Vlada i sindikati u Hrvatskom telekomu i Hrvatskoj pošti usuglasili su načela po kojima će se nakon parlamentarnih izbora obaviti prodaja sedam posto dionica radnicima.
Pravo na kupnju HT-ovih dionica po tom bi dogovoru imali svi sadašnji i bivši radnici Pošte i Telekomunikacija od 1955. godine do danas, a prema preliminarnim popisima uprava dviju kompanija riječ je o najmanje 35.000, a najviše 45.000 ljudi.
Iako zakon vrlo neprecizno daje pravo i zaposlenicima HT-a i zaposlenicima Pošte da sudjeluju u tom procesu, u dogovor Vlade i sindikata, koji će se potvrditi i sporazumom, ipak su unesena ograničenja za kupnju dionica u slučaju radnika Pošte koji su se zaposlili nakon razdvajanja bivšeg HPT-a na dvije tvrtke.
Tako bi zaposleni u pošti nakon 1. siječnja 1999. mogli kupiti samo jednu dionicu HT-a, čime bi ostvarili simbolično pravo sudjelovanja u privatizaciji. Na takvom se rješenju, kako nam je rekao sindikalist Josip Pupić, inzistiralo jer ti radnici Pošte nisu sudjelovali u stvaranju HT-a.
Puno preciznije nego što je to bio slučaj u privatizaciji radničkog paketa Ine uvela bi se ograničenja za zaposlene s manje od godinu dana staža. Ta kategorija zaposlenih dobila bi pravo na kupnju jedne dionice HT-a za svaki započeti mjesec radnog staža, dakle maksimalno 12 dionica.
Buduća Vlada HT-ove dionice prodavat će po očekivanoj cijeni od 265 kuna, po koliko je ponuđena dionica HT-a u javnoj ponudi, a kao i u slučaju Ine, osnovni popust će biti pet posto. Cijena po kojoj će se kupovati dionice smanjivat će se za dodatnih jedan posto po svakoj godini staža.
Popusti su, kažu u sindikatu, bili točka o kojoj se nije moglo pregovarati jer potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije dopuštao promjene uvjeta u odnosu na prodaju dionica radnicima Ine. Logika nalaže da će se, dakle, po istom modelu riješiti i pitanje zabrane prodaje dionica, odnosno da će se ovisno o godinama radnog staža definirati lock up razdoblja od šest mjeseci do godinu dana.
Ostali detalji detaljnije će se definirati nakon odabira banke agenta, za koju će se vrlo brzo raspisati natječaj. U suradnji s odabranim agentom, utvrdit će se koliko dionica će moći kupiti svaki zaposlenik, a za to su nužni točni podaci kompanija o broju zaposlenih.
Prema trenutnim popisima kadrovskih službi, u razdoblju od 1990. godine do danas u te dvije kompanije ukupno je evidentirano 37.115 osoba, ali još nije utvrđeno koliko je osoba s popisa preminulo. Još nije utvrđeno ni koliko je bilo zaposlenih prije 1990. godine, ali se procjenjuje da je riječ o najviše 10.000 osoba.
Mirela Klanac
Pravo na kupnju HT-ovih dionica po tom bi dogovoru imali svi sadašnji i bivši radnici Pošte i Telekomunikacija od 1955. godine do danas, a prema preliminarnim popisima uprava dviju kompanija riječ je o najmanje 35.000, a najviše 45.000 ljudi.
| Pravo na kupnju HT-ovih dionica po tom bi dogovoru imali svi sadašnji i bivši radnici Pošte i Telekomunikacija od 1955. godine do danas |
Tako bi zaposleni u pošti nakon 1. siječnja 1999. mogli kupiti samo jednu dionicu HT-a, čime bi ostvarili simbolično pravo sudjelovanja u privatizaciji. Na takvom se rješenju, kako nam je rekao sindikalist Josip Pupić, inzistiralo jer ti radnici Pošte nisu sudjelovali u stvaranju HT-a.
Puno preciznije nego što je to bio slučaj u privatizaciji radničkog paketa Ine uvela bi se ograničenja za zaposlene s manje od godinu dana staža. Ta kategorija zaposlenih dobila bi pravo na kupnju jedne dionice HT-a za svaki započeti mjesec radnog staža, dakle maksimalno 12 dionica.
Buduća Vlada HT-ove dionice prodavat će po očekivanoj cijeni od 265 kuna, po koliko je ponuđena dionica HT-a u javnoj ponudi, a kao i u slučaju Ine, osnovni popust će biti pet posto. Cijena po kojoj će se kupovati dionice smanjivat će se za dodatnih jedan posto po svakoj godini staža.
Popusti su, kažu u sindikatu, bili točka o kojoj se nije moglo pregovarati jer potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije dopuštao promjene uvjeta u odnosu na prodaju dionica radnicima Ine. Logika nalaže da će se, dakle, po istom modelu riješiti i pitanje zabrane prodaje dionica, odnosno da će se ovisno o godinama radnog staža definirati lock up razdoblja od šest mjeseci do godinu dana.
Ostali detalji detaljnije će se definirati nakon odabira banke agenta, za koju će se vrlo brzo raspisati natječaj. U suradnji s odabranim agentom, utvrdit će se koliko dionica će moći kupiti svaki zaposlenik, a za to su nužni točni podaci kompanija o broju zaposlenih.
Prema trenutnim popisima kadrovskih službi, u razdoblju od 1990. godine do danas u te dvije kompanije ukupno je evidentirano 37.115 osoba, ali još nije utvrđeno koliko je osoba s popisa preminulo. Još nije utvrđeno ni koliko je bilo zaposlenih prije 1990. godine, ali se procjenjuje da je riječ o najviše 10.000 osoba.
Mirela Klanac
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....