Kristo Laptalo, 58-godišnji zapovjednik broda Coral Sea, koji je ovog mjeseca pritvoren u Grčkoj zbog 51 kg kokaina skrivenog među bananama, dobio je prevoditelje i pomoć svoje kompanije.
Hrvatska se diplomacija, budući da se Laptalo zahvalio na ponuđenoj pravnoj pomoći, ne drži po strani, već najavljuju da će veleposlanik idućeg tjedna posjetiti Laptala u pritvoru. Kako smo nesluženo doznali, čine sve da se sastanu s nadležnim tijelima koja bi upozorili na potrebu brzog rješavanja tog slučaja.
Istraga je tek počela, ali već ima ozbiljnih sumnji da je Laptalo uopće znao da na brodu, koji je iz Ekvadora s teretom banana trebao stići u riječku luku, plovi i 51 kg kokaina. Dapače, budući da droga nije nađena na brodu, kako tvrde iz Sindikata pomoraca, upitno je i otkuda je ta droga dospjela u pošiljku koja je navodno iskrcana s Coral Sea, a trebala je stići u Rijeku.
Anton Bilić umro je u egipatskom zatvoru, u kojem je završio 1988. godine nakon što su u njegovoj kabini pronašli 15,6 kilograma opijuma
Iako je Laptalo u pritvoru tek desetak dana, Sindikat pomoraca i njegova obitelj angažirali su se strahujući da dubrovačkog kapetana ne stigne dugogodišnja zatvorska kazna. A taj strah nije neosnovan. Dovoljno je prisjetiti se tragedije Antona Belića, kormilara s broda Bribir nekadašnje riječke Jugolinije, koji je nakon 18 godina služenja doživotne zatvorske kazne umro 4. studenoga 2003. od infarkta, u 67. godini, u egipatskom zatvoru zbog 15,6 kg opijuma nađenog u kabini njegova broda. Anton Belić umro je 4. studenoga 2003. osuđen na doživotni zatvor zbog te droge nađene pod sumnjivim okolnostima u Belićevoj kabini na brodu Bribir 13. listopada 1988. godine.
Za razliku od belgijske tvrtke Trireme Vessel koja je odmah angažirala najbolje odvjetnike za Laptala, Belić nije imao sreće s bivšom tvrtkom. Na početku su ga uvjeravali da samo potpiše zapisnik kako bi brod mogao isploviti te da će brzo ići kući. Kad je to učinio, Anton Belić potpisao je priznanje i doživotnu zatvorsku kaznu na koju ga je osudio egipatski sud, a poslije i potvrdio Vrhovni sud.
- Pišite o meni! Uvijek pišite o meni - još pamtim Belićeve riječi dok smo se u nedjelju 17. travnja 1988. godine opraštali u čekaonici zatvora Abu Zaabal.
Htio je još mnogo toga ispričati, ali zatvorski čuvar, koji nas je budno držao na oku, posjet je prekinuo sat i pol ranije. Supruga Nada, koja je s autorom ovog teksta, zagrebačkim odvjetnikom Krešimirom Krsnikom i konzulicom bila kod Antona, nije mogla suspregnuti suze: -Drago mi je što sam ga vidjela, ali teško mi je kad pomislim gdje ga ostavljam. To je bio njezin jedini posjet suprugu koji je "zaglavio" na posljednjoj plovidbi nakon 26 godina krstarenja svjetskim morima.
Već tijekom našeg posjeta, nakon šest mjeseci pritvora, 52-godišnji Anton je bio gotovo neprepoznatljiv lik s fotografije. Bio je potpuno sijed, robijao je u neljudskim uvjetima u prostoriji s 30-ak zatvorenika, a hranu je sam morao osigurati. No, imao je nevjerojatnu želju za životom.
Da je i kriv, vjerojatno ne bi toliko vapio da ga izbave iz zatvora, pitanje je koje sam ja, ali i mnogi koji su mu željeli pomoći, često postavljao.
Uoči raspada bivše države Janez Drnovšek, kao tadašnji predsjednik Predsjedništva, Belićevu je sudbinu digao na razinu razgovora s predsjednikom Mubarakom.
Nakon raspada SFRJ Belić je neko vrijeme bio u vakuumu do uspostave hrvatsko-egipatskih odnosa. Sredinom 90-ih dr. Asim Kurjak je preko privatnih veza s obitelji Mubarak nastojao učiniti nešto za njegovo pomilovanje, ali nije uspio. Mubaraku je pisao i prof. dr. Zvonimir Šeparović još dok je bio potpredsjednik Svjetskoga žrtvoslovnog društva te je bio na raspravi na egipatskom Vrhovnom sudu. Kako je vrijeme odmicalo, hrvatski diplomati u Kairu Belića su sve manje tretirali kao slučaj, a sve više pokazivali ljudsku stranu. Svojim su mu novcem kupovali hranu te odlazili u posjete i češće nego što bi trebali. Nitko u njegovu krivnju nije vjerovao, no Antonu to nije pomoglo.
