ZAGREB -
Ernest Rađen se ni u jednom trenutku nije protivio izručenju i dolasku u Hrvatsku. Jedino što želi jest da se postupak protiv njega provede bez odugovlačenja - izjavio je danas odvjetnik
Slobodan Budak koji zastupa Rađena, osumnjičenika za ratni zločin počinjen nad hrvatskim civilima u Škabrnji.
Državno odvjetništvo u Zadru je 2001. protiv Rađena pokrenulo istragu te raspisalo međunarodnu tjeralicu. Uhićen je 16. rujna 2006. u Grčkoj gdje je radio kao drugi košarkaški trener u klubu PAOK u Solunu. Hrvatske vlasti pokrenule su postupak izručenja koji je dovršen u srijedu Rađenovim izručenjem.
Slučaj Ernesta Rađena zanimljiv je jer ni samo Državno odvjetništvo nije u potpunosti sigurno je li on doista suodgovoran za pokolj hrvatskih civila u Škabrnji. Naime, u vrijeme masakra Rađen je bio u rezervnom sastavu srpske vojne policije. Nesporno je da je nakon pokolja bio u Škabrnji, ali je sporno je li sudjelovao u ubojstvima. Detalj koji ga najviše tereti jest rečenica koju je sam napisao u izvještaju o zločinu u Škabrnji - “da izvješće piše nakon sudjelovanja i istraživanja događaja”.
Riječ “sudjelovanja” tužitelji tumače kao dokaz da je bio u Škabrnji u vrijeme pokolja, dok Rađen tvrdi da je posrijedi pogrešno tumačenje dokumenta. Postoje svjedoci koji tvrde da je Rađen sudjelovao u masakru, a sam Rađen predlaže za svjedoke Hrvate koji su preživjeli.
Kao jak argument u prilog Rađenu njegov odvjetnik ističe haaški transkript svjedočenja generala Imre Agotića na suđenju Slobodanu Miloševiću, koji je rekao da je Rađen došao u Škabrnju nakon masakra kako bi utvrdio stanje i o njemu izvijestio nadležne u JNA.
Ivanka Toma
Državno odvjetništvo u Zadru je 2001. protiv Rađena pokrenulo istragu te raspisalo međunarodnu tjeralicu. Uhićen je 16. rujna 2006. u Grčkoj gdje je radio kao drugi košarkaški trener u klubu PAOK u Solunu. Hrvatske vlasti pokrenule su postupak izručenja koji je dovršen u srijedu Rađenovim izručenjem.
Slučaj Ernesta Rađena zanimljiv je jer ni samo Državno odvjetništvo nije u potpunosti sigurno je li on doista suodgovoran za pokolj hrvatskih civila u Škabrnji. Naime, u vrijeme masakra Rađen je bio u rezervnom sastavu srpske vojne policije. Nesporno je da je nakon pokolja bio u Škabrnji, ali je sporno je li sudjelovao u ubojstvima. Detalj koji ga najviše tereti jest rečenica koju je sam napisao u izvještaju o zločinu u Škabrnji - “da izvješće piše nakon sudjelovanja i istraživanja događaja”.
Riječ “sudjelovanja” tužitelji tumače kao dokaz da je bio u Škabrnji u vrijeme pokolja, dok Rađen tvrdi da je posrijedi pogrešno tumačenje dokumenta. Postoje svjedoci koji tvrde da je Rađen sudjelovao u masakru, a sam Rađen predlaže za svjedoke Hrvate koji su preživjeli.
Kao jak argument u prilog Rađenu njegov odvjetnik ističe haaški transkript svjedočenja generala Imre Agotića na suđenju Slobodanu Miloševiću, koji je rekao da je Rađen došao u Škabrnju nakon masakra kako bi utvrdio stanje i o njemu izvijestio nadležne u JNA.
Ivanka Toma
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....