostora koji su vlasnici zgrade odlučili iznajmiti kako bi povećali prihode pričuve. Za tisuću eura taj je prostor iznajmila jedna tvrtka, a on doista pruža impresivnu sliku. Grad se može vidjeti kao na dlanu, a cijeli prostor može se opšetati terasom. Velika središnja prostorija od stotinjak kvadrata prenamijenjena je u fotostudio, a ostale su prostorije radne. Ono što Rakete čini posebnima je njihova čvrstoća - istraživanja su pokazala da su one najsigurnije visokosagrađene zgrade u Zagrebu. Osim sigurnosti, stanari Raketa uvijek imaju osiguran i parking jer su se u vrijeme njihove gradnje stručnjaci držali svih pravila struke.



Cijena penthousea na najvišim katovima zagrebačkih nebodera izvan centra grada, za razliku od metropola na zapadu, niža je od cijene stanova na nižim etažama, a vlasnici za četvorni metar traže između 1300 i 1400 eura. Ista je cijena stanova i u neboderima u Ulici braće Domanny, kaže nam Gordana Ogorelc, vlasnica stana na 21. katu. Iako je u zgradi 330 stanova, vlasnica stana na vrhu zgrade ne buni se zbog gužve koja može nastati kod lifta.



- Imam prekrasan pogled i mir, a jedini je problem curenje krova, koje se teško sanira. Na mom katu je 12 stanova od 45 do 60 četvornih metara i svi imamo terase. Svako jutro, kad to vrijeme dopušta, uživam na terasi - kaže Ogorelc, koja je svoju betonsku terasu ukrasila cvijećem.

Levan: Stan nije na prodaju!



U centru, gdje je sagrađen prvi zagrebački neboder, poznatiji kao Lowijev, na vrata smo pokucali Danielu Levanu, unuku poznatog arhitekta koji živi na posljednjem, osmom katu. Na spomen teme o zagrebačkim penthouseima ljubazno je odbio pokazivanje stana zbog nedostatka vremena te se požalio kako mu svako malo dolaze potencijalni kupci na vrata.



- Ima doista svakakvih. Dolaze i kažu da ih šalju iz neke agencije jer je stan na prodaju, a na to doista nikad nisam ni pomišljao. Nije baš velik, ima oko 40-ak četvornih metara, ali ima prekrasnu terasu i pogled. Inače izlazim u susret prijateljima umjetnicima, pa je u ovom stanu snimljeno i nekoliko spotova. Ali, što je previše je previše. Stan nije na prodaju - odlučno je ustvrdio glumac Levan, na čijim je vratima i dalje pločica s imenom njegova poznatog djeda arhitekta.



Prema uputama arhitekta Fabijanića, obišli smo i penthouse tzv. drvenog nebodera, arhitekta Drage Iblera. Tamo nam je pogled na grad s desetog kata pokazala Melita Rački, također arhitektica.



- Svi stanovi imaju lođe ili terase, ovisno na kojoj su strani. Ibler je za ovu zgradu dobio nagradu za životno djelo, a kupnjom stana u ovom neboderu zapravo kupujete lokaciju. Kada bi netko htio prodati stan, mislim da cijena ne bi bila ispod 2000 eura - kaže Rački, koja najviše žali što na ravnom krovu njihove zgrade više nema pergole.



Koncept nebodera socijalističkog tipa, koji na završnim etažama imaju pergole, bila bi naša varijanta penthousea, slaže se arhitekt Fabijanić s arhitekticom Rački, ali se ni jedan od njih ne može sjetiti kvalitetnije zgrade u centru Zagreba u kojoj je arhitekt bio inspiriran penthouseom.

Pogled na subotnju špicu

Nina Kragović, unuka poznatog dirigenta Miljena Prohaske, koja živi na vrhu Planićeve zgrade u Bogovićevoj, a sa svoje terase može vidjeti što je tko naručio u popularnom Charliju, ne razmišlja također o prodaji stana iako ima velikih problema s parkiranjem i bukom sa subotnje špice. Njen stan na osmom katu, veličine 78 četvornih metara, prvotno nije bio penthouse, nego časnički klub u kojem su se održavale zabave. Stambeni prostor postao je kada je veliki prostor na posljednjem katu pregrađen u dva stana.