U jednom od njegovih pisama koje sam sačuvao, koje je napisao za novinare, navedeno je: "Mene je policija presrela na palubi i pitala me gdje je zapovjednik. Posle 10 minuta doneli su drogu u njegovi salon i on meni kaže da oni kažu da je to moje, a zatim su pošli po kabinam i pošli u moju kabinu i u kabini nije nađeno ništa, niti je zapovjednik, niti je ijedan član posade vidio da je to pronađeno u mojoj kabini". Dao mi je pismo i rekao: Valjda ću to jednog dana moći dokazati. Učinite nešto. Kristo Laptalo, 19 godina nakon Antona Belića vjerojatno neće morati poslati ovakvu dramatičnu poruku.
ZAGREB - Odvjetnici s kojima smo posljednjih dana razgovarali o slučaju uhićenog Kriste Laptala nisu sigurni koliko je dobra odluka obitelji i samog Laptala da ga brane isključivo odvjetnici iz P&I kluba, koje je angažirala tvrtka za koju Laptalo radi.
Odvjetnik Krešimir Krsnik, svojedobno angažiran i na bezuspješnom pokušaju oslobađanja pomorca Belića iz egipatskog zatvora, uvjeren je, štoviše, da je riječ o pogrešnoj odluci.
- Obitelji bih savjetovao da pod hitno angažira neovisnog grčkog odvjetnika, krivičara. Odvjetnici kompanije i Belića su stajali glave. Kompaniji odgovara da bilo tko bude krivac jer ako nema krivca, vlasti mogu oduzeti brod i teret - smatra Krsnik. Ponavlja da Laptalo mora biti vrlo oprezan s odvjetnicima koje je angažirala tvrtka jer ne može znati što mu rade iza leđa.
- Mislim da je svima jasno da kapetan nije švercer, ali
zapravo ih baš briga za to i važno je da se nađe bilo tko da odgovara - istaknuo je Krsnik koji se neradao prisjeća Belićeva slučaja.
- Prekasno je bilo kad sam se uključio u njegovu obranu.
Tadašnja Jadrolinija uzela je najpprije arapskog odvjetnika koji je zapravo radio sve protiv Belićevih interesa - istaknuo je Krsnik.
I odvjetnik Veljko Miljević kaže da bi Laptalu bilo bolje uzeti odvjetnika u kojeg ima povjerenja, ali da bi i po hrvatskim zakonima u ovakvoj situaciji vjerojatno bio određen pritvor, jer je riječ o većoj količini.
Laptalo je vjerojatno pritvoren i zbog opasnosti od bijega, što bi se moglo riješiti jamstvom koje bi ponudio on ili kompanija, smatra odvjetnik Miljević.
Dušan Miljuš, Tina Lakić
Hrvatska se diplomacija, budući da se Laptalo zahvalio na ponuđenoj pravnoj pomoći, ne drži po strani, već najavljuju da će veleposlanik idućeg tjedna posjetiti Laptala u pritvoru. Kako smo nesluženo doznali, čine sve da se sastanu s nadležnim tijelima koja bi upozorili na potrebu brzog rješavanja tog slučaja.
Istraga je tek počela, ali već ima ozbiljnih sumnji da je Laptalo uopće znao da na brodu, koji je iz Ekvadora s teretom banana trebao stići u riječku luku, plovi i 51 kg kokaina. Dapače, budući da droga nije nađena na brodu, kako tvrde iz Sindikata pomoraca, upitno je i otkuda je ta droga dospjela u pošiljku koja je navodno iskrcana s Coral Sea, a trebala je stići u Rijeku.
Anton Bilić umro je u egipatskom zatvoru, u kojem je završio 1988. godine nakon što su u njegovoj kabini pronašli 15,6 kilograma opijuma
|
Za razliku od belgijske tvrtke Trireme Vessel koja je odmah angažirala najbolje odvjetnike za Laptala, Belić nije imao sreće s bivšom tvrtkom. Na početku su ga uvjeravali da samo potpiše zapisnik kako bi brod mogao isploviti te da će brzo ići kući. Kad je to učinio, Anton Belić potpisao je priznanje i doživotnu zatvorsku kaznu na koju ga je osudio egipatski sud, a poslije i potvrdio Vrhovni sud.
- Pišite o meni! Uvijek pišite o meni - još pamtim Belićeve riječi dok smo se u nedjelju 17. travnja 1988. godine opraštali u čekaonici zatvora Abu Zaabal.
