Prvi filmovi u Hrvatskoj snimljeni su još 1898.

ZAGREB - Jučer se, doista, dogodila svečanost hrvatskog filma. Naime, prve snimke ikada snimljene u Hrvatskoj više nisu iz materijala "Šibenska luka" iz 1904., nego je to sedam filmova koje je ove godine pronašao poznati i nagrađivani filmski snimatelj i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) Enes Midžić.



Riječ je o filmovima koje je snimio Francuz Alexandre Promio u Puli i Šibeniku daleke 1898. Dakle, granica je pomaknuta za cijelih šest godina, ali u daleko 19. stoljeće, i to, zapravo, pukim slučajem. Naime, Midžić je tražeći tko zna što na australskoj internetskoj stranici Senses of Cinema pronašao program francuskih eksperimentalnih filmova, koji je održan 2000. u Parizu. Iako ne zna francuski, kao što je jučer priznao na sceni Velike dvorane ADU, u mraku 400 naslova jedan mu je zazvučao "sumnjivo". Naslov je glasio "Salut dans les vergues de Alexandre Promio, Sibenik, 28. ou 29. travnja 1892".

Tako je profesor upao u detektivski posao koji ga je odveo u Francusku kinoteku - uzalud, pa zatim u Društvo Lumiere, gdje je otkrio ne taj jedan film od kojega je krenuo, nego ukupno njih sedam. Mimo spomenutog "Pozdrava s jarbola", tu su još: "Dolazak i sidrenje broda", "Priprema za boj", "Iskrcavanje i puščana paljba", "Regata" (prolazak), "Regata" povratak i "Trka mornara". Kao što je Midžić objasnio, dva poglavlja filmske "Regate" jesu zapravo snimka jednog događaja, samo što su mornari, jer oni su na snimci, pričekali da snimatelj promijeni smotak filma. Jer, kad govorimo o novom početku filmske umjetnosti u Hrvatskoj, onda govorimo, zapravo, o smotcima filma na teme kao što su: vojni i pomorski prizori (naš slučaj), manevri i defilei, ulice i tržnice, prizori svakodnevice i tome slično.

Sve drugo osim ovoga "izuzetnog i velikog otkrića", kako je ocijenio redatelj i profesor Branko Ivanda prije projekcije, tipična su hrvatska posla. Pa su Midžićeve riječi u uvodu, s namjerom i ciljem okrenute ironiji, bile zapravo blage i nježne s obzirom na situaciju. Koga je briga za prve hrvatske filmove, osim Midžića? Nikoga. Naime, on nije spomenuo jesu li institucije i instituti države, primjerice Hrvatska kinoteka ili Ministarstvo kulture, sudjelovali u njegovoj potrazi. Ali, jasno je rekao da se javno prikazivanje ovih 7 filmova iz arhiva Društva Lumiere nije smjelo organizirati na javnoj projekciji zbog - autorskih prava. Zato smo i gledali, čak dva puta, što i nije mnogo više od 14 minuta, sedam filmova snimljenih u Šibeniku i Puli na - sveučilišnom predavanju otvorenom za javnost.



Inače, navedenih 7 filmova Promia (Lyon 1868 - Pariz, 1926) bilo je prvi put prikazano u bečkom Prateru 7. 5. 1898., na izložbi organiziranoj u povodu 50-godišnjice vladavine cara i kralja Franje Josipa I. Njihov je sadržaj zorno pokazan u samim naslovima. Snimljeni su u jednom kadru. Sve su to prizori s "manevara naše mornarice u Puli i Šibeniku".



Tko zna, možda Hrvatska mornarica dočuje za ovih 7 filmova i pomogne u njihovu otkupu. Do tada, jučer smo možda prvi put gledali ponos jedne mornarice koja je otišla u prah i pepeo, a u kojoj su Hrvati činili gotovo trećinu pripadnika.