JASTREBARSKO - Republika Hrvatska isplatila je na temelju dvije sudske presude poduzeću IHOR Park, posjedniku ribnjaka Crna Mlaka nedaleko od Jastrebarskog, više od 56 milijuna kuna zbog štete koje su ribnjaku napravile ptice, uglavnom kormorani. Riječ je o novcu koji obuhvaća odštetu, kamate i sudske troškove za sudski proces na koji se IHOR odlučio jer nitko nije pokazao interes za postizanje izvansudske nagodbe.
Dokumentacija pokazuje da je većinski vlasnik IHOR Parka Ivan Prepolec 17 puta predlagao nagodbu, ali država nije reagirala. Da je IHOR Park samo uzeo ono što mu je aljkava državna birokracija ponudila, govori podatak da Državno odvjetništvo uopće ne zna je li se tužitelj obraćao nadležnim tijelima.
Kada je 1993. stekao ribnjak, Prepolec je znao da je to područje ornitološki rezervat te da je zakonom zaštićen i kormoran, ptica koja jede ribe. Ipak je udeseterostručio proizvodnju u poduzeću koje je grcalo u dugovima. I godinama po preuzimanju poduzeće je poslovalo na granici gubitka. Preko svojih odvjetnika uspio je dokazati da godišnje u poslovanju gubi milijune kuna jer mu na tone riba pojedu kormorani.
Da se poduzeću najviše isplati da mu ribu pojedu ptice, najbolje ilustriraju podaci iz poslovanja. Tako je 1995. poduzeće prihodovalo manje od 2,2 milijuna kuna, uz dobit od 100 tisuća kuna. Za istu godinu odšteta sudskom presudom iznosila je 5,9 milijuna kuna. Odštete za ostale godine također su veće od njegovih ukupnih prihoda tih godina te su i do 20 puta veće od dobiti.
Odvjetnik IHOR-a Josip Brdar objašnjava da su odštete kompenzacija za gubitke u poslovanju poduzeća jer je područje zaštićeno, pozivajući se na ustavno pravo na jednake uvjete u tržišnoj utakmici. To misli i sud.
Na sudu su još dva odštetna zahtjeva, vrijedna više od 14 milijuna kuna, a odnose se na godine poslovanja 2002. i 2003., odnosno 2005. i 2006. Odštetni zahtjevi temelje se na istim elementima kao i oni koji su sudskom odlukom već isplaćeni.
Državu zastupa zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj Šipek koja je upozoravala da su vještačenja o visini odštetnog zahtjeva rađena na temelju podataka samog tužitelja. Zanimljivo je da je i vještačenja radila ista osoba - Zdravko Petrinecs Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Iako je riječ o priznatom stručnjaku za ribe, neke njegove metodologije izračuna štete vrlo su neobične. Odgovarajući na pitanje kako je izračunao da kormorani pojedu barem 200 grama ribe dnevno, prof. Petrinec je rekao: - Angažirali smo ribare na kolonijama kormorana koji su pratili njihova dolijetanja i odlijetanja. Kada su ptice kod svojih legla vidjele ljude, od stresa su počele povraćati ribu. Ta se riba potom skupljala i vagala.
Mario Pušić
Dokumentacija pokazuje da je većinski vlasnik IHOR Parka Ivan Prepolec 17 puta predlagao nagodbu, ali država nije reagirala. Da je IHOR Park samo uzeo ono što mu je aljkava državna birokracija ponudila, govori podatak da Državno odvjetništvo uopće ne zna je li se tužitelj obraćao nadležnim tijelima.
Kada je 1993. stekao ribnjak, Prepolec je znao da je to područje ornitološki rezervat te da je zakonom zaštićen i kormoran, ptica koja jede ribe. Ipak je udeseterostručio proizvodnju u poduzeću koje je grcalo u dugovima. I godinama po preuzimanju poduzeće je poslovalo na granici gubitka. Preko svojih odvjetnika uspio je dokazati da godišnje u poslovanju gubi milijune kuna jer mu na tone riba pojedu kormorani.
Da se poduzeću najviše isplati da mu ribu pojedu ptice, najbolje ilustriraju podaci iz poslovanja. Tako je 1995. poduzeće prihodovalo manje od 2,2 milijuna kuna, uz dobit od 100 tisuća kuna. Za istu godinu odšteta sudskom presudom iznosila je 5,9 milijuna kuna. Odštete za ostale godine također su veće od njegovih ukupnih prihoda tih godina te su i do 20 puta veće od dobiti.
Odvjetnik IHOR-a Josip Brdar objašnjava da su odštete kompenzacija za gubitke u poslovanju poduzeća jer je područje zaštićeno, pozivajući se na ustavno pravo na jednake uvjete u tržišnoj utakmici. To misli i sud.
Na sudu su još dva odštetna zahtjeva, vrijedna više od 14 milijuna kuna, a odnose se na godine poslovanja 2002. i 2003., odnosno 2005. i 2006. Odštetni zahtjevi temelje se na istim elementima kao i oni koji su sudskom odlukom već isplaćeni.
Državu zastupa zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj Šipek koja je upozoravala da su vještačenja o visini odštetnog zahtjeva rađena na temelju podataka samog tužitelja. Zanimljivo je da je i vještačenja radila ista osoba - Zdravko Petrinecs Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Iako je riječ o priznatom stručnjaku za ribe, neke njegove metodologije izračuna štete vrlo su neobične. Odgovarajući na pitanje kako je izračunao da kormorani pojedu barem 200 grama ribe dnevno, prof. Petrinec je rekao: - Angažirali smo ribare na kolonijama kormorana koji su pratili njihova dolijetanja i odlijetanja. Kada su ptice kod svojih legla vidjele ljude, od stresa su počele povraćati ribu. Ta se riba potom skupljala i vagala.
|
Podaci tužitelja bili su temelj za vještačenje o visini odštete
|
Mario Pušić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....