Htio je još mnogo toga ispričati, ali zatvorski čuvar, koji nas je budno držao na oku, posjet je prekinuo sat i pol ranije. Supruga Nada, koja je s autorom ovog teksta, zagrebačkim odvjetnikom Krešimirom Krsnikom i konzulicom bila kod Antona, nije mogla suspregnuti suze: -Drago mi je što sam ga vidjela, ali teško mi je kad pomislim gdje ga ostavljam. To je bio njezin jedini posjet suprugu koji je "zaglavio" na posljednjoj plovidbi nakon 26 godina krstarenja svjetskim morima.
Već tijekom našeg posjeta, nakon šest mjeseci pritvora, 52-godišnji Anton je bio gotovo neprepoznatljiv lik s fotografije. Bio je potpuno sijed, robijao je u neljudskim uvjetima u prostoriji s 30-ak zatvorenika, a hranu je sam morao osigurati. No, imao je nevjerojatnu želju za životom.
Da je i kriv, vjerojatno ne bi toliko vapio da ga izbave iz zatvora, pitanje je koje sam ja, ali i mnogi koji su mu željeli pomoći, često postavljao.
Uoči raspada bivše države Janez Drnovšek, kao tadašnji predsjednik Predsjedništva, Belićevu je sudbinu digao na razinu razgovora s predsjednikom Mubarakom.
Nakon raspada SFRJ Belić je neko vrijeme bio u vakuumu do uspostave hrvatsko-egipatskih odnosa. Sredinom 90-ih dr. Asim Kurjak je preko privatnih veza s obitelji Mubarak nastojao učiniti nešto za njegovo pomilovanje, ali nije uspio. Mubaraku je pisao i prof. dr. Zvonimir Šeparović još dok je bio potpredsjednik Svjetskoga žrtvoslovnog društva te je bio na raspravi na egipatskom Vrhovnom sudu. Kako je vrijeme odmicalo, hrvatski diplomati u Kairu Belića su sve manje tretirali kao slučaj, a sve više pokazivali ljudsku stranu. Svojim su mu novcem kupovali hranu te odlazili u posjete i češće nego što bi trebali. Nitko u njegovu krivnju nije vjerovao, no Antonu to nije pomoglo.
U jednom od njegovih pisama koje sam sačuvao, koje je napisao za novinare, navedeno je: "Mene je policija presrela na palubi i pitala me gdje je zapovjednik. Posle 10 minuta doneli su drogu u njegovi salon i on meni kaže da oni kažu da je to moje, a zatim su pošli po kabinam i pošli u moju kabinu i u kabini nije nađeno ništa, niti je zapovjednik, niti je ijedan član posade vidio da je to pronađeno u mojoj kabini". Dao mi je pismo i rekao: Valjda ću to jednog dana moći dokazati. Učinite nešto. Kristo Laptalo, 19 godina nakon Antona Belića vjerojatno neće morati poslati ovakvu dramatičnu poruku.
ZAGREB - Odvjetnici s kojima smo posljednjih dana razgovarali o slučaju uhićenog Kriste Laptala nisu sigurni koliko je dobra odluka obitelji i samog Laptala da ga brane isključivo odvjetnici iz P&I kluba, koje je angažirala tvrtka za koju Laptalo radi.
Odvjetnik Krešimir Krsnik, svojedobno angažiran i na bezuspješnom pokušaju oslobađanja pomorca Belića iz egipatskog zatvora, uvjeren je, štoviše, da je riječ o pogrešnoj odluci.
- Obitelji bih savjetovao da pod hitno angažira neovisnog grčkog odvjetnika, krivičara. Odvjetnici kompanije i Belića su stajali glave. Kompaniji odgovara da bilo tko bude krivac jer ako nema krivca, vlasti mogu oduzeti brod i teret - smatra Krsnik. Ponavlja da Laptalo mora biti vrlo oprezan s odvjetnicima koje je angažirala tvrtka jer ne može znati što mu rade iza leđa.
- Mislim da je svima jasno da kapetan nije švercer, ali
zapravo ih baš briga za to i važno je da se nađe bilo tko da odgovara - istaknuo je Krsnik koji se neradao prisjeća Belićeva slučaja.
- Prekasno je bilo kad sam se uključio u njegovu obranu.
Tadašnja Jadrolinija uzela je najpprije arapskog odvjetnika koji je zapravo radio sve protiv Belićevih interesa - istaknuo je Krsnik.
I odvjetnik Veljko Miljević kaže da bi Laptalu bilo bolje uzeti odvjetnika u kojeg ima povjerenja, ali da bi i po hrvatskim zakonima u ovakvoj situaciji vjerojatno bio određen pritvor, jer je riječ o većoj količini.
Laptalo je vjerojatno pritvoren i zbog opasnosti od bijega, što bi se moglo riješiti jamstvom koje bi ponudio on ili kompanija, smatra odvjetnik Miljević.
|
Odvjetnici: 'Treba hitno angažirati grčkog branitelja'
|
|
| Krešimir Krsnik branio je Belića | Veljko Miljević komentirao je slučaj |
 |
 |
Dušan Miljuš, Tina Lakić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....