Prodaju se dvorci Miljana i Wagner

King Sturge jedna je od nekoliko najvećih međunarodnih konzultantskih agencija za promet nekretninama koje su otvorile svoje podružnice u Hrvatskoj. Zbog snažnih međunarodnih kontakata i podružnica, njima se za pomoć obraćaju prodavatelji čije su nekretnine toliko ekskluzivne da se zapravo i ne razmišlja o domaćim kupcima.



Kod prodaje takvih nekretnina nepisano je pravilo i potpuna diskrecija, pa vlasnici teško pristaju da se o njima piše. Iznimka su vlasnici dvoraca Miljana i Wagner te vile u Jurjevskoj na zagrebačkom Gornjem gradu, koji su dozvolili agenciji da novinarima prenese neke informacije o njihovim nekretninama. O kakvom je profilu kupaca i prodavatelja riječ, govori i činjenica da se, primjerice, do ponude za Miljanu dolazi tek na stranici agencije na engleskom jeziku, dok je na hrvatskoj nema.



Tajnoviti vlasnici



- Trenutno u ponudi imamo nekoliko dvoraca, većinom u Hrvatskom zagorju. Neki su adaptirani, a neki nisu, no i jedni i drugi su jako zanimljive priče - ali vlasnici ne žele da se one ispričaju, posebice u novinama. Ljudi nam se obraćaju upravo zbog diskrecije te zbog naše snažne internacionalne mreže, poučeni iskustvom da se skupe nekretnine na jadranskoj obali najčešće prodaju stranim državljanima. Hrvatsko zagorje im nije toliko zanimljivo za uživanje, no dvorci predstavljaju zanimljivu investiciju jer pružaju mogućnost "pretvaranja" u ekskluzivne turističke kapacitete - objašnjava Anastazija Darijević, broker luksuznih nekretnina u zagrebačkoj podružnici King Sturgea.



- Dvorac Miljana je sjajan primjer za to: velik broj soba s kupaonicama, dva bazena, kuhinje, restoran, golemo prekrasno uređeno imanje, i sve to u potpunosti adaptirano i spremno za, primjerice, korištenje kao ekskluzivan hotel izvan kategorija. O cijeni za takvu nekretninu vlasnika se zove samo na ozbiljan upit od "provjerenog" potencijalnog kupca. Iako je riječ o velikim iznosima, postoji interes, premda uskog kruga, potencijalnih kupaca. Dvorac Miljana je jedna od najskupljih nekretnina u Hrvatskoj - objašnjava A. Darijević.



Slična je priča i s dvorcem Wagner, jedinstvenim među dvorcima - nalazi se, naime, u samom središtu Samobora.



Prodaja traje godinama



- Dvorci na takvim mjestima rijetki su i na tržištima drugih zemalja, a u Hrvatskoj je ovo gotovo osamljen slučaj. Jedinstven je i po svom zaštićenom arboretumu, koji uz manje investicije može vratiti stari sjaj. Riječ je o manjem zdanju, no lokacija ga čini izuzetno zanimljivim za namjenu poput ekskluzivnog restorana, kasina i sličnih sadržaja - ili pak vrlo ekskluzivna stambena namjena. Renoviran je do roh-baua, kako bi budući vlasnik sam mogao prostor urediti do kraja - objašnjava A. Darijević. Cijena - samo dva i pol milijuna eura.



Dvorci se, kažu u King Sturgeu, prodaju doslovce godinama, a broj ozbiljnih upita za takve nekretnine je pet-šest na godinu. Takve nekretnine svugdje u svijetu prodaju ozbiljne, već "brandirane" agencije. Prevelika reklama u nuđenju takve nekretnine na prodaju zapravo može polučiti kontraefekt i narušiti intimu vlasnika, a i nema previše smisla - potencijalni kupci se i tako mogu izbrojati na prste.





Raskošna vila u središtu Samobora, stanovnicima poznata kao Wagnerov dvorac, prva je samoborska vikendica za čiju je gradnju zemljište vitezu Wagneru prodano još 1878. Wagner je bio veliki ljubitelj biljaka, pa je sa svih strana svijeta donosio sadnice stabala koje je potom presadio u perivoju svojeg dvorca. Zbog toga je i slavni vrt (arboretum) zaštićen kao djelo vrhunske parkovne arhitekture, poznat ponajviše zbog brojnih kanadskih topola.

 

Kompletno je restauriran prije 10 godina, a izvedeni su sljedeći radovi: novi temelji s odvodom vode, stropovi i stepenište, žbuka iznutra i izvana do cigle, kao i štukatura oko prozora, struja, voda, centralno, vanjska stolarija, novo krovište te bakreni oluk s vertikalama oko kupola, nove ograde na terasi od kovanog željeza, nova kućica na stražnjem dijelu, jer stara nije imala temelja. Još nema pregradnih zidova.

  Vitez Wagner bio je ljubitelj biljaka





Vila u Jurjevskoj ulici na zagrebačkom Gornjem radu tik je do Sabora, Vlade i Jelačić placa, a opet u potpunoj tišini.



 - S ulične strane kuća izgleda nevelika, no prema dvorišnoj strani prostire se na četiri razine i ima vrt u gustoj šumi koja gleda prema Tuškancu. Vile poput ove rijetko se pojavljuju na tržištu, najviše tri do četiri na godinu, a cijena se također daje samo na ozbiljan upit. U cijelom Zagrebu ih možda ima desetak, a i to je puno u odnosu na prijašnje stanje. Ponuda je počela rasti jer su se proteklih godina uspjeli riješiti papiri za takve nekretnine i okrupniti vlasništvo. Nerijetko je za vrijeme socijalizma u vile na Tuškancu i sličnim lokacijama useljeno po nekoliko obitelji, pa je vlasnički gledano stanje krajnje nesređeno.



Vlasnicima koji su uspjeli sve riješiti ne žuri se s prodajom i čekaju postavljenu cijenu, premda je ona ponekad, tržišno gledano, nerealna. Naime, za primjerice milijun eura moguće je kupiti veliku parcelu na dobroj poziciji i na njoj za još milijun sagraditi luksuznu vilu, umjesto dati i treći milijun za doživljaj starinske arhitekture, pa ma koliko on bio neponovljiv i jedinstven - objašnjava A. Darijević.  Kuća u Jurjevskoj namijenjena poslovnom prostoru, ali lako prilagodljiva obiteljskoj kući. Idealna je za rezidenciju.

  Stare vile: Jurjevska je u centru, ali u tišini





Najslikovitiji barokni dvorac Hrvatskog zagorja pripadao je staroj plemićkoj obitelji Ratkaj. Nalazi se nedaleko od Velikog Tabora, na brežuljku blizu Sutle. Dvorac se gradio gotovo 300 godina, zatvorena je tlocrta s četiri krila, odnosno s perimetrom ograde i unutrašnjim dvorištem.



Dvorac je sagrađen na 8 hehtara zemljišta, ograđen s dva ulaza i automatskim vratima. Ima vanjski i unutrašnji bazen, vinski podrum, teniski teren, poslovnu zgradu i garažu. U prizemlju je 10 soba, tri kupaonice, tri toaleta, dvije kuhinje, restoran. Na prvom je katu osam velikih soba, tri kupaonice i čajna kuhinja. Galerija i biblioteka smještene su na mansardi.
  Gradnja dvorca trajala je gotovo 300 godina



Goran Smiljanić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. prosinac 2025 01:21