ZAGREB - Sutra u 18 sati u Muzeju Mimara otvara se izložba slika zagorskoga umjetnika Slavka Stolnika. Prva izložba 16 godina poslije smrti toga kontroverznog slikara, kipara i naučenjaka uključuje četrdesetak slika u vlasništvu "varaždinskog Mimare" Vladimira Malogorskog. Autor joj je Darko Glavan, a izložba u organizaciji Galerijskoga centra Varaždin 8. lipnja seli u Trakošćan, te potkraj kolovoza u Varaždin.
Iako Stolnik nije izlagao od početka sedamdesetih, a desetljeće kasnije prestao je i slikati zbog svoga burnog života kojeg je mučno skončao u noći sa 16. na 17. lipnja 1991., nikada nije prestao biti predmet razgovora likovnih kritičara, ali i onih koji su vidjeli tek jedno ili dva njegova djela.
Prvenstveno zbog svojih slika koje su jedni držali genijalnima, a drugi kopijom naive. Enigma Stolnik, koja je počela crtežom prošćenja na školskoj pločici koju je seoski učitelj s divljenjem pokazivao, nastavljena je nizom crteža, slika i skulptura koje su uglavnom na nepoznat i čudan način izgubljene, a njih čak 140 nestalo je za umjetnikova boravka u Parizu.
Stolnik je u davnom intervjuu objavljenom u monografiji Ernesta Fišera i Mladena Pavkovića čak pobrojao adrese na kojima se slike nalaze. Riječ je uglavnom o restoranima, hotelima i pansionima iz kojih nikada nisu vraćene.Vladimir Malogorski sa slikarem je dugo prijateljevao zahvaljujući svom zanimanju za umjetnost i kolekcionarskoj strasti kojom je prikupio zbirku umjetnina nemjerljive vrijednosti i darovao je Varaždinu.
Stolnik je u jednom intervjuu pobrojao adrese na kojima se nalaze njegove slike. Riječ je o restoranima, hotelima i pansionima iz kojih nikada nisu vraćene
Stolnikove slike, naslonjene uza zidove i u kutovima doma Malogorskog, bile su prije nekoliko mjeseci predmet rasprave autora izložbe Darka Glavana. Tada je počela organizacija izložbe Slavka Stolnika. - Stolnika sam dobro poznavao. On nije htio prodavati slike, zato im je stavljao enormne cijene koje nitko nije mogao pratiti. Ali ih je bez grižnje savjesti mijenjao za nešto drugo, pa sam tako i ja polako stvorio svoju kolekciju - kaže Malogorski.
Već je tada mogao procijeniti vrijednost Stolnikovih djela koja su najveću slavu dosegla od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Prof. dr. Grga Gamulin Stolnikove je slike 1971. ocijenio "posebnom pokrajinom našega naivnog slikarstva, s kromatskim mogućnostima koje dosad nisu bile poznate". Talentirani slikar i kipar poslije kraha u Parizu vratio se u Voću.
Prijateljima koji su ga nagovarali na izložbe govorio je kako ni sto njegovih slika ne vrijedi jednoga iscjeljenja, vjerujući da vraća život otpisanima. Jedan od onih koje je izliječio, zajedno s poznatim Vladkom Mesekom, sudjelovao je u mučnome ubojstvu slikara Stolnika.
Sanja Zegnal
Iako Stolnik nije izlagao od početka sedamdesetih, a desetljeće kasnije prestao je i slikati zbog svoga burnog života kojeg je mučno skončao u noći sa 16. na 17. lipnja 1991., nikada nije prestao biti predmet razgovora likovnih kritičara, ali i onih koji su vidjeli tek jedno ili dva njegova djela.
Prvenstveno zbog svojih slika koje su jedni držali genijalnima, a drugi kopijom naive. Enigma Stolnik, koja je počela crtežom prošćenja na školskoj pločici koju je seoski učitelj s divljenjem pokazivao, nastavljena je nizom crteža, slika i skulptura koje su uglavnom na nepoznat i čudan način izgubljene, a njih čak 140 nestalo je za umjetnikova boravka u Parizu.
Stolnik je u davnom intervjuu objavljenom u monografiji Ernesta Fišera i Mladena Pavkovića čak pobrojao adrese na kojima se slike nalaze. Riječ je uglavnom o restoranima, hotelima i pansionima iz kojih nikada nisu vraćene.Vladimir Malogorski sa slikarem je dugo prijateljevao zahvaljujući svom zanimanju za umjetnost i kolekcionarskoj strasti kojom je prikupio zbirku umjetnina nemjerljive vrijednosti i darovao je Varaždinu.
Stolnik je u jednom intervjuu pobrojao adrese na kojima se nalaze njegove slike. Riječ je o restoranima, hotelima i pansionima iz kojih nikada nisu vraćene
|
Nestalo
|
Već je tada mogao procijeniti vrijednost Stolnikovih djela koja su najveću slavu dosegla od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Prof. dr. Grga Gamulin Stolnikove je slike 1971. ocijenio "posebnom pokrajinom našega naivnog slikarstva, s kromatskim mogućnostima koje dosad nisu bile poznate". Talentirani slikar i kipar poslije kraha u Parizu vratio se u Voću.
Prijateljima koji su ga nagovarali na izložbe govorio je kako ni sto njegovih slika ne vrijedi jednoga iscjeljenja, vjerujući da vraća život otpisanima. Jedan od onih koje je izliječio, zajedno s poznatim Vladkom Mesekom, sudjelovao je u mučnome ubojstvu slikara Stolnika.
Sanja Zegnal
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....